Sudbina 29 posto skuplje struje za firme u rukama Vlade FBiH

O tome hoće li firme u Federaciji BiH u 2027. plaćati oko 29 posto skuplju struju, konačno će odlučiti Vlada FBiH. To je jedan od zaključaka sastanka predstavnika poslodavaca i Elektroprivrede BiH, održanog u utorak, saznaje Oslobodjenje.ba od učesnika sastanka.

Prema riječima našeg sagovornika, Vlada FBiH može smanjiti cijenu iz novih ugovora samo pod jednim uslovom: ako subvencionira Elektroprivredu BiH. U suprotnom, drugog osnova za korekciju nema, i privredi ne preostaje ništa osim da poskupljenje prihvati.

Vrijeme pritom radi protiv firmi. Postojeći ugovori ističu 31. decembra, a kompanije su dobile rok od 15 dana da potpišu nove.

Poskupljenje samo za kupce Elektroprivrede BiH

Na sastanku je razjašnjena i jedna od najvećih nepoznanica: koga poskupljenje pogađa. Kako je rečeno, ono se najvjerovatnije ne odnosi na firme u Republici Srpskoj niti na kupce koje snabdijeva Elektroprivreda HZ HB, nego isključivo na privredne subjekte koje snabdijeva Elektroprivreda BiH.

To znači da bi firme u istom entitetu mogle plaćati bitno različitu cijenu struje, samo zavisno od toga koja ih elektroprivreda snabdijeva. Kompanije na području EPBiH, koja pokriva najveći dio Federacije, tako bi bile u nepovoljnijem položaju od konkurencije u ostatku zemlje.

Riječ je o takozvanoj industrijskoj struji, koju kupuju firme na tržišnom snabdijevanju. Pravo na javnu uslugu i regulisanu cijenu izgubili su kupci s više od 50 zaposlenih, godišnjim prihodom većim od osam miliona KM ili potrošnjom većom od 50.000 kWh u prethodnoj godini. Domaćinstava se ovo poskupljenje ne tiče direktno, ali će ga osjetiti kroz cijene robe i usluga.

Račun jedne firme: 160.000 KM godišnje više

Koliko poskupljenje znači u praksi, pokazuje dopis koji je jedna proizvodna kompanija iz FBiH, sa stotinjak zaposlenih, 5. novembra uputila Udruženju poslodavaca FBiH. Oslobodjenje.ba imalo je uvid u dopis, a naziv kompanije poznat je redakciji.

Prema dopisu, novim ugovorom s Elektroprivredom BiH cijena struje za ovu firmu već je definisana kao 28,8 posto viša. To je prva dokumentovana potvrda brojke koju EPBiH javno nije ni potvrdila ni demantovala.

Najavljeno poskupljenjeSkuplja struja mogla bi ugasiti preduzeća, a ni građani ne mogu ovo podnijeti

Od 2021. do 2026. cijena u višoj tarifi porasla je sa 13,07 na 26,08 feninga po kWh, odnosno za 99,5 posto. Niža tarifa porasla je sa 9,18 na 17,20 feninga, za 87,4 posto. Cijena je rasla svake godine, bez ijedne godine predaha. S novim ugovorom viša tarifa bi iznosila oko 33,6 feninga, približno 17 centi eura po kWh.

Firma mjesečno za struju plaća između 45.000 i 50.000 KM. Poskupljenje znači dodatnih 12.960 do 14.400 KM mjesečno, odnosno 155.520 do 172.800 KM godišnje, uz istu potrošnju. U kompaniji navode da će taj novac nedostajati za modernizaciju, produktivnost i očuvanje radnih mjesta, a trošak ne mogu jednostavno prebaciti na kupce, od kojih bi se dio mogao okrenuti stranim dobavljačima.

"Domaća proizvodna privreda ne može dugoročno podnositi kontinuirani rast troškova električne energije", navodi se u dopisu.

Kompanija traži hitno preispitivanje poskupljenja za proizvodni sektor, posebne i povoljnije tarife za domaće proizvođače, dugoročne ugovore s predvidivim cijenama i učešće privrede u konsultacijama prije ovakvih odluka. Prema onome što je rečeno na sastanku, za većinu tih zahtjeva adresa je ista: Vlada Federacije BiH.

