Za građane najjeftinija struja u regionu, ali je najskuplji račun za privredu

Domaćinstvo u Bosni i Hercegovini za jedan kilovat-sat struje, sa svim porezima, plaća 9,7 centi eura. To pokazuju podaci Eurostata za drugo polugodište 2025. godine, koje je na karti Evrope obradio GEO.BIH. Prosjek Evropske unije u istom periodu iznosio je 29,0 centi, a u Njemačkoj 38,7 centi.

Drugim riječima, njemačko domaćinstvo za istu količinu struje plaća četiri puta više od bosanskohercegovačkog, a prosječno evropsko tri puta više. Podaci se odnose na tipično domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 2.500 do 5.000 kWh.

Ali ta brojka priča samo pola priče. Dok su domaćinstva zaštićena regulisanim tarifama, bh. privreda ovih dana dobija ugovore za 2027. s cijenama višim za oko 29 posto. Poslodavci upozoravaju da bi struja za firme u BiH, prvi put u posljednjih 20 godina, mogla postati skuplja nego u Njemačkoj.

Evropa: Od 6,4 do 40,4 centa

Razlika između najskuplje i najjeftinije struje u Evropi je više od šest puta. Najviše plaćaju Irci, 40,4 centa po kWh, a najmanje domaćinstva u Turskoj, 6,4 centa. U crvenoj zoni, iznad 30 centi, su Irska, Njemačka (38,7), Belgija (35,0), Danska (33,1), Austrija (32,7), Češka (32,2) i Lihtenštajn (30,6). Riječ je mahom o zemljama s visokim porezima i naknadama za obnovljive izvore i mrežu. U EU porezi i naknade čine više od četvrtine računa: 27,6 posto u prvoj polovini 2025. i 28,4 posto u prvoj polovini 2026.

Najveći dio Evrope je u rasponu od 20 do 30 centi, od Italije (29,7) i Rumunije (28,9) do Francuske i Holandije (po 25,6) i Finske (22,5). Francuska, uprkos nuklearnim elektranama, plaća više od Norveške (19,2), koja se oslanja na hidroenergiju.

Noviji podaci Eurostata, za prvu polovinu 2026., pokazuju da je prosjek EU pao za 2,2 posto, na oko 28 centi. Kretanja su ipak neujednačena: u Rumuniji je struja za godinu poskupjela 51,6 posto nakon ukidanja ograničenja cijena, dok je u Danskoj pojeftinila 31,7 posto.

Region: Balkan kao jeftino ostrvo

Zapadni Balkan na karti izgleda kao plavo-zelena mrlja usred žute i crvene Evrope. Osim BiH (9,7 c), ispod 10 centi je još samo Kosovo sa 8,8 centi, što znači da BiH ni u vlastitom susjedstvu nema najjeftiniju struju.

Crna Gora je na samoj granici, sa 10,0 centi. Slijede Albanija (11,8 c), Sjeverna Makedonija (11,6 c) i Srbija (11,9 c). Bugarska, članica EU, plaća 13,6 centi, a Hrvatska 16,6 centi, što je oko 70 posto više nego u BiH.

Granica EU jasno se vidi i dalje na sjeveru. Slovenija je na 21,2 centa, Austrija na 32,7, a Mađarska je izuzetak sa svega 10,8 centi, zahvaljujući dugogodišnjem državnom ograničavanju cijena za domaćinstva.

Niske cijene u regionu imaju zajednički imenitelj. Elektroprivrede su u državnom vlasništvu, cijene za domaćinstva odobravaju regulatori, a proizvodnja se oslanja na domaći ugalj i hidroenergiju. Ali gotovo sve zemlje regiona upravo dizanjem cijena pokušavaju zatvoriti rupe u bilansima svojih elektroprivreda.

