Vlasnik Elektroprivrede BiH ne može biti samo posmatrač: Vlada FBiH na potezu

Firme u Federaciji BiH koje struju kupuju od Elektroprivrede BiH ovih dana potpisuju ugovore za 2027. s cijenom višom za oko 29 posto. Postojeći ugovori ističu 31. decembra, a rok za potpisivanje novih je 15 dana. Prema riječima učesnika sastanka poslodavaca i EPBiH, posljednju riječ ima Vlada FBiH, cijena može biti niža samo ako ona subvencionira elektroprivredu.

To pitanje, dakle, više nije tehničko ni tržišno. Ono je političko, i ima jasnu adresu.

Struja za industrijuSudbina 29 posto skuplje struje za firme u rukama Vlade FBiH

Međutim, Vlada FBiH neće subvencionirati cijenu struje za privredu, a rečeno je to u odgovoru na upit Oslobodjenja.ba.  Iz Vlade FBiH su potvrdili da budžetom za 2027. godinu nisu planirali sredstva za subvencioniranje cijena električne energije industrijskim kupcima.

Kompanije koje struju kupuju od Elektroprivrede BiH u 2027. plaćat će je oko 29 posto skuplje, a ugovore moraju potpisati prije nego što postojeći isteknu 31. decembra.

Šta je Vlada odgovorila

Odgovor Vlade FBiH ima tri dijela.

Subvencija samo za ugrožena domaćinstva. Vlada navodi da budžetom za 2027. nije planirala novac za subvencioniranje struje industrijskim kupcima. Izuzetak su sredstva za subvencioniranje troškova struje ugroženim kategorijama domaćinstava.

Za firme vrijedi tržište.

"Kada je riječ o industrijskim kupcima, električna energija se ugovara, nabavlja i plaća na tržišnoj osnovi", odgovorili su iz Vlade, u skladu s tržišnim uslovima i ugovorima sa snabdjevačima.

Između redova, poruka je jasna - Vlada FBiH odluku o cijeni struje za privredu prepušta odnosu između firmi i snabdjevača, odnosno Elektroprivrede BiH. Međutim, ta elektroprivreda je u većinskom vlasništvu iste Vlade.

Ali, Vlada FBiH u ovom slučaju ne smije biti neutralni posmatrač. Ona je većinski vlasnik Elektroprivrede BiH, preko skupštine dioničara odlučuje o njenim organima upravljanja i planovima poslovanja. Već je više puta intervenisala kada su cijene struje za privredu prijetile da izmaknu kontroli. I upravo zato snosi odgovornost da i sada spriječi da udar na privredu preraste u udar na radna mjesta, izvoz i, na kraju, na cijene koje plaćaju svi građani.

Vlasnik koji ne može uzmaknuti

Elektroprivreda BiH je javno preduzeće u većinskom vlasništvu Federacije BiH. Vlada FBiH na njenoj skupštini zastupa državni kapital, daje ovlaštenja punomoćniku, usvaja materijale za dnevni red i odlučuje o ključnim pitanjima kompanije. Na konferenciji o cijenama struje u junu 2025. uz članove Nadzornog odbora EPBiH sjedili su premijer FBiH Nermin Nikšić i federalni ministar energije Vedran Lakić.

Drugim riječima, cjenovna politika EPBiH nije odluka koja se dešava daleko od Vlade FBiH. Ona se donosi u kompaniji kojom Vlada upravlja. A ta kompanija ima ozbiljne probleme. EPBiH je 2025. završila s gubitkom od 50,5 miliona KM, nakon još većeg gubitka u 2024. Rekordni gubitak od 140 miliona KM zabilježen je 2023. godine. Uprkos tome, planom poslovanja za 2026–2028. predviđene su investicije od 1,73 milijarde KM, finansirane uglavnom kreditima.

Poslodavci upozoravaju na isti obrazac godinama. Još 2023. tadašnji predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović poručio je da se povećanjem cijena za firme ponovo pokušavaju riješiti nagomilani problemi Elektroprivrede, te da to ne treba biti odgovornost poslodavaca. Tri godine kasnije, scenarij se ponavlja. Ako su gubici i investicije EPBiH posljedica upravljačkih odluka, onda račun za njih ne bi smio biti ispostavljen isključivo firmama koje struju kupuju na tržištu.

