BiH sve dalje od EU: Korupcija ovdje cvjeta, reforme stoje, novac nam izmiče

Evropski put Bosne i Hercegovine tokom protekle godine nije obilježen reformskim pomacima, nego političkim blokadama, izostankom rezultata u ključnim oblastima i novim koracima unazad. 

Evropska komisija u najnovijem izvještaju o napretku BiH upozorava da se zemlja sve više udaljava od evropskih integracija, dok institucije ne uspijevaju provesti ni većinu ranije postavljenih prioriteta.

Posebno zabrinjavaju stanje u pravosuđu, borba protiv korupcije, sloboda medija i funkcionisanje institucija. Negativna ocjena zabilježena je i u oblasti vizne politike, dok je ekonomski razvoj usporen. Iako politički predstavnici i dalje deklarativno podržavaju članstvo u Evropskoj uniji, konkretni rezultati izostaju.

Dokument koji je danas predstavljen u Briselu analizira period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine. Evropska komisija zaključuje da je politička nestabilnost, uz nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije, ozbiljno otežavala rad izvršne i zakonodavne vlasti. Ključni zakoni i reforme potrebni za napredovanje prema EU ostali su neprovedeni.

Institucije su, prema ocjeni Komisije, sve manje efikasne, nezavisna tijela nemaju dovoljno snage, a prisutni su i pokazatelji zarobljenosti države na različitim nivoima vlasti. Većina preporuka iz prethodnog izvještaja nije realizovana, zbog čega ostaju na snazi.

Političke blokade, Dodikove posljedice i Mladićeva sahrana

Značajan dio izvještajnog perioda obilježile su političke i institucionalne posljedice presude Miloradu Dodiku, kao i njegovo uklanjanje s pozicije predsjednika Republike Srpske. Nakon toga uslijedile su promjene u entitetskim institucijama i prijevremeni izbori za predsjednika RS-a, održani 23. novembra 2025. godine, a potom djelimično ponovljeni 8. februara 2026. zbog utvrđenih nepravilnosti.

Posmatrači OSCE/ODIHR-a ocijenili su da su izbori organizovani profesionalno, ali da su kampanju obilježili zapaljiva politička retorika i izostanak žena među kandidatima.

Nestabilnost se nastavila i u Narodnoj skupštini RS-a, koja je tokom posmatranog perioda imenovala tri vlade. Dvije su potom podnijele ostavke, dok je njihov legitimitet bio predmet postupaka pred Ustavnim sudom BiH. Entitetski parlament je u oktobru 2025. deklarativno stavio van snage pojedine zakone koje je Ustavni sud BiH već ranije proglasio neustavnim.

U julu 2026. Ustavni sud BiH potvrdio je ustavnost izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a na osnovu kojih je vođen postupak protiv Dodika.

Evropska komisija se osvrnula i na veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i historijski revizionizam, posebno među pojedinim političkim liderima u RS-u. Takve pojave dodatno su došle do izražaja nakon smrti Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca, čija je sahrana u Beogradu okupila i političke predstavnike iz RS-a.

Komisija podsjeća da su njihova prisustva i poruke izazvali snažne reakcije u BiH i regiji, te upozorava da su negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločina fundamentalno nespojivi s vrijednostima Evropske unije. Zbog ovih događaja pod pritiskom su se našli i inače dobri odnosi BiH sa Srbijom.

U izvještaju se navodi i da je visoki predstavnik Christian Schmidt u maju 2026. najavio ostavku. Njegov zamjenik Louis Crishock imenovan je u junu za vršioca dužnosti do izbora novog visokog predstavnika.

Izbori održani, ali problemi u izbornom sistemu ostaju

Evropska komisija analizirala je i opće izbore održane 4. oktobra 2026. godine. Prema preliminarnim nalazima posmatračke misije OSCE/ODIHR-a, izborna utakmica bila je stvarna, a sam izborni dan protekao je uredno.

Prvi put su na teritoriji cijele BiH korištene nove izborne tehnologije. Međutim, njihova primjena nije prošla bez poteškoća. Posmatrači su ukazali na tehničke probleme, komplikovane procedure glasanja i brojanja, kao i nedostatke koji su se odnosili na tajnost glasanja.

Neriješena su ostala i pitanja zloupotrebe javnih resursa tokom kampanje, postupanja po izbornim žalbama i kontrole finansiranja političkih stranaka.

