Milanović propituje korist Hrvatske od EU: Naša diplomatija ne postoji

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović održao je govor na svečanosti povodom Dana Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, gdje se osvrnuo na položaj Hrvatske unutar Evropske unije, vanjsku politiku, ekonomski razvoj i stanje demokratije.

Poručio je da je neophodno kritički preispitivati političke odluke i društvene procese, jer se upravo razgovorom i sučeljavanjem stavova mogu izbjeći ozbiljniji sukobi, uključujući i one fizičke.

reakcija predsjednikaMilanoviću je dosta, traži račun za veličanje ustaštva: "Osude nisu dovoljne"

Podsjetio je da je i prije godinu dana na istom mjestu govorio o, kako ih je nazvao, devijantnim pojavama u evropskoj politici i položaju Hrvatske, ističući da takve teme moraju biti predmet ozbiljne akademske i javne rasprave.

Šta Hrvatska zapravo dobija članstvom u Evropskoj uniji?

Jedno od ključnih pitanja koje je Milanović otvorio jeste korist koju Hrvatska ima od članstva u Evropskoj uniji, posebno kada je riječ o nacionalnoj sigurnosti.

Naglasio je da njegovo pitanje ne predstavlja poziv na referendum o izlasku iz Unije, jer takav potez smatra nerealnim i nerazumnim u sadašnjim okolnostima, piše Index.hr.

- Ne zato da bismo raspisali referendum o izlasku jer to nije ni realno ni pametno, iz današnje perspektive čak je i ludo, rekao je Milanović.

Dodao je da u politici i državničkom djelovanju oni koji svjesno rade protiv nacionalnih interesa ne bi trebali ostati na pozicijama s kojih donose odluke.

Kao jedan od najvažnijih nacionalnih interesa izdvojio je ekonomski rast i povećanje životnog standarda građana.

Govoreći o ekonomskim rezultatima Hrvatske u posljednjih deset godina, naveo je prosječni godišnji rast društvenog standarda od 2,5 posto, uz napomenu da su na te rezultate utjecala i značajna sredstva iz evropskih fondova, između ostalog namijenjena saniranju posljedica zemljotresa i pandemije.

U tom kontekstu uporedio je Hrvatsku sa Srbijom, tvrdeći da je susjedna država u istom periodu ostvarila približno jednak rast pod vodstvom Aleksandra Vučića, iako nije raspolagala značajnijim iznosima evropskog novca.

- Susjedna Srbija, koja se otrgla 12-godišnjem ropstvu, kako neki kažu, u tom je razdoblju imala otprilike isti rast pod Vučićem. Bez europskog novca u značajnijoj mjeri, s nešto kineskog i puno manje ruskog, izjavio je Milanović.

Pojasnio je da ove podatke iznosi kao parametre za poređenje i donošenje zaključaka, a ne kao razlog za žaljenje.

"Hrvatska vanjska politika ne postoji"

Značajan dio govora posvetio je i vanjskoj politici Evropske unije, za koju smatra da se decenijama suštinski ne mijenja, između ostalog i zbog nepostojanja potrebne većine za postizanje dogovora.

Milanović je podsjetio da je Evropska unija prvobitno zamišljena kao zajednica koja bi imala usaglašenu vanjsku politiku, gotovo poput jedinstvene države, ali da takav koncept nije zaživio.

Smatra da je jedna od posljedica takvog odnosa upravo ograničen prostor za samostalno djelovanje hrvatske diplomatije.

- Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji. Je li to naša odluka? Zadovoljava li to da o nizu pitanja šutimo, da nas na vanjskim forumima po svijetu predstavljaju bivši političari koji su na ta mjesta došli bez popularnog mandata? Dakle, što s demokracijom nema ama baš nikakve veze, naročito s obzirom na ovlasti koje imaju, rekao je hrvatski predsjednik.

Kao primjere naveo je bivše visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Federicu Mogherini i Catherine Ashton, koje su obavljale te funkcije dok je on bio premijer Hrvatske.

Njihov izbor opisao je kao rezultat političkog kompromisa, dodajući da su tokom mandata nastojale izbjegavati nametanje vlastitih političkih prioriteta i sukobe s državama članicama.

O demokratiji, Ustavnom sudu i fizičkim sukobima

Milanović je pozvao akademsku zajednicu i medije da se više bave stvarnim odnosima u svijetu i pitanjem šta demokratija danas predstavlja.

U tom kontekstu spomenuo je i aktuelne sukobe unutar Ustavnog suda, ali i ranije incidente u drugim državama.

- Je li ova naša demokracija sukob u Ustavnom sudu, što je ljudski sukob, ali nije dobrodošao. Je li to ono u Poljskoj, gdje su se potukli na ulazu u Ustavni sud, je li to divljački upad rulje 6. januara 2021. u američki kongres? I može li nam nakon toga itko iz tih krugova pričati o demokraciji?, zapitao se Milanović.

Na kraju obraćanja ponovio je da društvo mora njegovati kritičko razmišljanje i otvorenu raspravu, bez obzira na to koliko pojedina pitanja bila neugodna.

Prema njegovim riječima, čak i oštre riječi manje su štetne od fizičkog obračuna.

- I najprizemnija psovka boli manje od pravog udarca. To grubo zvuči, ali tako je, zaključio je Milanović, pozivajući prisutne da razvijaju kritički um i ne odustaju od postavljanja pitanja.