Ističe rok CIK-a BiH, izabrani zvaničnici danas moraju odlučiti o mandatima

Izabranim zvaničnicima koji su na Općim izborima 2026. godine osvojili mandate u zakonodavnim tijelima, a istovremeno obavljaju izvršne funkcije, danas, 10. novembra, ističe rok za dostavljanje potrebne dokumentacije Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH).

Oni se moraju izjasniti o tome hoće li svoje osvojene mandate staviti u mirovanje.

Krajnji rok za dostavljanje izjava o prihvatanju mandata i zahtjeva za njegovo stavljanje u mirovanje je danas do 16 sati. Uz zahtjev je potrebno priložiti i kopiju akta o imenovanju na izvršnu funkciju.

Podnošenje zahtjeva

Prema podacima koje je jučer potvrdio član CIK-a BiH Suad Arnautović, ovoj instituciji su do jučer ujutro podnesena 21 zahtjev nosilaca izvršnih funkcija za stavljanje u mirovanje mandata osvojenih na Općim izborima 2026. godine.

Istovremeno su četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH podnijela ostavke zbog preuzimanja mandata u Predstavničkom domu državnog parlamenta.

Zahtjeve za stavljanje mandata u mirovanje podnijelo je pet gradonačelnika i načelnika iz Pala, Odžaka, Bosanske Krupe, Ilidže i Zenice, dva potpredsjednika Federacije BiH te četiri ministra u Vijeću ministara BiH.

Među podnosiocima zahtjeva su i ministri u entitetskim i kantonalnim vladama. Po jedan zahtjev podnijeli su ministri iz vlada Federacije BiH i Republike Srpske, tri iz Vlade Srednjobosanskog kantona, dva iz Vlade Kantona Sarajevo te po jedan iz vlada Bosansko-podrinjskog, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.

Osim toga, dvije osobe koje obavljaju izvršne funkcije u Vladi Unsko-sanskog kantona podnijele su ostavke zbog preuzimanja mandata u zakonodavnom tijelu.

CIK BiH zaprimio je i jednu izjavu o odbijanju mandata u Skupštini Posavskog kantona, kao i 20 ostavki u gradskim i općinskim vijećima i skupštinama.

Ovo je prvi put da se prilikom implementacije izbornih rezultata primjenjuju odredbe članova 1.8a, 1.8b i 1.8c Izbornog zakona BiH, koje su stupile na snagu u martu 2024. godine.

Ovim odredbama regulisana je situacija u kojoj izabrani član zakonodavnog tijela istovremeno obavlja izvršnu funkciju. U takvim slučajevima mandat u zakonodavnom organu stavlja se u mirovanje za vrijeme obavljanja izvršne funkcije.

Osoba može zatražiti ponovno aktiviranje mandata

Izvršnim funkcijama smatraju se, između ostalog, pozicije članova Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH, predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH i Republike Srpske, članova entitetskih i kantonalnih vlada, gradonačelnika i načelnika općina.

Kada CIK BiH donese odluku o stavljanju mandata u mirovanje, on se dodjeljuje sljedećem kandidatu s iste redovne ili kompenzacijske liste.

Mirovanje mandata stupa na snagu petog dana od podnošenja pisanog zahtjeva, a zamjenski kandidat za to vrijeme preuzima sva prava i dužnosti izabranog zvaničnika.

Nakon prestanka obavljanja izvršne funkcije, osoba čiji je mandat bio u mirovanju može zatražiti njegovo ponovno aktiviranje. Za podnošenje zahtjeva ima rok od osam dana, dok CIK odluku o aktiviranju mandata i prestanku mandata zamjenskog kandidata donosi najkasnije u roku od 15 dana.

Mirovanje mandata, u pravilu, ne može trajati kraće od šest mjeseci, osim u slučajevima predviđenim zakonom.

Nakon završetka konstituiranja zakonodavnih tijela na svim nivoima vlasti, CIK BiH i nadležna parlamentarna tijela pristupit će provođenju posrednih izbora.

Tada će biti izabrano 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske.

Slijedi i izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.