Nakon izbora, poručuje Komisija, BiH mora osigurati uspostavljanje svih zakonodavnih i izvršnih institucija i pokazati spremnost da konačno ubrza reforme. Među neispunjenim obavezama ostaju i ustavne i izborne promjene potrebne za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Radna grupa zadužena za pripremu amandmana nije uspjela postići saglasnost.

Samo 12 zakona i država bez glavnog pregovarača

Učinak državnog parlamenta tokom izvještajnog perioda posebno je slab. Parlamentarna skupština BiH usvojila je svega 12 zakona, od kojih je pet razmatrano po hitnoj proceduri. Budžet institucija za 2025. godinu donesen je tek u novembru te godine, dok je budžet za 2026. usvojen u julu.

Rad Doma naroda često je bio blokiran, a parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti ostao je nedovoljno razvijen.

Poseban problem predstavlja činjenica da BiH, više od dvije i po godine nakon odluke o otvaranju pristupnih pregovora s EU, još nema imenovanog glavnog pregovarača. Neslaganja o načinu imenovanja rezultirala su različitim prijedlozima u Vijeću ministara BiH i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Ustavni sud BiH je u martu 2026. poništio odluku Predstavničkog doma o ovom pitanju i naložio Parlamentarnoj skupštini da u roku od šest mjeseci uredi proceduru imenovanja.

Komisija zahtijeva i hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora, poznatog kao NIPAC. Zbog nepostojanja ove funkcije sjednica IPA nadzornog odbora nije održana još od maja 2022. godine.

BiH može dobiti do 976,6 miliona eura

Jedna od najvažnijih finansijskih posljedica sporog provođenja reformi mogla bi se odnositi na sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan.

Bosna i Hercegovina je Reformsku agendu usvojila u septembru 2025. godine, ali do objave izvještaja nije potpisala niti ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu, a nije imenovala ni koordinatora.

Zbog kašnjenja u dostavljanju Reformske agende, BiH je već izgubila dio vremena predviđenog za provođenje mjera, a indikativna finansijska alokacija umanjena je za 10 posto. Preostala mogućnost finansiranja iznosi do 976,6 miliona eura kroz kredite i grantove.

Evropska komisija upozorava da rok za ispunjavanje uslova za prvu tranšu reformi ističe krajem 2026. godine. Ukoliko do tada ne budu uspostavljeni potrebni pravni okvir i ispunjeni propisani uslovi, BiH će izgubiti pristup tim sredstvima.

Pravosuđe bez rezultata, imovinski kartoni pod kontrolom VSTV-a

U oblasti pravosuđa i osnovnih prava Evropska komisija nije konstatovala napredak. Dva važna zakonska rješenja, novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Zakon o sudovima BiH, još nisu usvojena.

Posebnu zabrinutost izazvale su izmjene pravila koja regulišu provjeru imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija. VSTV je ove godine promijenio način izbora stručnjaka zaduženih za vanjski nadzor, tako da je raniji nezavisni postupak zamijenjen procedurom pod kontrolom samog VSTV-a.

Takav potez bio je suprotan ranijem dogovoru s Evropskom komisijom, zbog čega je u junu 2026. obustavljena misija vanjskog nadzora finansirana sredstvima EU. Komisija sada traži hitno povlačenje spornih izmjena.

Ustavni sud BiH i dalje ne radi u punom sastavu. Narodna skupština RS-a nije ispunila obavezu imenovanja sudija, dok Parlament Federacije BiH treba izabrati zamjene za dvoje sudija koji odlaze u penziju. Komisija upozorava i na praksu u kojoj se pri imenovanjima etnička zastupljenost stavlja ispred stručnosti i zasluga kandidata.

Podaci o efikasnosti pravosuđa također ukazuju na ozbiljne probleme. Od ukupno 778.060 predmeta, njih 50.852, odnosno 6,5 posto, ručno je preraspoređeno bez odgovarajućeg obrazloženja. Broj neriješenih prvostepenih predmeta smanjen je za pet posto, ali ih je na kraju 2025. i dalje bilo više od 1,6 miliona.

Istovremeno, prosječno trajanje prvostepenih postupaka povećano je sa 292 na 299 dana.

Visoka korupcija bez novih pravosnažnih presuda

Ni u borbi protiv korupcije BiH nije ostvarila napredak. Evropska komisija ocjenjuje da političke institucije godinama ne poduzimaju odgovarajuće mjere protiv rasprostranjene korupcije, a da se pojedini napori za njeno suzbijanje aktivno opstruiraju.