Vlada na obje strane stola

Vlada FBiH je u ovoj priči istovremeno vlasnik i arbitar. Kao većinski vlasnik Elektroprivrede BiH, ima interes da kompanija poveća prihode, pokrije gubitke i finansira investicije. Od nje, s druge strane, privreda očekuje zaštitu konkurentnosti i radnih mjesta.

Udruženje poslodavaca FBiH i Privredna komora FBiH zato su pregovore usmjerili direktno prema Vladi. Udruženje je zatražilo sastanak s predstavnicima EPBiH i Vlade, uz poruku da se očekuje da menadžment elektroprivrede "odgovorno sagleda posljedice udara na privredu".

Presedan iz 2021.

Vlada je ovu ulogu već igrala. Krajem 2021. dio industrijskih kupaca dobio je od EPBiH ponude skuplje i do 350 posto. Parlament FBiH tada je izmijenio Zakon o električnoj energiji i omogućio Vladi da ograniči rast cijena za privredu. Za 2025. rast za dugogodišnje tržišne kupce EPBiH bio je ograničen na najviše 10 posto.

Ovaj put je, prema riječima učesnika sastanka, jedini realan instrument subvencija. EPBiH tvrdi da su referentne tržišne cijene za 2027. znatno više od njenih ponuda, pa bi niža cijena za firme značila prihod koji neko mora nadoknaditi.

Ko će platiti račun

U svakom scenariju račun neko plaća. Ako Vlada ne reaguje, platit će ga firme kroz skuplju struju, a potom i građani kroz skuplje proizvode. Ako subvencionira EPBiH, platit će ga svi porezni obveznici kroz budžet Federacije. Odluka dolazi u nezgodnom trenutku. Predstoje pregovori o minimalnoj plaći za 2027., a poslodavci se žale na više od 2.800 parafiskalnih nameta i rast cijena plina, goriva i putarina. Naš portal uputio je upit Vladi FBiH o tome da li razmatra subvencioniranje EPBiH ili ograničavanje cijena za 2027. godinu.

Pet godina poskupljenja

Novi ugovori nisu izolovan slučaj. Cijena struje za privredu u FBiH raste svake godine od energetske krize:

Energetska karta kontinentaZa građane najjeftinija struja u regionu, ali je najskuplji račun za privredu

EPBiH konkretan procenat za 2027. nije ni potvrdila ni demantovala. Objašnjava da ponude usklađuje s cijenama na regionalnim berzama, jer u BiH ne postoji organizovano berzansko tržište struje.

Poslodavci tvrde da bi ponuđena cijena bila viša nego u Njemačkoj, Češkoj, Kini, SAD-u i Brazilu, a na nivou Poljske, i to prvi put u posljednjih 20 godina. Za poređenje, prema Eurostatu, prosječna cijena struje za firme u EU u prvoj polovini 2026. pala je na 18 centi po kWh, 5,4 posto manje nego godinu ranije. Evropske firme idu prema jeftinijoj struji, a firme na području EPBiH prema skupljoj.
Poskupljenja stižu i u Republici Srpskoj, ali po drugom osnovu: tamo struja za privredu poskupljuje od Nove godine, a za domaćinstva od marta 2027., zbog problema s ugljem za Termoelektranu Ugljevik, niskog vodostaja i skupog uvoza.

Paradoks: Jeftino za građane, skupo za firme

Bosanskohercegovačka domaćinstva plaćaju jednu od najjeftinijih struja u Evropi: 9,7 centi eura po kWh sa svim porezima, prema podacima Eurostata za drugo polugodište 2025. Prosjek EU je 29,0 centi, a u Njemačkoj 38,7 centi. Ta niska cijena održava se regulacijom, jer cijene za domaćinstva odobravaju regulatorne komisije. Firme takve zaštite nemaju, pa se teret tržišnih cijena i problema u poslovanju elektroprivreda sve više prebacuje na njih. Zato odluka Vlade FBiH nije samo pitanje jednog ugovora. To je pitanje da li će jeftina struja za građane i dalje biti plaćana kroz sve skuplju struju za privredu, ili će Vlada taj teret preuzeti na budžet.