Predstavljanje Paketa o proširenju: Evropski voz bježi nam iz vidokruga

Evropska komisija danas predstavlja godišnji Paket o proširenju za 2026. godinu. Očekuje se objava izvještaja o zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. To uključuje i Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2026. Prema Nacrtu izvještaja u koji je ranije uvid imao Radio Slobodna Evropa, Komisija ocjenjuje da je funkcionisanje izvršne i zakonodavne vlasti u BiH bilo otežano političkom fragmentacijom. Navodi se i da je potrebno unaprijediti nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa. Kao pozitivno, istaknuto je to što zemlja nastavlja potpuno usklađivanje sa vanjskom politikom EU i što je usvojila novu Procjenu prijetnji od teškog i organizovanog kriminala, u skladu sa metodologijom Europola.

Bez plana

Dr. Soeren Keil sa University of Passau kaže da će, prema informacijama koje ima, biti mnogo pozitivnih riječi o Crnoj Gori, čime se postavlja temelj za skoro okončanje pregovora i prihvatanje Crne Gore kao sljedeće države članice.

- Što se tiče BiH, čini se da nema pozitivnih reakcija. Umjesto toga, naglašavaju se reforme koje još nisu provedene, kao i činjenica da je izborna kampanja onemogućila provedbu bilo kakvih značajnijih reformi. Čini se da za Bosnu i Hercegovinu nema napretka, niti novog pristupa EU po tom pitanju. Odgovornost ostaje na bh. elitama uprkos njihovoj nesposobnosti da pokrenu bilo kakve ključne reforme, ističe dr. Keil.

Objašnjava da strategija EU ostaje ista: predstaviti Crnu Goru kao uspješan primjer i pokazati da proces proširenja funkcioniše, ali pritom nemati odgovor za zemlje poput BiH, Kosova ili Ukrajine kada je riječ o njihovom putu ka Evropi.

Politička analitičarka dr. Marika Djolai kaže da možemo očekivati negativnu ocjenu kada se radi o napretku.

- Nekako mi se čini da je Bruxelles razočaran odsustvom doslednosti bh. institucija na evropskom putu, ističe naša sagovornica.

Napominje da se negativno ocjenjuju svi aspekti procesa proširenja koji su usko povezani sa zarobljenošću države, kao što su pravosuđe i funkcionisanje institucija.

- EK se uvek potrudi da pronađe i pozitivne primere, što ove godine može biti usklađivanje spoljne politike i borba protiv organizovanog kriminala, kaže dr. Djolai.

Smatra da najveći problem Izvještaja, kao i svake godine, jeste njegov obim te nestručnost uposlenih u našim relevantnim institucijama koji često nemaju dovoljno znanja i iskustva da preporuke protumače i provedu ih u djelo.

- Mislim da celokupna institucionalna struktura državnih službenika treba ozbiljnu podršku da bi se preporuke implementirale, naglašava dr. Djolai.

Dodaje da je Crna Gora dobila pozitivnu preporuku i čini se da postoji optimizam oko njenog progresa. A dobila je i zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 1. Prema informacijama Jutarnjeg lista, Crna Gora bi do kraja ove godine trebala zaključiti sva preostala poglavlja. Juni sljedeće godine okvirni je rok za potpisivanje pristupnog ugovora.

Viši analitičar berlinskog ESI-ja Adnan Ćerimagić govori nam da će u centru ovogodišnjih izvještaja Evropske komisije biti mape puta za dio zemalja koje ne samo da imaju datum do kojeg žele biti u potpunosti spremne za članstvo u EU već i za koje Komisija cijeni da će realno moći ostvariti željeno.

- Za Crnu Goru, kao najnapredniju zemlju, očekuje se zaista jedan od najpozitivnijih izvještaja do sada, koji će ocijeniti ili da je Crna Gora već sada ili uskoro spremna za članstvo u EU, kaže Ćerimagić.

Ostale zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje bit će podijeljene u grupe. Prva grupa su one zemlje u kojima se ipak nešto dešava, a to su - iz perspektive Bruxellesa - Albanija, Ukrajina i Moldavija. Zemlja koja se nalazi negdje između je Sjeverna Makedonija, a na začelju su one zemlje koje ili su tu gdje jesu ili čak zaostaju.

- To su, prije svega, Srbija i Bosna i Hercegovina, ali dijelom i Kosovo, kaže Ćerimagić.

Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, smatra da ne treba očekivati puno.

- Bosna i Hercegovina zaista ni po pitanju usklađenosti s EU, odnosno približavanja u nivou pripremljenosti, nije uradila puno. U procesnom smislu, dakle, u ispunjavanju uslova za prvu međuvladinu konferenciju i formalno otvaranje pregovora, također nije urađeno puno, ističe naš sagovornik, dodajući da je slična situacija i kada govorimo o Planu rasta za Zapadni Balkan.

Mišljenja je da je poruka za našu zemlju ta da nove vlasti čeka jako puno posla i da bi interes i EU i BiH trebao biti da što prije dođe do formiranja vlasti i da onda vladajuće strukture - kroz razgovor s Unijom - nađu rješenje kako bi se pregovori formalno otvorili.

- Potom je potrebno da se, kroz višegodišnji proces priprema pregovora o članstvu, različite strane, različiti nivoi vlasti u BiH sa Unijom - uz njihovu stručnu pomoć – angažiraju na tome da u biti shvate šta je to što je potrebno da zemlja uradi kako bi bila članica EU, kada bi bila spremna da to uradi i na koji način bi se to uradilo, poručuje naš sagovornik.

Ističe da bi to na neki način Europsku uniju vratilo u Bosnu i Hercegovinu, u političke procese, jer bi dijelom odgovorilo i na određene zahtjeve koje čujemo u javnosti od različitih političkih aktera, bilo da govorimo o ulozi Ureda visokog predstavnika, reformi Ustavnog suda BiH, do drugih tema kao što je osnivanje vrhovnog suda ili detaljnijih reformi pravosuđa.

Jasan proces

- Cilj bi bio da kroz organizovan proces - ne kroz prijetnje, naredbe, ucjenjivanje - Europska unija bude angažovana u BiH i da se razgovara o svim tim temama. Naravno, potrebno je da Europska unija razumije stanje i da želi to da radi. U ovom trenutku postoje pojedinci, ali ne postoji, rekao bih, kolektivna odluka da se ide u tom pravcu. Razlog zašto je to tako leži i u tome što nije jasno da li u BiH, na svim stranama koje su odnijele pobjedu na izborima, postoji interes da se ide u taj proces, jasan je Ćerimagić.

Zaključuje da bi poruka Izvještaja, posmatrajući i regionalnu i širu dinamiku, trebala biti upravo ta - da donositelji odluka u našoj zemlji ozbiljno razmisle o budućnosti. A naši izvori iz Bruxellesa ističu da se u sjedištu EU očekuje da će Izvještaj pokazati političko i demokratsko nazadovanje u više područja za nekoliko zemalja, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom youtube kanalu 
https://www.youtube.com/@odnevnik