Posebno zabrinjava podatak da u posmatranom periodu nije donesena nijedna nova pravosnažna presuda za korupciju na visokom nivou.

Još je porazniji podatak da nijedna agencija za provođenje zakona od 2022. godine Tužilaštvu BiH nije dostavila izvještaj o korupciji na visokom nivou. Tokom 2025. godine podneseno je svega pet izvještaja koji se odnose na slučajeve takozvane obične korupcije.

Komisija problematizira i način odlučivanja u Tužilaštvu BiH, gdje timovi tužilaca u osjetljivim predmetima odluke donose konsenzusom, iako za takvu praksu ne postoji zakonski osnov. Ukazano je i na premještanje tužilaca koji rade na predmetima politički osjetljive prirode.

Kontrola imovine javnih funkcionera također je nedovoljna. Od 600 zvaničnika na državnom nivou finansijske izvještaje za provjeru imovine dostavio je 261, što je 24 manje nego godinu ranije.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa utvrdila je pet slučajeva tokom 2025. godine, ali je izrekla samo jednu sankciju. Istovremeno, direktorska pozicija u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) nije popunjena još od oktobra 2024.

U izvještaju je izdvojen i slučaj istrage protiv bivšeg gradonačelnika Sarajeva, koja je obustavljena gotovo pet godina nakon podnošenja krivične prijave i dvije godine istražnih aktivnosti. Odluka je podložna žalbi.

Federacija BiH od 2013. godine nema provodiv zakon o sukobu interesa, dok je Kanton Sarajevo prepoznat kao jedini dio zemlje u kojem su zabilježeni konkretniji rezultati. Tamo su potvrđene optužnice protiv 14 osoba, među kojima su većinom nosioci javnih funkcija.

BHRT-u prijeti gašenje, napadi na novinare se nastavljaju

Sloboda izražavanja još je jedno područje u kojem Komisija nije prepoznala napredak. Naprotiv, upozorava na sve izraženije negativne trendove.

Posebno teška ostaje situacija na BHRT-u, čiji je opstanak ozbiljno ugrožen. Sporovi između tri javna emitera nisu riješeni, a finansijski i institucionalni problemi javnog servisa dodatno su se produbili.

Prema podacima koje navodi Komisija, VSTV je tokom 2025. registrovao 25 napada na novinare, dok su BH novinari zaprimili 50 prijava koje se odnose na ugrožavanje novinarskih prava i sigurnosti.

U RS-u, gdje je kleveta ponovo kriminalizovana, tokom prošle godine podneseno je 88 krivičnih prijava za ovo djelo.

Komisija se osvrnula i na izvještavanje RTRS-a, navodeći da ovaj javni emiter nastavlja širiti ruske dezinformacije, kako o ratu u Ukrajini tako i o evropskim integracijama Bosne i Hercegovine.

Problematično je i stanje u online medijima. Prema podacima Vijeća za štampu i online medije, koje prenosi Evropska komisija, čak 60 posto informativnih portala nema potpuni impresum ili ga uopće nema. Zakoni kojima bi se regulisala transparentnost vlasništva nad medijima i kriteriji za raspodjelu novca iz javnih budžeta za oglašavanje još nisu doneseni.

FATF-ova siva lista i slabo oduzimanje imovine

U borbi protiv organizovanog kriminala zabilježen je određeni napredak, ali rezultati i dalje nisu dovoljni. BiH je usvojila novu procjenu prijetnji po metodologiji Europola, kao i listu kriminalizovanih psihoaktivnih supstanci, što predstavlja prvu izmjenu ove liste od 2011. godine.

Ipak, oduzimanje imovine stečene kriminalom ostaje slaba tačka sistema. Tokom 2025. godine oduzeto je šest miliona eura u 163 predmeta, dok je godinu ranije vrijednost oduzete imovine iznosila 7,6 miliona eura.

Značajno je smanjen i broj zajedničkih istražnih timova, sa 64 na svega 17.

Zbog kašnjenja u usklađivanju s međunarodnim standardima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, BiH je 19. juna 2026. godine stavljena na sivu listu Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF).

Sporiji rast, veća inflacija i sve veći ekonomski rizici

Evropska komisija ne vidi napredak ni u uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije. Pokazatelji ukazuju na usporavanje privrednog rasta, povećanje inflacije i pogoršanje fiskalnih izgleda.

Rast bruto domaćeg proizvoda usporio je sa 2,1 posto u 2025. godini na 1,7 posto u prvom kvartalu 2026. BDP po stanovniku iznosi 36 posto prosjeka Evropske unije, što je samo pet procentnih poena više nego prije deset godina.