Vlada ima instrumente i već ih je koristila

Argument da Vlada FBiH ne može utjecati na cijenu industrijske struje ne stoji. Ona je to radila najmanje tri puta u posljednjih pet godina:

Najavljeno poskupljenjeSkuplja struja mogla bi ugasiti preduzeća, a ni građani ne mogu ovo podnijeti

Pravni okvir, dakle, postoji, kao i iskustvo u njegovoj primjeni. Pitanje nije da li Vlada može, nego da li želi. Vlada FBiH, uz to, već izdvaja novac za očuvanje radnih mjesta u privatnom sektoru. Kroz program finansijske pomoći privatnim poslodavcima, samo za januar 2025. utvrđena je refundacija za 61.213 radnika. Bilo bi kontradiktorno da Vlada jednom rukom plaća za očuvanje radnih mjesta, a drugom, kao vlasnik EPBiH, dopusti trošak koji ta ista radna mjesta ugrožava.

EPBiH je pritom nedavno dobila i olakšanje. Ustavni sud FBiH u decembru 2025. utvrdio je da kantonalni Zakon o vodama HNK, po kojem je Elektroprivreda u kantonalni budžet uplatila oko 79 miliona KM, nije u skladu s Ustavom FBiH. Kompanija sama navodi da je ta odluka smanjila njene troškove.

Kako susjedi štite svoju privredu

Dok firme na području EPBiH dobijaju ugovore s 29 posto skupljom strujom, vlade u okruženju aktivno štite svoju privredu od cjenovnih udara.

Hrvatska je od 2022. usvojila jedanaest paketa mjera za zaštitu građana i privrede od rasta cijena energije, ukupno vrijednih više od 9,25 milijardi eura. Posljednji paket, iz septembra 2026., težak je 260 miliona eura, od čega 126,4 miliona ide na sprječavanje rasta cijena struje. Zahvaljujući tome, cijene ostaju nepromijenjene za domaćinstva, javni sektor te mikro, male i srednje poduzetnike. Hrvatska udruga poslodavaca istovremeno traži od vlade da i velikoj industriji osigura nižu cijenu kroz CISAF, okvir Evropske komisije koji do 2030. dopušta državnu pomoć za cijenu struje u industriji.

Republika Srpska drži, kako kaže direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović, "socijalnu cijenu" struje. Vlada RS ranije je postavila i smjernicu da cijena za privredu i domaćinstva ne smije biti viša nego u Federaciji. Prema informacijama sa sastanka poslodavaca i EPBiH, novo poskupljenje ne obuhvata ni firme u RS-u ni kupce Elektroprivrede HZ HB.

Evropska unija u cjelini ide u suprotnom smjeru od Federacije BiH. Prema Eurostatu, prosječna cijena struje za firme u EU u prvoj polovini 2026. pala je na 18 centi po kWh, 5,4 posto manje nego godinu ranije.

Elektroprivreda BiHUdar na privredu u FBiH, najavljen rast cijene industrijske struje za 29 posto

Rezultat je jednostavan, firma u Sarajevu, Tuzli ili Zenici u 2027. mogla bi plaćati osjetno skuplju struju od konkurenta u Širokom Brijegu, Banjoj Luci ili Zagrebu. A s tim konkurentima se bori za iste kupce.

Cijena nečinjenja

Poskupljenje od 29 posto ne dolazi u dobrom trenutku. Dolazi u najgorem mogućem.

Industrija već pada. Prema Federalnom zavodu za statistiku, industrijska proizvodnja u FBiH u januaru 2026. bila je za 10,1 posto manja nego godinu ranije. Račun je konkretan. Jedna proizvodna kompanija iz Sarajeva sa stotinjak zaposlenih, čiji je dopis Udruženju poslodavaca FBiH vidio naš portal, novim ugovorom dobija 28,8 posto skuplju struju. Njena viša tarifa već je od 2021. do 2026. udvostručena, a sada bi trebala porasti na 2,6 puta više nego 2021. To firmu košta između 155.000 i 173.000 KM godišnje više. Kompanija upozorava da će taj novac nedostajati za modernizaciju i očuvanje radnih mjesta, te da dio kupaca može otići stranim dobavljačima.

Struja nije sitan trošak. Podaci Privredne komore RS pokazuju da struja u drvnoj i metalnoj industriji čini pet do devet posto ukupnih troškova, a u pojedinim hemijskim firmama 12 do 18 posto. Za takve kompanije poskupljenje od 29 posto može pojesti cijelu maržu.

Konkurentnost se gubi. Poslodavci tvrde da bi struja za firme u BiH, prvi put u 20 godina, postala skuplja nego u Njemačkoj, Češkoj, Kini, SAD-u i Brazilu. Izvoznici svoje cijene ne mogu jednostavno podići, pa skuplja energija za njih znači manje narudžbi, manje proizvodnje i manje radnika.