Zašto je struja u BiH jeftina

Niska cijena za domaćinstva nije rezultat tržišta, nego politike. Cijene za domaćinstva u javnom snabdijevanju odobravaju regulatori: FERK u Federaciji BiH i RERS u Republici Srpskoj. Kompanije se, za razliku od građana, snabdijevaju na tržištu i cijenu ugovaraju direktno sa snabdjevačem.

U BiH djeluju tri elektroprivrede u većinskom državnom vlasništvu: Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ HB i Elektroprivreda Republike Srpske. Oko 60 posto struje proizvodi se u termoelektranama na ugalj, a ostatak uglavnom u hidroelektranama. Domaći ugalj i amortizovane elektrane godinama su omogućavali cijenu ispod evropske, uz izvoz viškova po tržišnim cijenama.

Ta ravnoteža se sada lomi. Domaćinstva su i ranije osjetila poskupljenja: u dijelu FBiH struja je od 1. septembra 2025. skuplja za 6,85 posto nakon uvođenja blok-tarifa, a u RS je račun za građane od 1. februara 2026. veći za 10 posto zbog skuplje mrežarine.

Novi udari su najavljeni. U Republici Srpskoj struja za domaćinstva poskupljuje od marta 2027., a za privredu već od Nove godine. Razlog su problemi s ugljem za Termoelektranu Ugljevik, loša hidrologija i skupi uvoz: ministar privrede RS Radenko Bubić naveo je da su cijene na tržištu povremeno dosezale 250 do 300 eura po megavat-satu. Energetski stručnjak Miljević procjenjuje da bi poskupljenje za domaćinstva moglo iznositi 20 do 30 posto.

Privreda pred udarom: Do 31 posto skuplja struja u 2027.

Elektroprivreda BiH poslala je kompanijama prijedloge ugovora za 2027. prema kojima bi struja za privredu poskupjela oko 29 posto. Informaciju su prvi objavili Klix.ba i Dnevni avaz, a Udruženje poslodavaca FBiH navodi raspon od 26 do 31 posto, zavisno od kupca.

Firme imaju 15 dana da potpišu i vrate ugovore. Postojeći ugovori ističu 31. decembra, a od sredine oktobra EPBiH ih pojačano šalje i kupcima koji ponudu nisu ni tražili. Dio kompanija potpisao je ugovore ranije u godini, kada su uslovi, prema EPBiH, bili povoljniji.

U EPBiH procenat nisu ni potvrdili ni demantovali. Objašnjavaju da ponude usklađuju s cijenama na regionalnim berzama, jer u BiH ne postoji organizovano berzansko tržište struje, te da su referentne tržišne cijene za 2027. znatno više od njihovih ponuda.

Koga poskupljenje pogađa

Riječ je o takozvanoj industrijskoj struji, koju kupuju firme na tržišnom snabdijevanju. Pravo na javnu uslugu, a time i na regulisanu cijenu, izgubili su kupci s više od 50 zaposlenih, godišnjim prihodom većim od osam miliona KM ili potrošnjom većom od 50.000 kWh u prethodnoj godini.

Kompanije koje godišnje troše između 500 i 2.000 MWh plaćale su u prosjeku 23,19 KM za 100 kWh, bez PDV-a. To je oko 11,9 centi eura po kWh. Uz rast od 29 posto, cijena bi iznosila oko 29,9 KM, odnosno približno 15,3 centa po kWh bez PDV-a (naš izračun).

"Skuplje nego u Njemačkoj"

Poslodavci tvrde da bi ponuđena cijena za 2027. bila viša nego u Njemačkoj, Češkoj, Kini, SAD-u i Brazilu, a na nivou Poljske. Prema informacijama iz kompanija koje posluju i na tim tržištima, to bi se desilo prvi put u posljednjih 20 godina.

