Marta Kos upozorila da se BiH sve više udaljava od evropskog puta

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos upozorila je da se Bosna i Hercegovina sve više udaljava od evropskog puta, dok su četiri druge zemlje kandidatkinje dobile nove indikativne mape puta prema članstvu u Evropskoj uniji.

Kos je paket proširenja za 2026. godinu predstavila pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta. Evropska komisija usvojila ga je u Briselu, a među najznačajnijim novinama su mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju. Bosna i Hercegovina nije obuhvaćena ovim dokumentima.

Govoreći o BiH, Kos je ocijenila da je primjetno sve veće udaljavanje zemlje od evropskih integracija.

Ključne reforme povezane s EU još uvijek trebaju biti usvojene, jer rad izvršne i zakonodavne vlasti i dalje otežava nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije - kazala je Kos.

Upozorila je i na pojačavanje političke retorike uoči općih izbora, navodeći da su političko poziranje, retorika podjela i narativi usmjereni protiv Evropske unije postali izraženiji.

Nakon općih izbora održanih 4. oktobra, Bosna i Hercegovina bi trebala pokazati posvećenost brzom preduzimanju relevantnih koraka kako bi napredovala na svom evropskom putu - poručila je evropska komesarka.

Četiri zemlje dobile mape puta

Indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju najveća su novina ovogodišnjeg paketa proširenja. Riječ je o zemljama za koje Evropska komisija smatra da su tokom protekle godine ostvarile najveći napredak na putu ka članstvu.

Kos je objasnila da su mape puta zamišljene kao dokumenti koji se mogu mijenjati u skladu s napretkom svake zemlje i koji ne prejudiciraju konačan ishod pregovora.

Napredak ove četiri zemlje pokazuje da kretanje prema članstvu u EU zavisi od političke volje i političkih izbora. Svaka zemlja kandidat može se pridružiti grupi zemalja koje brzo napreduju. Ohrabrujemo sve zemlje kandidate da naprave taj izbor - rekla je Kos.

Evropska komisija navela je da je spremna predložiti slične mape puta i drugim kandidatima kada dostignu uporediv nivo napretka.

Crna Gora najbliža članstvu

Crnu Goru Kos je izdvojila kao zemlju koja je najviše odmakla u pregovorima i koja ima jasne izglede da postane 28. članica Evropske unije.

Prema njenim riječima, Podgorica je privremeno zatvorila 21 pregovaračko poglavlje, dok ih je preostalo još 14. Crnogorski cilj je da sva poglavlja zatvori do kraja ove godine.

Rad na sporazumu o pristupanju već je počeo, a prema predstavljenoj mapi puta njegovo potpisivanje moglo bi uslijediti najranije u junu. Ako se plan ostvari, Crna Gora bi članica EU mogla postati 2028. godine.

Po prvi put od završetka pristupnih pregovora s Hrvatskom 2011. godine, Evropska unija može uspješno privesti kraju pristupne pregovore s jednom zemljom kandidatom - kazala je Kos.

Albanija, Ukrajina i Moldavija

Albanija je tokom ove godine privremeno zatvorila četiri pregovaračka poglavlja, a njen cilj je da pregovore okonča do kraja 2027. godine.

Kada je riječ o Ukrajini i Moldaviji, Kos je navela da su obje zemlje spremne za otvaranje svih pregovaračkih klastera. Evropska komisija očekuje da Vijeće EU uskoro postigne konsenzus o preostalim klasterima četiri i pet.

Moldavija planira privremeno zatvaranje pregovora početkom 2028. godine, dok bi Ukrajina, prema predstavljenoj mapi puta, tokom naredne godine mogla zatvoriti sedam poglavlja.

Kos je posebno istakla rezultate Ukrajine, navodeći da nijedna druga zemlja ne ostvaruje takav napredak dok je izložena ruskim napadima.

Srbija i Sjeverna Makedonija pod pritiskom reformi

Govoreći o Srbiji, evropska komesarka upozorila je na nazadovanje u oblasti temeljnih vrijednosti, posebno kada je riječ o slobodi izražavanja, akademskoj slobodi i javnoj upravi. Dodala je da nova vlada ima priliku da, kako je rekla, okrene novu stranicu.

Sjeverna Makedonija mora ispuniti obavezu koja se odnosi na ustavne promjene kako bi mogla otvoriti prvi pregovarački klaster.

Kos je navela da je institucionalna blokada na Kosovu usporila reforme, ali da je ta zemlja u posljednje vrijeme intenzivirala provođenje reformske agende. U Evropskoj uniji očekuju da izbor novog predsjednika doprinese stabilizaciji prilika.

Zastoj u Gruziji i Turskoj

Za Gruziju je Kos ocijenila da vladajuća stranka nastavlja podrivati evropski put zemlje, zbog čega je proces pristupanja praktično zaustavljen.

Kada je riječ o Turskoj, upozorila je na pogoršanje stanja u oblasti vladavine prava, temeljnih prava i demokratije. Pregovori o članstvu te zemlje u EU u zastoju su od 2018. godine.

Najavljeni novi model integracije

Paket proširenja donosi i prijedlog postepene integracije, prema kojem bi zemlje kandidatkinje trebale ostvarivati više konkretnih koristi od približavanja Evropskoj uniji i prije punopravnog članstva.

Evropska komisija planira da u prvom tromjesečju naredne godine pokrene razgovore o ovom modelu sa zemljama uključenim u proces proširenja.

Treći važan segment paketa odnosi se na sigurnost. Kos je upozorila da dezinformacije, kibernetički napadi i organizovani kriminal u zemljama kandidatkinjama imaju direktne posljedice i za Evropsku uniju.

Njihovo uključivanje u sigurnosne strukture EU, kako je navela, omogućilo bi bolju razmjenu informacija i efikasniju kontrolu migracija.

U izvještaju o Bosni i Hercegovini, koji je Evropska komisija objavila istog dana, ocijenjeno je da nije ostvaren napredak u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i slobode medija. Komisija je upozorila i da bi BiH do kraja godine mogla izgubiti dio sredstava iz Plana rasta ukoliko ne ispuni uslove za isplatu prve tranše.