Udar dolazi uz ostale terete. Firme se istovremeno suočavaju s pregovorima o minimalnoj plaći za 2027., s više od 2.800 parafiskalnih nameta i s karbonskom taksom EU (CBAM), koja se od januara 2026. primjenjuje na izvoz čelika, aluminija, cementa i struje iz BiH. Udruženje poslodavaca FBiH navodi da u 2026. nije bilo fiskalnog rasterećenja privrede.

Građani plaćaju na kraju. Skuplja industrijska struja ne pojavljuje se na kućnim računima, ali se prelijeva u cijene hljeba, građevinskog materijala, usluga. U težem scenariju, prelijeva se u otkaze.

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević za Oslobodjenje.ba kaže da sama najava povećanja cijene električne energije za privredu nije praćena dovoljnim brojem konkretnih pokazatelja na osnovu kojih bi privreda i javnost mogli biti uvjereni da je povećanje od 29,9% opravdano.

- Šta bi javnost trebala tražiti od JP Elektroprivreda BiH? Tačnu cijenu električne energije koju EPBiH očekuje na regionalnom tržištu za 2027. godinu. Količinu električne energije koju će morati uvesti i prosječnu cijenu po kojoj će je kupovati. Troškove proizvodnje vlastite električne energije u odnosu na troškove kupljene energije. Uticaj gubitaka rudnika i finansiranja njihovih obaveza na ukupne troškove poslovanja. Obrazloženje zašto se najavljeno povećanje od 29,9% ne može ublažiti racionalizacijom troškova i drugačijom poslovnom politikom, istakao je Bečarević.

Dodao je da je ovo samo dio pitanja na koja JP Elektroprivreda BiH ne daje konkretne odgovore, osim što saopćava procenat najavljenog povećanja.

- Zbog toga opravdanost poskupljenja od 29,9% ostaje u sferi nagađanja, umjesto da bude potkrijepljena jasnim i provjerljivim podacima. Ako je JP Elektroprivreda BiH u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila pozitivan poslovni rezultat, logično se postavlja pitanje zbog čega se sada najavljuje ovako značajno povećanje cijene električne energije. Pozitivan polugodišnji rezultat sam po sebi ne isključuje mogućnost budućih troškova i gubitaka, ali zahtijeva jasno objašnjenje razloga zbog kojih je poskupljenje neophodno i načina na koji je izračunato. Manjak transparentnosti i odsustvo uvjerljivih, logičnih obrazloženja opravdano stvaraju sumnju u utemeljenost najavljenog povećanja cijene električne energije. Privreda i javnost imaju pravo znati na osnovu kojih parametara se donosi odluka koja će direktno uticati na troškove poslovanja, cijene proizvoda i usluga, a posredno i na životni standard građana, naglasio je Bečarević.

Šta Vlada FBiH može uraditi

Izbor nije samo između "subvencije" i "ništa". Na osnovu dosadašnjih intervencija i zahtjeva poslodavaca, Vladi FBiH na raspolaganju je više rješenja, koja se mogu i kombinovati:

Traže reakciju VladeStruja skuplja do 31 posto, poslodavci u FBiH upozoravaju na novi val poskupljenja

1. Ograničenje rasta cijene, po uzoru na 2025., kada je rast za dugogodišnje kupce ograničen na 10 posto. Zakonski osnov postoji od 2021.
2. Ciljana podrška proizvodnim i izvoznim firmama, prema udjelu struje u troškovima i broju zaposlenih, umjesto linearne subvencije za sve. To je i jedan od zahtjeva iz dopisa sarajevske kompanije.
3. Postepeno poskupljenje, raspoređeno na dvije ili tri godine, kako bi firme mogle planirati i prilagoditi se.
4. Dugoročni ugovori s predvidivim cijenama, koje firme traže da bi mogle planirati investicije.
5. Uslovljavanje EPBiH: prije nego što se troškovi prebace na kupce, vlasnik može tražiti jasan plan smanjenja troškova i restrukturiranja kompanije.
6. Ubrzavanje berze struje i sistema trgovine emisijama, što je uslov za izuzeće od karbonske takse EU i preduslov za transparentnu, tržišnu cijenu.
7. Socijalni dijalog prije odluke: uključivanje poslodavaca u konsultacije, umjesto ugovora s rokom od 15 dana.

Zajedničko svim opcijama je da zahtijevaju odluku prije 31. decembra. Svaki dan čekanja znači da firme potpisuju ugovore pod pritiskom, bez znanja hoće li Vlada intervenisati.