Hrvatska se ponovo suočava s ozbiljnom migracijskom situacijom

E.Ć. |
Hrvatska se nalazi u grupi zemalja pod pritiskom zbog kumulativnog efekta migracija u posljednjih pet godina, zajedno s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Austrijom i Poljskom. U istoj grupi bila je i prošle godine
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uHrvatska se ove godine ponovo nalazi u grupi država članica koje se suočavaju s ozbiljnim migracijskim situacijama, što znači da će moći od Vijeća EU zatražiti izuzeće od učešća u mehanizmu solidarnosti za 2027. godinu, objavila je danas Evropska komisija (EK).
Izvršno tijelo EU odlučilo je da u godišnjem izvještaju o migracijama utvrdi nivoe migracijskog pritiska. Uslove za pomoć iz mehanizma solidarnosti ispunjavaju četiri države članice, Kipar, Grčka, Italija i Španija, koje su pod migracijskim pritiskom zbog nesrazmjerno velikog broja dolazaka u protekloj godini.
Hrvatska se nalazi u grupi zemalja pod pritiskom zbog kumulativnog efekta migracija u posljednjih pet godina, zajedno s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Austrijom i Poljskom. U istoj grupi bila je i prošle godine.
Čak 78% svih dolazaka duž zapadnobalkanske rute prošlo je kroz Hrvatsku
To znači da će Zagreb moći zatražiti od Vijeća da odobri potpuno ili djelimično smanjenje svog doprinosa mehanizmu solidarnosti za narednu godinu. EK navodi da je Hrvatska, kao država članica koja je prva ušla u Uniju, bila posebno izložena fluktuacijama u broju ilegalnih dolazaka putem zapadnobalkanske i istočnomediteranske rute.
"Značajan porast ilegalnih dolazaka tokom godine mogao bi dovesti do toga da se hrvatski migracijski i azilni sistemi, koji su već pod velikim pritiskom, suoče s nesrazmjernim teretom", navodi se u izvještaju.
U periodu od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. godine, Hrvatska se suočila s ilegalnim prelascima granice, pri čemu je čak 78 posto svih dolazaka duž zapadnobalkanske rute zabilježeno na njenoj teritoriji.
Hrvatska je također uključena u drugu grupu
Ovo je drugi najveći broj ilegalnih prelazaka granice na nivou EU u odnosu na BDP i stanovništvo, a Hrvatska je također zabilježila najveći broj odbijanja ulaska u EU u relativnom smislu, prema EK.
Države članice koje su obavezne doprinijeti mehanizmu mogu birati između primanja migranata iz drugih država članica pod visokim pritiskom i finansijskih doprinosa i drugih oblika podrške. Hrvatska je također uključena u drugu grupu, 15 zemalja u riziku od migracijskog pritiska.
To je zbog relativno velikog broja neregularnih dolazaka, neregularnih sekundarnih kretanja, zahtjeva za azil ili privremenu zaštitu dodijeljenih ljudima koji bježe od rata u Ukrajini ili rizika da se migracije koriste kao oružje, što bi sve moglo dovesti do nesrazmjernih obaveza sljedeće godine.
Prijedlog za mehanizam solidarnosti tek treba da se objavi
Ove države članice će imati prioritetni pristup stalnom paketu instrumenata EU za podršku migracijama, a njihova situacija će se pomno pratiti i po potrebi ponovo procjenjivati.
Međutim, ne mogu tražiti izuzeće od doprinosa mehanizmu solidarnosti osim ako nisu među zemljama koje se suočavaju s ozbiljnom migracijskom situacijom zbog kumulativnog utjecaja migracija u proteklih pet godina.
EK je također predstavila prijedlog za mehanizam solidarnosti za 2027. godinu, koji ostaje tajni dokument dok ga ne usvoji Vijeće EU, što se očekuje do kraja godine. U njemu se utvrđuje koliko iregularnih migranata svaka zemlja treba da primi iz četiri zemlje koje su pod najvećim pritiskom, ili alternativno, kakav će biti njihov finansijski ili drugi doprinos mehanizmu solidarnosti.


Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.