Inflacija je tokom 2025. iznosila četiri posto, a u prvih šest mjeseci 2026. povećana je na 4,6 posto. Plate su u 2025. rasle 14 posto, dok je produktivnost povećana za svega dva do 2,5 posto. Komisija upozorava da takav odnos negativno utiče na konkurentnost domaće ekonomije.

Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda koje se navode u izvještaju, budžetski deficit u 2025. iznosio je 1,8 posto BDP-a, dok bi u 2026. i 2027. mogao dostići približno četiri posto ili više.

Posebno se ukazuje na kršenje fiskalnih pravila u RS-u, nakon usvajanja entitetskog rebalansa budžeta. Koordinacija između entiteta prilikom zaduživanja na međunarodnim finansijskim tržištima, ocjenjuje Komisija, praktično ne postoji.

Dodatni rizik predstavlja veliki udio javnih preduzeća u ekonomiji. U BiH ih posluje oko 540, zapošljavaju približno deset posto ukupne radne snage, a njihov dug doseže 28 posto BDP-a.

Nezaposlenost je u drugom kvartalu 2026. iznosila 12,2 posto, dok je među mladima dostigla 32,9 posto.

Ruski utjecaj i problemi u obrazovanju

Iako je BiH zadržala potpunu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, provođenje sankcija Rusiji i dalje nailazi na prepreke. Komisija kao problem navodi ministarstva i institucije pod kontrolom SNSD-a, koji otežavaju primjenu restriktivnih mjera.

U izvještaju se spominju letovi iz Rusije, emitovanje programa ruskih državnih medija i činjenica da banjalučki M-tel i dalje distribuira signal televizijskog kanala RT.

Energetska zavisnost također ostaje izražena. Iako prirodni gas čini svega tri posto ukupne potrošnje energije u BiH, zemlja je potpuno oslonjena na jedan izvor snabdijevanja iz Rusije.

U obrazovnom sistemu i dalje nije riješen problem segregacije djece kroz model „dvije škole pod jednim krovom“ u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu, uprkos presudama Vrhovnog suda Federacije BiH.

U školama u RS-u i dalje se ne priznaje naziv bosanskog jezika, iako postoje odluke Ustavnog suda BiH. Dodatno, BiH je propustila dva ciklusa međunarodnog PISA testiranja, 2022. i 2025. godine.

Evropska komisija podsjeća i da se, kao posljedica rata, još traga za 7.572 nestale osobe. Tokom 2025. godine identificirano je 65 osoba.

Frontex, Južna plinska interkonekcija i drugi rijetki pomaci

Iako je ukupna ocjena izvještaja negativna, Evropska komisija evidentirala je i određene pozitivne rezultate.

Među njima je raspoređivanje pripadnika Frontexa u BiH. U septembru 2026. godine u zemlji je bilo oko 130 pripadnika stalnih snaga ove evropske agencije, s izvršnim ovlastima.

Pozitivno su ocijenjeni i usvajanje akcionih planova za borbu protiv trgovine ljudima, uvođenje biometrijskog prikupljanja podataka u postupku izdavanja viza te potpisivanje radnog aranžmana s Eurojustom u oktobru 2026. godine.

Na listi pomaka su i zakoni o patentima, žigovima i poslovnoj tajni. Komisija izdvaja prvu pravosnažnu presudu Suda BiH za negiranje i veličanje genocida, donesenu u oktobru 2025, kao i presudu Kantonalnog suda u Sarajevu iz februara 2026. godine kojom je pravosnažno utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba. Sedma sarajevska povorka ponosa, održana u junu 2026, protekla je mirno.

U oblasti infrastrukture i energetike zabilježeno je otvaranje dionica Koridora Vc Poprikuše–Nemila i Putnikovo Brdo–Medakovo. Sarajevo je u aprilu 2026. dobilo oznaku EU misije za klimatski neutralne gradove, a u glavnom gradu otvoren je i EIT hab.

Među pozitivnim događajima Komisija navodi i sporazum s Hrvatskom o izgradnji Južne plinske interkonekcije, potpisan u aprilu 2026. godine.

Ipak, ovi pomaci ne mijenjaju osnovnu ocjenu Evropske komisije: Bosna i Hercegovina nije iskoristila prethodni period za ubrzavanje evropskih integracija, a bez političkog dogovora, funkcionalnih institucija i konkretnih reformi njen put prema članstvu u EU ostaje ozbiljno usporen.