Murphy nakon pobjede demokrata u SAD-u ne očekuje brz povratak sankcija Dodiku

Brzo vraćanje sankcija Miloradu Dodiku malo je vjerovatno, a izbori za Kongres teško će u kratkom roku donijeti velike promjene američke politike prema Bosni i Hercegovini. Takvu je procjenu na mreži X iznio bivši američki ambasador u BiH Michael J. Murphy, obrazlažući zašto demokratska kontrola Kongresa ne mora značiti i zaokret administracije prema BiH.

Iako će demokrate kontrolisati Kongres, Murphy podsjeća da je u američkom sistemu najveći dio ovlasti u vanjskoj politici u rukama izvršne vlasti. Zbog toga smatra da treba očekivati nastavak dosadašnjeg kursa, osim ako sama administracija nakon izbora ne odluči mijenjati pravac.

Washington Post istražioTrumpova saveznica koja je branila Dodika navodno naplaćivala političke objave

„Gospodin Dodik je ruski zastupnik, što je jedan od mnogih razloga zbog kojih je podrška administracije njemu toliko pogrešna, ali u ovom trenutku malo je razloga vjerovati da će se naklonost administracije prema Dodiku promijeniti. Zbog toga je brz povratak sankcija protiv njega malo vjerovatan“, naveo je Murphy.

Prema njegovoj ocjeni, birači jesu nezadovoljni približavanjem administracije američkim protivnicima, poput Rusije, te njenim napadima na američke saveznike. Novi saziv Kongresa mogao bi iskoristiti svoje ograničene vanjskopolitičke ovlasti da se time pozabavi. Ipak, Murphy očekuje da u fokusu budu NATO, posebno Kanada, te Ukrajina, a ne Zapadni Balkan.

Troškovi života usmjeravat će prve poteze Kongresa

Murphy procjenjuje da će Kongres rano pokazati svoju ulogu u pitanjima Irana i carina, između ostalog zato što se oba odražavaju na troškove života u SAD-u. Smatra da su birači jasno pokazali nezadovoljstvo time što administracija nije uspjela sniziti životne troškove nakon inflacije tokom Bidenovih godina.

Kada je riječ o Iranu, upozorava da će Kongres morati voditi računa o političkoj pouci Bidenovog povlačenja iz Afganistana: birači su željeli izlazak, ali nisu bili zadovoljni načinom na koji je izveden.

Za trgovinski rat administracije s Kanadom navodi da je zbunio ogromnu većinu Amerikanaca, zbog čega očekuje da djelovanje Kongresa u vezi s carinama vjerovatno počne upravo od tog pitanja.

Politika prema Bosni i Hercegovini, s druge strane, nema utjecaja na životne troškove Amerikanaca, ističe Murphy.

„Politika administracije u BiH, koliko god bila loša, ne utječe na troškove života u SAD-u. Pritisak za promjenu politike prema BiH morat će doći s druge strane, a Zapadni Balkan od 1990-ih nije vanjskopolitičko pitanje prvog reda“, napisao je.

Ako administracija ostane čvrsto pri svojoj politici prema BiH, što Murphy smatra mogućim, pritisak kojim bi joj se suprotstavilo morao bi biti značajan.

Saslušanja o Zapadnom Balkanu vjerovatno tek za nekoliko mjeseci

Prostor za djelovanje novog Kongresa Murphy vidi i u nadzoru nad korupcijom. Navodi da su birači bili nezadovoljni korupcijom te očekuje da ona bude dio kongresnog nadzora nad politikama administracije, uključujući vanjsku politiku.

U tom kontekstu izdvaja kongresmena Keatinga, koji bi trebao preuzeti predsjedavanje Potkomitetom za Evropu pri Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma. Murphy smatra gotovo izvjesnim da će Keating održati nadzorna saslušanja o politici administracije prema Zapadnom Balkanu, koja je obećao ranije ove godine.

Ipak, ne dijeli uvjerenje pojedinih analitičara o tome šta bi takva saslušanja mogla otkriti.

„Skeptičan sam da će ona otkriti korupciju za koju neki analitičari tvrde da pokreće američku politiku prema BiH, ali vidjet ćemo. U svakom slučaju, do tih saslušanja vjerovatno ima još nekoliko mjeseci“, naveo je Murphy.

Njegova je zaključna procjena da izbori za Kongres vjerovatno neće proizvesti velike promjene američke politike prema BiH, barem u kratkom roku.