Arnautović otkrio koliko je funkcionera zatražilo mirovanje mandata

Do jutros, 9. novembra 2026. godine, podnesene su četiri ostavke delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zbog preuzimanja mandata u Predstavničkom domu državnog parlamenta.

Istovremeno, podnesen je 21 zahtjev nosilaca izvršnih funkcija za stavljanje u mirovanje mandata osvojenih u zakonodavnim tijelima na Općim izborima 2026. godine.

Kako je za Fenu kazao član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović, zahtjeve je podnijelo pet gradonačelnika i načelnika općina Pale, Odžak, Bosanska Krupa, Ilidža i Zenica, dva potpredsjednika Federacije BiH, četiri ministra u Vijeću ministara BiH, jedan ministar u Vladi Federacije BiH i jedan u Vladi Republike Srpske.

Kantonalni ministri

Zahtjeve su podnijela i tri ministra u Vladi Srednjobosanskog kantona, dva ministra u Vladi Kantona Sarajevo te po jedan ministar u vladama Bosansko-podrinjskog, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.

„Također, podnesene su dvije ostavke nosilaca izvršnih funkcija u Vladi Unsko-sanskog kantona zbog preuzimanja mandata osvojenog u zakonodavnom tijelu na Općim izborima 2026. godine. Podnesena je jedna izjava o odbijanju mandata u Skupštini Posavskog kantona, te 20 ostavki u gradskim i općinskim vijećima, skupštinama gradova i općina zbog osvojenih mandata na Općim izborima 2026. godine“, kazao je Arnautović.

Podsjetio je da su rokovi za konstituiranje organa vlasti u BiH propisani ustavima, zakonima i poslovnicima o radu tih tijela.

„Prvi put, u implementaciji rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine, primjenjuju se odredbe članova 1.8a, 1.8b i 1.8c Izbornog zakona BiH, jer su stupile na snagu u martu 2024. godine. Navedene odredbe odnose se na izabranog člana zakonodavnog organa i mirovanje mandata za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije“, naveo je Arnautović.

Prema definiciji iz Izbornog zakona BiH, izvršna funkcija podrazumijeva funkciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, člana Vijeća ministara BiH i njihovih zamjenika, predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, člana Vlade Federacije BiH, uključujući premijera, člana Vlade Republike Srpske, uključujući predsjednika Vlade, člana Vlade Brčko distrikta BiH, člana kantonalne vlade, gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika, načelnika općine i zamjenika načelnika općine.

Arnautović je pojasnio da je CIK BiH ovo pitanje detaljnije uredio Uputstvom o stavljanju mandata u mirovanje i aktiviranju mandata u mirovanju.

CIK BiH donosi odluku

Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o stavljanju u mirovanje mandata osobe izabrane u zakonodavno tijelo, kao i o dodjeli tog mandata sljedećem kandidatu s iste liste, redovne ili kompenzacijske, s koje je izabrana osoba čiji mandat miruje. CIK, ako je potrebno, provodi i prethodni postupak radi utvrđivanja činjeničnog stanja.

Mirovanje mandata stupa na snagu petog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva, o čemu CIK BiH donosi odluku.

Za vrijeme mirovanja obustavljaju se sva prava i dužnosti povezane s položajem na koji se odnosi taj mandat. Kandidat koji zamjenjuje osobu čiji je mandat stavljen u mirovanje uživa sva prava i dužnosti koje proizlaze iz tog položaja tokom perioda zamjene.

„Najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja izvršne funkcije, osoba koja je stavila mandat u mirovanje može podnijeti pisani zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH za aktiviranje mandata, odnosno za ponovno obavljanje svog mandata. Centralna izborna komisija BiH apeluje da se poštuju prekluzivni rokovi propisani Izbornim zakonom i podzakonskim aktima“, pojasnio je Arnautović.

CIK BiH donosi odluku o aktiviranju mandata i prestanku mandata kandidatu kojem je dodijeljen zamjenski mandat u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. O tome obavještava osobu koja je zatražila aktiviranje mandata, kao i osobu kojoj prestaje dodijeljeni zamjenski mandat.

Arnautović je dodao da mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci, osim u situaciji propisanoj članom 1.8a stav (2) Izbornog zakona BiH, kada traje do imenovanja druge osobe na istu izvršnu funkciju ili do podnošenja ostavke.

Izvršne funkcije

Posebno je podsjetio na rok koji ističe 10. novembra u 16 sati.

„Podsjećam još jednom da je osoba koja je na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine izabrana u zakonodavno tijelo bilo kojeg nivoa vlasti u BiH, a nosilac je izvršne funkcije iz člana 1.1a stav (2) Izbornog zakona BiH, te odluči nastaviti obavljati svoju izvršnu funkciju do imenovanja druge osobe na istu funkciju, dužna do 10. novembra 2026. godine do 16 sati lično ili putem zakonskog opunomoćenika dostaviti na protokol u sjedištu CIK-a BiH izjavu o prihvatanju mandata, zajedno sa zahtjevom za stavljanje tog mandata u mirovanje. Uz ove akte dužna je dostaviti i fotokopiju akta o imenovanju na izvršnu funkciju“, naveo je Arnautović.

S druge strane, osoba koja je na Općim izborima u BiH 2026. godine izabrana u zakonodavno tijelo bilo kojeg nivoa vlasti, a ne obavlja neku od navedenih izvršnih funkcija, dužna je izjavu o prihvatanju mandata dostaviti lično ili putem opunomoćenog zastupnika na protokol CIK-a BiH, odnosno putem zakonodavnog tijela u koje je izabrana, najkasnije do 10. novembra 2026. godine u 16 sati.

Nakon konstituiranja zakonodavnih tijela na svim nivoima vlasti, CIK BiH i nadležna parlamentarna tijela pristupit će provedbi posrednih izbora za izbor 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske, kao i izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.

To je za Fenu kazao član CIK-a BiH Suad Arnautović.