Ovogodišnji super El Niño nadmašio je sve što su naučnici do sada vidjeli

U Tihom okeanu razvija se El Niño čija snaga već premašuje ono što su naučnici viđali u ovom dijelu godine. Iako je fenomen još relativno mlad, razvija se izuzetno brzo, a klimatski stručnjaci upozoravaju da je teško predvidjeti kakve bi posljedice mogao izazvati kada dostigne svoj vrhunac.

El Niño je klimatski fenomen koji karakteriziraju toplije temperature okeana u centralnom i istočnom dijelu tropskog Pacifika. Promjene temperature pokreću niz procesa koji mogu snažno utjecati na vremenske prilike širom svijeta. Fenomen je dio ciklusa koji svakih nekoliko godina prolazi kroz tri različite faze – El Niño kao toplu fazu, La Niña kao hladnu te ENSO-neutralnu fazu.

Naučnici zvanično proglašavaju pojavu El Niña kada temperatura površine mora u ovom dijelu Pacifika poraste najmanje 0,5 stepeni Celzijusa iznad dugoročnog prosjeka. Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) početkom juna objavila je da je taj prag premašen, upravo kako su klimatski modeli predviđali.

Šta čeka Evropu?Nova anomalija u okeanu pojačava Super El Nino, zajedno mijenjaju vremensku sliku Evrope

Već je ušao u kategoriju "super El Niña"

Međutim, ovogodišnji El Niño od tada nastavlja jačati izuzetnom brzinom. Tokom prve sedmice augusta temperature u istočnom Pacifiku bile su čak 2,6 stepeni Celzijusa iznad normale. Nastave li temperature rasti trenutnom putanjom, 2026. godina mogla bi donijeti jednu od najtoplijih faza El Niña ikada zabilježenih.

Zeke Hausfather, klimatski naučnik iz Berkeley Eartha, objasnio je da se sve iznad dva stepena smatra "super El Niñom", što znači da je ovogodišnji događaj, barem prema dnevnim temperaturama, već duboko u kategoriji veoma snažnog, odnosno "super El Niña".

"Ludo je koliko se brzo ovaj događaj razvija i koliko je već sada snažan", kazao je Hausfather.

Najbliže poređenje predstavlja rekordni El Niño iz 1997. i 1998. godine, najsnažniji događaj te vrste u novijoj historiji. Njegove posljedice globalnu ekonomiju koštale su bilione, dok su hiljade ljudi izgubile živote. Ovogodišnji El Niño, međutim, trenutno se razvija brže nego događaj iz 1997. u istoj fazi godine.

"Nismo imali El Niño ni približno ovako snažan u ovo doba godine. Što se toga tiče, nalazimo se na nepoznatoj teritoriji", objasnio je Hausfather.

Vrhunac se očekuje krajem godine

Još postoji mogućnost da nagli rast temperatura ranije uspori i da ovogodišnji događaj krene drugačijom putanjom u odnosu na prethodne snažne El Niño faze. Ipak, većina modela pokazuje da će trenutni El Niño nastaviti jačati i postati najsnažniji ikada zabilježen, a vrhunac bi trebao dostići krajem 2026. godine.

Takav razvoj događaja mogao bi imati značajan utjecaj na klimu i vremenske prilike širom planete. Jedna od najvažnijih posljedica El Niña jeste rast globalnih temperatura, što može dovesti do češćih toplotnih valova, poremećaja obrazaca padavina te povećanog rizika od suša u pojedinim područjima i velikih poplava u drugim.

El Niño, međutim, na različite dijelove svijeta djeluje na različite načine. U Sjedinjenim Američkim Državama obično pomjera mlaznu struju prema jugu, što donosi vlažnije vrijeme obali Meksičkog zaljeva i južnoj Kaliforniji. Istovremeno, sjeverozapadni dio Pacifika i sjeverne američke savezne države obično imaju blaže i sušnije zime, dok se aktivnost uragana na Atlantiku smanjuje zbog povećanog smicanja vjetra.

Moguće posljedice za poljoprivredu

U drugim dijelovima svijeta posljedice mogu biti znatno ozbiljnije. Hausfather je naveo da se u tropskom Pacifiku uglavnom javljaju sušniji uvjeti. Indonezija, jugoistočna Azija, istočna Australija, južna Afrika, sjeverni dio Amazona i Indija također imaju tendenciju prema sušnijim uvjetima, dok indijski monsun može biti slabiji.

Upravo te posljedice izazivaju najveću zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na prinose u poljoprivredi. Razmjere mogućih posljedica pokazao je El Niño iz 1997. i 1998. godine, kada su hiljade ljudi širom svijeta izgubile živote zbog poplava, suša, gladi, požara, ekstremnih vrućina i izbijanja bolesti.

Snažan El Niño mogao bi izazvati i rekordno izbjeljivanje korala širom svijeta, što bi predstavljalo dodatni udarac za koralne grebene koji se već suočavaju s velikim problemima. Prvi globalno sinhronizirani događaj izbjeljivanja korala zabilježen je 1998. godine, istovremeno sa snažnim El Niñom. Od tada je gotovo svaki snažni El Niño pokrenuo novi val globalnog izbjeljivanja korala.

Naučnici još ne znaju koliko će posljedice biti ozbiljne

Još nije moguće utvrditi hoće li El Niño 2026. godine biti približno katastrofalan kao onaj iz 1997. i 1998. godine. Jedan od razloga je činjenica da naučnici još ne znaju kako će se ovogodišnji fenomen razvijati tokom narednih mjeseci.

"Ne želim biti pretjerano alarmantan, ali mislim da bismo se već sada trebali pripremati za nešto što nikada ranije nismo vidjeli", kazao je Hausfather.

Posebno je ukazao na potrebu priprema u tropskim državama zbog mogućnosti smanjenih prinosa i posljedica koje bi takav razvoj mogao izazvati.

"Nadam se da se zemlje, posebno one u tropima, već počinju pripremati za smanjene prinose i posljedice koje će to donijeti. Mislim da ne možemo biti opušteni, posebno zato što je ovaj događaj toliko izvan svega što smo ranije iskusili", dodao je.

Današnja planeta znatno je toplija nego 1998. godine

Direktno poređenje s El Niñom iz 1997. i 1998. dodatno otežava činjenica da je planeta prije 28 godina bila znatno drugačija. Zemlja je 2026. godine osjetno toplija nego prethodnih decenija zbog klimatskih promjena, što dodatno pojačava utjecaj El Niño faza. Hausfather je podsjetio da je 1998. svojevremeno bila godina koja je dramatično oborila temperaturne rekorde, ali bi se takva temperatura danas smatrala izuzetno niskom.

Posljednji put kada je zabilježena godina hladna poput 1998. bila je 2011. Svaka godina nakon 2011. bila je toplija od 1998. Hausfather smatra da upravo ta brzo promjenjiva početna temperaturna osnova pokazuje zašto se ekstremni vremenski događaji ne mogu jednostavno pripisati samo El Niñu.

Prema njegovim riječima, postoje klimatski skeptici koji rast temperatura pripisuju prirodnoj varijabilnosti i El Niñu, ali on odbacuje takvo objašnjenje.

"El Niño nam samo daje kratki pogled na ono što će nova normala biti za desetak godina", upozorio je Hausfather.