Za poređenje, Eurostat bilježi da je prosječna cijena struje za nedomaćinstva u EU u prvoj polovini 2026. pala na 18 centi po kWh, što je 5,4 posto manje nego godinu ranije. Evropske firme, dakle, idu prema jeftinijoj struji, a bh. firme prema skupljoj. Tačnu cijenu po kojoj bi bh. kompanije plaćale u 2027. javnost još nije vidjela, pa tvrdnju poslodavaca nije moguće nezavisno provjeriti.

Pet godina poskupljenja

Poslodavci preko Privredne komore FBiH i Udruženja poslodavaca FBiH traže sastanak s Vladom FBiH, većinskim vlasnikom EPBiH. Poskupljenje dolazi uoči pregovora o minimalnoj plaći za 2027., uz više od 2.800 parafiskalnih nameta i rast cijena plina, goriva i putarina.

Račun na kraju plaćaju građani

Građani skuplju industrijsku struju ne plaćaju direktno, ali je osjete kroz cijene robe i usluga. Koliko to može biti, pokazuju podaci Privredne komore RS: u drvnoj i metalnoj industriji struja čini pet do devet posto ukupnih troškova, a u pojedinim firmama hemijske industrije 12 do 18 posto. Za izvoznike skuplja energija znači i slabiju konkurentnost, a time i rizik za proizvodnju i radna mjesta.

Jeftina struja za domaćinstva ima cijenu koja se ne vidi na računu. Plaćaju je privreda, bilansi elektroprivreda i, sve više, izvoz.

CBAM. Od 1. januara 2026. Evropska unija naplatu karbonske takse (CBAM) primjenjuje i na uvoz struje iz zemalja koje nemaju sistem trgovine emisijama. Za struju se, za razliku od čelika ili cementa, primjenjuje odmah u punom iznosu. BiH je, prema analizi Balkan Green Energy Newsa, među tri zemlje svijeta na koje CBAM najviše utječe, jer izvoz u EU čini više od 40 posto njenog ukupnog izvoza, a ugalj daje oko 60 posto struje. Sekretarijat Energetske zajednice već je zabilježio značajan pad planirane razmjene struje između Zapadnog Balkana i 
EU u prvom kvartalu 2026.

Izuzeće do 2030. moguće je, ali uz uslove koje BiH nije ispunila: sistem trgovine emisijama (ETS), berzu struje i povezivanje s evropskim tržištem. Premijer FBiH Nermin Nikšić podsjetio je da je BiH jedina zemlja u regionu bez berze električne energije. Udruženje poslodavaca FBiH navodi da ni u 2026. nije bilo iskoraka po pitanju CBAM-a.

Bilansi elektroprivreda. Elektroprivreda BiH je 2023. imala gubitak od 140 miliona KM i pripremila je revidirani plan poslovanja za 2026–2028. u kojem se poskupljenja opravdavaju tržišnim okolnostima. Stručnjaci dodaju i drugi razlog: zaduženja i loše upravljanje u obje velike elektroprivrede.

Kupovna moć. Cijena u eurima ne govori koliko struja opterećuje kućni budžet. Eurostat zato objavljuje i cijene u standardu kupovne moći (PPS), po kojem su u drugom polugodištu 2025. najskuplju struju imali Rumunija i Češka, a ne Njemačka ili Irska. U zemljama s nižim plaćama, kao što je BiH, razlika prema EU u realnom opterećenju domaćinstava znatno je manja nego što sugeriše omjer od jedan prema tri.

Jeftina struja na pozajmljeno vrijeme

Karta Evrope pokazuje BiH kao jednu od rijetkih zemalja u kojoj građani struju još plaćaju ispod 10 centi. Ta prednost je stvarna, ali održava se regulacijom, starim termoelektranama i prebacivanjem tereta na privredu.

Poskupljenje od oko 29 posto za firme u 2027. tako je samo najvidljiviji simptom. Uz najavljena poskupljenja u RS, karbonsku taksu EU i iscrpljene bilanse elektroprivreda, pitanje više nije hoće li struja u BiH poskupjeti, nego koliko brzo i ko će prvi platiti račun.