HDZ želi vlast sa SDA i SNSD-om, stabilnu većinu i dogovor o ključnim pitanjima

HDZ BiH za partnerstvo sa SDA i SNSD-om

Govoreći o mogućim partnerima u formiranju nove vlasti, Čavara je ponovio stav HDZ-a BiH da bi političke stranke koje su osvojile dominantan broj glasova unutar konstitutivnih naroda trebale biti partneri na državnom nivou, piše BHRT.

„Naš je stav uvijek bio da su nam partneri oni koji osvoje dominantan broj glasova u okviru konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. To je poznato, naravno, da u okviru bošnjačkog naroda dominantan broj glasova ima Stranka demokratske akcije, u okviru srpskog naroda SNSD, a u okviru hrvatskog naroda HDZ Bosne i Hercegovine. To su logični partneri na državnoj vlasti“, kazao je Čavara.

Smatra da bi sličan politički sastav trebalo uspostaviti i na drugim nivoima vlasti, posebno u Federaciji BiH, kako bi se olakšalo usklađivanje politika i funkcioniranje institucija.

Na pitanje postoje li stranke s kojima HDZ BiH ne želi razgovarati, Čavara je rekao da nisu isključeni razgovori ni s kim, ali je posebno izdvojio Demokratsku frontu, zbog njenog dosadašnjeg političkog djelovanja.

„Mi nismo rekli da ni s kim ne želimo pregovarati i razgovarati. Međutim, imamo jednu jasnu situaciju, to smo više puta ponovili, znači Demokratska fronta, zbog svog ponašanja u proteklom periodu i politike koju su provodili, može se reći da je antihrvatska“, naveo je Čavara.

Izmjene Izbornog zakona među prioritetima

Kao jedan od ključnih političkih ciljeva HDZ-a BiH Čavara je naveo evropski put, ali i rješavanje pitanja političkog predstavljanja hrvatskog naroda. Smatra da bi način izbora hrvatskih predstavnika trebalo preciznije definisati Ustavom BiH ili Izbornim zakonom.

„To je prvenstveno evropski put koji nema alternative u Bosni i Hercegovini. On nam otvara vrata mnogih pozitivnih procesa i za državu i za sve stanovnike ove države, ali isto tako, kao predstavnici hrvatskog naroda, jasno želimo pozicionirati hrvatski narod da ne bude stvar volje neke političke organizacije ili čak više političkih partija da li će hrvatski predstavnici popuniti mjesto gdje im pripada po legitimitetu i legalitetu“, rekao je Čavara.

Dodao je da je cilj takvo rješenje definisati kroz Ustav, a ukoliko to nije moguće, onda kroz izmjene Izbornog zakona.

Stabilna većina umjesto novih političkih blokada

Osvrćući se na mogućnost da novu vlast ponovo čine iste političke stranke i da se nastave problemi iz prethodnog mandata, Čavara je poručio da je najvažnije postići dogovor o programskim prioritetima i načinu funkcioniranja vlasti.

Prema njegovim riječima, političke razlike i međusobna netrpeljivost u prethodnom periodu doveli su do zastoja u radu institucija i blokada brojnih procesa.

Smatra da nova parlamentarna većina ne bi trebala počivati na minimalnom broju glasova, jer takav odnos snaga, kako kaže, stvara dodatnu nervozu i zahtijeva brojne političke ustupke.

Govoreći o blokadi Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Čavara je naglasio da je njegova suština mjesto dogovora predstavnika konstitutivnih naroda. Podsjetio je da Dom naroda čini po pet delegata iz svakog naroda, te da je za kvorum potrebno prisustvo najmanje tri delegata iz svakog kluba.

„Moramo ići ka rješenjima. Rješenja moramo provesti kroz ustavne norme, kroz zakone, kroz poslovnike, a ne pokušati izbjeći ta pravila i onda prikazati da je cilj bio samo prikazati da neko blokira, nije bio cilj rješenja“, poručio je Čavara.

Formiranje vlasti do kraja godine teško ostvarivo

Iako su izborni rezultati potvrđeni, razgovori o formiranju vlasti tek predstoje. Čavara je potvrdio da se neformalni razgovori vode svakodnevno, ali da konkretan dogovor još nije postignut.

„Nezvaničnih sastanaka ima svaki dan. Svi smo na neki način u nekim razgovorima, međutim, naravno, predsjednici stranaka predvode i predstavljaju stranke u tim razgovorima“, rekao je.

