Više se neće moći sjediti na dvije stolice: Direktorske fotelje ili mandati?

Kad se dijele funkcije, zakoni utihnu. Dok se u uređenim društvima fotelje napuštaju zbog sumnje na sukob interesa, dosadašnja praksa u Bosni i Hercegovini nerijetko je pokazivala da se na više stolica može sjediti bez većih posljedica. Međutim, do promjena ovakvih praksi moguće je da uskoro i dođe.

Vršioci dužnosti

Naime, direktori javnih preduzeća u Republici Srpskoj, uključujući i vršioce dužnosti, više neće moći istovremeno obavljati odborničke ili poslaničke funkcije, jer je takav stav zauzeo novi saziv Komisije za utvrđivanje sukoba interesa, s Oliverom Blagojevićem na čelu.

Novoizabrani poslanici koji se trenutno nalaze na čelu javnih preduzeća morat će birati između poslaničkog mandata i direktorske funkcije. Kako piše Capital, pred takvom odlukom naći će se desetak poslanika, uglavnom vršilaca dužnosti direktora preduzeća koja posluju u okviru Elektroprivrede RS-a. Ova situacija najviše će se odraziti na kadrove SNSD-a.

Između poslaničkog mandata i direktorske funkcije morat će birati Bojan Savić, Aco Stanišić, Ognjen Kuljić, Žarko Novaković, Maksim Skoko i Nedeljko Perišić, koji rukovode preduzećima iz sistema Elektroprivrede RS-a. Zbog nedorečenosti zakona, još je neizvjesno hoće li se odredbe o sukobu interesa odnositi i na Iliju Tamindžiju, Borisa Trninića i Aleksandra Trninića te Denisa Pijetlovića. O njihovim slučajevima odlučivat će Komisija za sprečavanje sukoba interesa.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH podsjetio je da je dosadašnji saziv Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u RS-u, uglavnom, oslobađao odgovornosti funkcionere koji su se nalazili u takvoj situaciji, uz obrazloženje da vršioci dužnosti direktora nemaju isti status kao direktori imenovani na puni mandat.

- Stoga bi promjena prakse novog saziva Komisije koju smo vidjeli posljednjih sedmica, ukoliko se nastavi, trebala osigurati zaštitu integriteta javne funkcije, a ne pojedinaca, upravo onako kako zakon i predviđa, kaže Ožegović.

O pitanju zakonskog regulisanja sukoba interesa u Federaciji BiH još aktuelni federalni zastupnik Sanel Kajan ističe da je prijedlog zakona već dostavljen nadležnim institucijama, a da je na parlamentarcima da nastave postupak njegovog donošenja.

- Ono što vam mogu reći je da je to pitanje za zastupnike koji su izabrani u novi mandat Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mi, aktuelni zastupnici, kojima mandat završava 1. decembra, ostavljamo, ako tako mogu kazati, u amanet budućim članovima PFBiH da taj zakon dovedu do kraja, odnosno prijedlog zakona. On je upućen na sve relevantne adrese, dakle, od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine do premijera i federalne Vlade, kaže Kajan.

Podsjetimo, tekstom zakona je, između ostalog, predviđeno da nosioci javnih funkcija ne mogu biti u upravljačkim strukturama javnih preduzeća, kao i u privatnim preduzećima u koje su organi vlasti ulagali javni kapital u periodu od četiri godine prije nego što je nosilac javne funkcije preuzeo mandat. Također, ne može biti u upravljačkim strukturama privatnih firmi koje imaju sklopljene ugovore sa organima vlasti u iznosu većem od 10.000 KM godišnje. Napokon, ne može biti u upravljačkim strukturama nevladinih organizacija i fondacija koje iz bilo kojeg budžeta godišnje dobijaju više od 10.000 KM. Ono što je sigurno jeste da će nova vlast možda kao jedan od prioriteta u svom radu uvrstiti i rješavanje ovog pitanja.

Svako za sebe

I Ožegović ističe da je situacija posebno problematična u Federaciji BiH, gdje se Zakon o sukobu interesa ne primjenjuje duže od deset godina, jer ne postoji tijelo nadležno za njegovu provedbu.

- Riječ je o čisto političkim blokadama, budući da sami članovi Parlamenta o tome odlučuju. Kada je u pitanju nivo institucija, mi smo dobili novi zakon prije dvije i po godine. Počela je kasno primjena novih odredbi. Zakon i nije toliko loš, međutim, dosadašnji rad same komisije je bio nešto više usporen, uz primjedbe na to što je sam rad bio više netransparentan nego transparentan. Zapravo je vrlo teško doći do informacija kada se održavaju sjednice, šta je na dnevnom redu i slično. Dakle, ne postoji to unaprijed objavljeno, već su morali i posmatrači i novinari, svi zainteresovani, uključujući i kolege iz Transparencyja, da se dovijaju na neke druge načine kako bi nešto saznali o tome, ali im je prisustvo u jednom dijelu sjednica i bilo obezbijeđeno, ističe Ožegović.

Nakon što je CIK utvrdio, a potom i potvrdio rezultate izbora, i u Federaciji BiH ima onih koji moraju birati između osvojenog mandata i izvršne funkcije koju trenutno obavljaju. Među njima su Nezir Pivić, Irfan Halilagić, Mirza Ganić, Vedran Lakić, Igor Stojanović, Marija Buhač, Toni Kraljević, Edin Forto, Zukan Helez...

Ožegović naglašava da zakonski mehanizmi za sprečavanje sukoba interesa trebaju postojati i funkcionisati, ali da administrativna rascjepkanost BiH otežava njihovu primjenu na različitim nivoima vlasti.

- Državni zakon jeste unaprijedio zakonodavstvo. Ovaj propis jeste nešto bolji u odnosu na ono što smo prethodno imali. Međutim, upravo ta administrativna rascjepkanost Bosne i Hercegovine sprečava primjenu zakona na svim nivoima vlasti. Pohvalno je što su pojedini kantoni samostalno odlučili regulisati pitanje sukoba interesa, ali bilo bi bolje kada bi se ova oblast mogla urediti manjim brojem propisa, poručuje Ožegović.