Ovakvi kakvi smo, u Evropsku uniju nećemo ući ni za 100 godina

Bosna i Hercegovina je ovih dana dobila šamare iz New Yorka i Bruxellesa na koje se ovdje niko nije ni osvrnuo, baš kao da nas se ne tiče šta je tamo izgovoreno o nama. Da nije nekoliko medija, među kojima je i Oslobođenje, koji su izvještavali o sjednici Vijeća sigurnosti UN-a i zaključcima Evropske komisije o BiH, stvari bi prošle gotovo nezapaženo. Dijagnoza stanja u Bosni i Hercegovini, koju je predstavio vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock, i izvještaj Evropske komisije o napretku naše zemlje na putu ka Evropskoj uniji samo su potvrdili sumornu sliku.  

Prvi šamar stigao je preko bare. U 70. izvještaju o provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, za period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, koji je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda predstavio  američki diplomata, za kojeg se sve glasnije govori da bi mogao biti posljednji visoki predstavnik u BiH, izdvojena su tri ključna događaja - opći izbori 4. oktobra, reakcije na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i nastavak opstrukcije rada državnih institucija.

Produbljene ratne podjele

Smrt Mladića, naveo je Crishock, ponovo je produbila podjele u vezi s ratom, izazvala zabrinutost zbog odbacivanja presuda međunarodnih sudova i pokušaja prekrajanja novije istorije. 

Crishock je konstatovao i da nije ostvaren napredak u rješavanju pitanja državne imovine, ali i da su direktni napadi na ustavni poredak, koji su obilježili početak 2025. godine, u ovom periodu bili manje izraženi. Institucionalne opstrukcije i zapaljiva retorika nastavljeni su, uglavnom, iz krugova Vlade Republike Srpske. 

Funkcionisanje državnih instiutucija otežano je blokadama u Vijeću ministara BiH i parlamentarnim tijelima. Zbog toga je, kaže se u Crishockovom izvještaju, zakonodavna aktivnost bila gotovo potpuno zaustavljena, uz kašnjenja u imenovanjima i osiguravanju finansijskih sredstava.

- Iako članstvo u Evropskoj uniji ostaje jedan od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva BiH, Vijeće ministara nije postiglo dogovor o dva zakona neophodna za otvaranje pristupnih pregovora – Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i izmjenama i dopunama Zakona o sudovima BiH. Tokom izvještajnog perioda nije bili napretka ni u dogovoru o imenovanju glavnog pregovarača s EU niti u uspostavljanju pregovaračke strukture, obavijestio je Crishock predstavnike zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a na sjednici u New Yorku.

Potom je uslijedio šamar i iz Bruxellesa. Izvještaj Evropske komisije o našoj zemlji za 2026. je najgori otkad je BiH počela evropske integracije. Najveće kritike su upućene vladajućim političkim strankama, koje nisu uradile skoro ništa na evropskom putu. Bosna i Hercegovina se sve više udaljava od evropskih integracija, a posebno zabrinjavaju stanje u pravosuđu, izostanak borbe protiv korupcije, gušenje slobode medija i nefunkcionisanje institucija, nabraja se u izvještaju.

I Evropska komisija se osvrnula na veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i istorijski revizionizam među pojedinim političkim liderima u Republici Srpskoj. Napomenuto je da su takve pojave dodatno došle do izražaja nakon Mladićeve smrti, na čijoj sahrani u Beogradu su se okupili politički predstavnici iz RS-a.

Izvještaj se bavio i političkim i institucionalnim posljedicama presude Miloradu Dodiku i njegovim uklanjanjem s mjesta predsjednika Republike Srpske. Dodikov uticaj ostao je snažan uprkos sudskoj presudi o zabrani obavljanja svih političkih funkcija.

Jedan od rijetkih poteza vlasti u Bosni i Hercegovini koji je dobio pozitivnu ocjenu je zadržavanje potpune usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Ipak, provođenje sankcija Rusiji i dalje nailazi na prepreke, a Evropska komisija kao problem navodi ministarstva i institucije pod kontrolom Dodikovog SNSD-a, koji otežavaju primjenu restriktivnih mjera.

Od Bosne i Hercegovine se očekuje i potpuno usklađivanje sa viznom politikom EU. Evropska komisija traži da BiH ukine bezvizne režime s Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom, te da prestane sa sezonskim izuzećima za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije, jer to može povećati rizik od nezakonitih migracija prema EU preko zapadnobalkanske rute.

Paket proširenja bez BiH

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, u istom danu kada je objavljen izvještaj o napretku zemalja koje žele pristupiti EU, predstavila je paket proširenja za 2026. godinu pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta u kojem nema Bosne i Hercegovine. Mapu puta prema članstvu, koji je usvojila Evropska komisija, dobile su Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina kao nagradu za napredak. 

Dok su Srbija i Bosna i Hercegovina ostale u evropskoj čekaonici, očekuje se da će Crna Gora biti prva sljedeća članica Evropske unije. Stvari bi se u slučaju Srbije uskoro mogle promijeniti. Grupa predstavnika pobjedničke Studentske liste razgovarala je u Bruxellesu sa Martom Kosom. Riječ je o prvom direktnom kontaktu predstavnika Studentske liste s nekim od visokih zvaničnika Evropske unije.