Prema njegovoj procjeni, formiranje izvršne vlasti na državnom nivou do kraja godine nije realno zbog procedura koje prethode konstituisanju zakonodavnih tijela i izbora delegata u domove naroda.

Posebno je ukazao na izmjene koje se odnose na mirovanje mandata, kao i na dodatne rokove za donošenje odluka Centralne izborne komisije BiH i eventualne žalbe.

„Tako da ćemo na taj način morati pratiti tu dinamiku i teško, mislim da je nemoguće do Nove godine očekivati formiranje izvršne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine“, ocijenio je Čavara.

Od novog Predsjedništva očekuje više dogovora

Komentarišući rad novog saziva Predsjedništva BiH, Čavara je izrazio očekivanje da će ono biti efikasnije i da će predstavljati zajedničke interese države i konstitutivnih naroda.

„Ja sam sretan da imamo napokon i legalne i legitimne predstavnike u Predsjedništvu, da oni odražavaju volju sva tri konstitutivna naroda, što je temelj ove države Bosne i Hercegovine“, kazao je.

Plan rasta: Odgovornost za propuštena sredstva je zajednička

Bosna i Hercegovina još nije dobila sredstva iz Plana rasta, a prema upozorenjima Evropske komisije ugroženo je i dodatnih 373 miliona eura. Čavara smatra da odgovornost za zastoj snose svi politički akteri koji su doprinijeli blokadi procesa.

„Odgovorni smo svi u mjeri koliko je kočio ove procese, koji su napravili političke sukobe u pola mandata i ostali smo bez dogovora, jer se natjecalo ko će više kome nanijeti veću političku štetu, a u stvari sveukupno su blokirani procesi“, rekao je.

Čavara očekuje da nova vlast bude stabilna i usmjerena na unapređenje institucija, usvajanje evropskih zakona i stvaranje boljih uslova za život građana.

Južna interkonekcija i državna imovina kao važni izazovi

Govoreći o projektu Južne interkonekcije, Čavara je izrazio zadovoljstvo što se, kako je naveo, projekat kreće prema realizaciji. Smatra da je riječ o važnom energetskom projektu koji bi doprinio nezavisnosti Bosne i Hercegovine u snabdijevanju gasom.

Naglasio je da će nova parlamentarna većina i izvršna vlast morati ozbiljnije pristupiti rješavanju problema koji usporavaju njegovu implementaciju.

„Ja se nadam da će, i sa konstituiranjem vlasti, stvoriti se uslovi da rješavamo ključna pitanja koja su problemi u implementaciji projekta Južna interkonekcija“, rekao je Čavara.

Dodao je da očekuje značajnu ulogu američkih investitora, za koje smatra da imaju finansijske i političke kapacitete da doprinesu realizaciji projekta.

Kao jedno od pitanja koje je neophodno riješiti naveo je i državnu imovinu, ističući da neriješeni odnosi u vezi s tim pitanjem zaustavljaju investicije i razvoj.

„To se može riješiti i mora se riješiti. To nam mora biti jedan od prioriteta, jer mnoge investicije stoje“, poručio je.

Prema njegovim riječima, državna imovina treba biti u funkciji rada institucija, ali i stvaranja uslova za investicije i privredni rast.

Država mora reagovati na rast cijena i zaštititi građane

U odgovoru na anketno pitanje o mjerama za sprečavanje rasta cijena, Čavara je izdvojio zaključavanje cijena i ograničavanje marži, uz ocjenu da je potrebno ozbiljnije pristupiti kontroli tržišta.

Smatra da tržište može biti dobar mehanizam za regulisanje cijena, ali da država mora reagovati u slučajevima monopola i dogovaranja tržišnih aktera.

„Ako postoji monopol, ako se određeni rivali dogovore da naprave monopol, onda apsolutno država to mora regulisati, jer smo svjesni da za život sve više novca treba normalnom čovjeku u ovoj državi, normalnoj porodici, i onda država mora reagovati na takve promjene“, istakao je.

Naglasio je i značaj funkcioniranja penzionih i zdravstvenih fondova, sigurnosnih agencija i drugih institucija, upozoravajući da se mora pronaći održiv model finansiranja javnih potreba, bez dodatnog gušenja privrede.

„Mora se naći optimalna mjera između onoga koliko će se iz privrede izdvajati za funkcioniranje svih ovih institucija, da bude dovoljno da to može funkcionirati, a isto tako koliko ima onih nameta koji otežavaju funkcioniranje privrede“, zaključio je Čavara.