Nermin Hamzagić: Kultura pokazuje šta bismo mogli biti, ali to politici smeta

Nermin Hamzagić: Kultura pokazuje šta bismo mogli biti, ali to politici smeta

Nermin Hamzagić / Igor Šakić / Igor Šakić

M.S.S. |

Sarajevo za vrijeme SFF-a, osim što postaje turističko i privredno središte, dobija i važnu ulogu u međunarodnoj filmskoj industriji. Hamzagić naglašava da je jedan od najvažnijih segmenata festivala upravo ono što publici često ostaje nevidljivo.

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala postaje regionalni centar kulture, filma i međunarodnih susreta, ali iza festivalskog sjaja ostaju neriješeni problemi kulturnih institucija, nedostatak ulaganja i infrastruktura koja godinama propada. O ovom neskladu između međunarodnog značaja kulturnih događaja i odnosa vlasti prema kulturi govorio je reditelj Nermin Hamzagić.

Prema njegovim riječima, kultura ima izuzetnu sposobnost povezivanja ljudi, ali upravo ta njena snaga predstavlja problem za politiku.

- Ja mislim da je ono što je ljepota kulture, a to je da je jedan strašan kohezivni faktor u društvu, da je to ujedno i problem koji politika ima sa kulturom, kazao je Hamzagić.

Ističe da Sarajevo Film Festival, Jazz Fest, MESS i drugi kulturni događaji pokazuju kakvo bi društvo Bosna i Hercegovina mogla biti kada bi kultura imala značajnije mjesto u razvojnim politikama.

Sarajevo za vrijeme filmskog festivala, osim što postaje turističko i privredno središte, dobija i važnu ulogu u međunarodnoj filmskoj industriji. Hamzagić naglašava da je jedan od najvažnijih segmenata festivala upravo ono što publici često ostaje nevidljivo.

Nastavak vijesti ispod oglasa

- Ono što je daleko od crvenog tepiha je zapravo taj dio cinemarketa i drugih profesionalnih susreta za vrijeme Sarajevo Film Festivala koji omogućavaju regionalnoj, pa i ovom dijelu evropske kinematografije, da se susreće, razmjenjuje i surađuje, istakao je.

Iako kulturne manifestacije omogućavaju međunarodnu saradnju, razmjenu iskustava i promociju domaćeg stvaralaštva, Hamzagić smatra da upravo takva otvorenost nije u skladu s načinom na koji se politika odnosi prema kulturi.

- Ali upravo u tome, u toj snazi koju kultura ima da nas povezuje, da nas učini vidljivim, da nas izloži raznim iskustvima, taj segment internacionalizacije, kako našeg kulturnog stvaralaštva, tako i prilike da uživamo u internacionalnom kulturnom stvaralaštvu drugih zemalja, to je ono što očigledno politikama smeta, rekao je.

Takav odnos, smatra, najbolje se vidi kroz odsustvo jasnih kulturnih politika, nedovoljna finansijska izdvajanja i zapostavljanje kulturne infrastrukture.

Posebno upozorava na činjenicu da se Sarajevo i dalje najvećim dijelom oslanja na objekte naslijeđene iz vremena bivše Jugoslavije, dok se nova kulturna infrastruktura razvija izuzetno sporo.

Nastavak vijesti ispod oglasa

- Mi još uvijek se borimo da održimo koliko-toliko funkcionalnim objekte koje smo naslijedili iz bivše Jugoslavije, a jako sporo zapravo gradimo bilo koju vrstu nove infrastrukture, naglasio je Hamzagić.

Kao primjer dugotrajnog procesa izgradnje novih kulturnih sadržaja izdvojio je muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, o kojem se govori decenijama.

- Evo, Ars Aevi, to je decenijski projekat. Ja sam bio student, ako ne i mlađi, kad se prvi put počelo pričati o tome, kazao je.

Međutim, izgradnja novih objekata otvara i pitanje odnosa prema postojećim institucijama. Hamzagić upozorava na stanje Zemaljskog i Historijskog muzeja, čiji problemi nisu ograničeni samo na dotrajalu infrastrukturu. Prema njegovim riječima, ove institucije još nemaju riješeno ni osnovno pitanje stabilnog finansiranja, zbog čega se otvara dilema o prioritetima kulturnog razvoja.

Dok se, s jedne strane, ulaže u nove projekte, institucije koje čuvaju historijsko i kulturno naslijeđe suočavaju se s ozbiljnim problemima.

Nastavak vijesti ispod oglasa

- E, tu je sad pitanje prioriteta. Znači, mi imamo s jedne strane Zemaljski muzej, Historijski muzej, koji pored tog pitanja arhitekture i stanja u kojem se nalaze nemaju fundamentalno riješeno pitanje finansiranja, upozorio je.

Hamzagić smatra da takav odnos prema kulturnim institucijama odražava i širi problem društva koje nije uspjelo izgraditi jasan odnos prema vlastitoj prošlosti.

- Mi ne možemo da se nekako jasno odredimo prema svojoj prošlosti, ne čuvamo ono što smo naslijedili, hrlimo prema nečemu što nam također treba, i evo, to je ta neka slika da nešto novo, što je podjednako važno i treba nam, došlo do toga da ugrožava nešto što govori o nečemu što je nekad bilo i što je također vrlo važan dio našeg identiteta, zaključio je Hamzagić.

O odnosu politike i kulture, značaju Sarajevo Film Festivala, problemima kulturnih institucija i nedostatku dugoročne kulturne politike Nermin Hamzagić govorio je u podcastu U kontru sa Draganom Markovinom.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!