Podgorica bi do kraja godine trebala okončati pregovore i od 2028. se pridružiti evropskoj porodici. Međutim, kod Crne Gore loptu spušta hrvatska eurozastupnica Željana Zovko. Nakon što je Kos ocijenila da osam zahtjeva koje je Hrvatska uputila Crnoj Gori, od kojih su dva u međuvremenu ispunjena, nisu dio pregovaračkog procesa, Zovko je izjavila da evropska komesarka ne može govoriti o tome ko će biti prva naredna članica EU „jer samo Bog to zna“.

Kos je rezignirano zaključila i da je u Bosni i Hercegovini primjetno sve veće udaljavanje od evropskog puta, a „političko poziranje, retorika podjela i narativi usmjereni protiv Evropske unije pojačani su uoči izbora“.

- Ključne reforme povezane s EU tek trebaju biti usvojene, jer rad izvršne i zakonodavne vlasti i dalje otežava nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije, kazala je ona.

Poručila je da bi nakon oktobarskih izbora „Bosna i Hercegovina trebala pokazati posvećenost brzom preduzimanju relevantnih koraka kako bi napredovala na evropskom putu“. Odgovarajući na pitanje članova Odbora šta dalje raditi sa Bosnom i Hercegovinom, rekla je da Evropska komisija sada mora sjesti i razmisliti, jer dosadašnji instrumenti i finansijske ponude nisu donijeli rezultat. Tu bi mogao biti ključ rješenja, jer stvari ovako više ne funkcionišu. 

Neke od ideja ponudila je upravo Zovko u raspravi na sjednici Odbora. Ona je dovela u pitanje pristup Evropske komisije prema Bosni i Hercegovini, posebno način na koji je u izvještaju tretirano pitanje statusa Ureda visokog predstavnika. Prema njenim riječima, pri tome se nedovoljno uzimaju u obzir složeno ustavno uređenje BiH i uloga međunarodne zajednice u poslijeratnoj reformi administracije. 

Zovko je kritikovala i kriterije po kojima Evropska komisija ocjenjuje reforme u Bosni i Hercegovini i upozorila na tehničke zahtjeve zbog kojih je blokirano 400 miliona eura.

- Zaista mislite da će tehnički detalji koji zadržavaju 400 miliona eura jedne zemlje koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće postkonfliktne zemlje poput Ukrajine, upitala je ona.

Nakon sjednice je ponovila da Komisija nije dovoljno uvažila specifičnosti BiH.

- Bosni i Hercegovini ne trebaju nove pridike, nego konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njenog ustavnog uređenja i osiguravanja ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, nema ni održivog napretka na evropskom putu, izjavila je Zovko.

Paket proširenja EKMarta Kos upozorila da se BiH sve više udaljava od evropskog puta

Izgubljena još jedna godina

Predstavljajući izvještaj EK o BiH, koji je u Sarajevu uručio predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca je kazao da je naša zemlja izgubila još jednu godinu i da ćemo se suočiti sa novim umanjenjem sredstava EU, ukoliko domaće vlasti do kraja 2026. ne ispune uslove za provođenje Plana rasta za Zapadni Balkan. Soreca je u nedavnom intervjuu za Oslobođenje podsjetio da je BiH prvobitno iz Plana rasta bilo dodijeljeno 1,08 milijardi eura.

- Taj iznos je prošle godine umanjen za 108 miliona eura. Postoji ozbiljan rizik da do kraja ove godine sredstva namijenjena za BiH budu dodatno umanjena za 373 miliona eura. Mogu vam reći da postoje druge zemlje u regionu koje su uspješno iskoristile postojeće mogućnosti u okviru Plana rasta. Te zemlje bi vrlo rado iskoristile ova sredstva, izjavio je Soreca.

Novac iz Plana rasta namijenjen je kako bi stanovnici Zapadnog Balkana osjetili brojne koristi pristupanja Evropskoj uniji i prije formalnog članstva. Instrument je osmišljen da podrži približavanje EU i postepenu integraciju kroz modernizovanu infrastrukturu, jednostavniju prekograničnu trgovinu i niže transakcijske troškove.

I Soreca je imao poruku:

- Moja poruka novim vlastima je da sačuvaju fokus na dugoročnoj budućnosti zemlje i iznađu hrabrosti da kroz pregovore i postizanje konsenzusa pronađu obostrano korisna rješenja u interesu bh. građana.

Izbornim pobjednicima se ne žuri da formiraju državnu vlast. Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović tvrdi da novo Vijeće ministara BiH neće biti formirano ni 2027. godine. Dodik ponovo traži reformu Ustavnog suda BiH, povlačenje stranih sudija i poništavanje odluka visokih predstavnika koje nisu potvrđene u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ne želi ni Stranku za BiH u vlasti. Novi potpredsjednik RS-a Rasim Salkić kaže da je Dodikov ultimatum alibi za odugovlačenje formiranje vlasti i da njemu odgovara trenutna koalicija. 

Možda neke promjene donese pobjeda demokrata na američkim međuizborima. Profesor na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani Faris Kočan za Oslobođenje kaže da demokrate imaju jasne stavove prema Balkanu i Bosni i Hercegovini, zalažu se za funkcionalnu državu i dejtonsku BiH. Nove vjetrove u američkoj vanjskoj politici prema Evroposkoj uniji, a onda i prema Balkanu i nama, nakon teškog poraza Trumpovih republikanca očekuje i ambasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj. Dodik bi mogao ostati bez oslonca u Trumpu.

Bez promjene politike Evropske unije i SAD-a prema Bosni i Hercegovini i odlučnijeg pristupa, ovakvi kakvi smo, u EU nikada nećemo ući.