Sladić otkriva: Trebaju li građani BiH brinuti zbog najava ekstremnog El Niña?

Brojni hrvatski portali su proteklih mjeseci izvještavali o fenomenu poznatom kao El Niño te utjecaju istog na vremenske prilike u toj zemlji. Prema njihovim najavama, El Niño će biti ekstreman i najjači zabilježeni otkako postoje instrumentalna mjerenja.

O ovom fenomenu je za Oslobodjenje.ba govorio poznati bh. meteorolog Nedim Sladić, koji ističe da je veoma važno istaknuti da El Niño, kao prirodni fenomen, ne utječe direktno na Evropu i područje Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Najjači u 1.000 godinaRazvija se El Nino bez presedana, ovakav signal nikada nije viđen u prognozama

Šta je zapravo El Niño?

- El Niño je prije svega oscilacija u smjeni toplije i hladnije temperature istočnog Pacifika. U prosjeku se pojavljuje svakih dvije do sedam godina. Ekstremnije faze El Niña dešavaju se rjeđe, nakon čega obično slijedi suprotna faza La Niña, koju prati hlađenje Pacifika, kaže Sladić.

Prema Sladićevim riječima, ovaj fenomen najviše utječe na područje Pacifika, gdje se voda iz dubine diže prema površini u takozvanom procesu "upwellinga", dok druga voda ponire dublje, što je povezano sa slabljenjem pasata.

- El Niño i La Niña svoj vrhunac najčešće dostižu tokom zime. Otuda potječu i nazivi „mali dječak“ i „mala djevojčica“. Vrhunac se obično dostiže neposredno pred Božić, pojasnio je Sladić.

Sladić podsjeća kako je praćenje ovih faza bilo veoma značajno ribarima u Peruu jer su na osnovu njih mogli procijeniti kada će imati bolju sezonu. Istovremeno, praćenjem ovih fenomena dobija se i šira slika vremenskih prilika na području Sjeverne Amerike te pojedinih južnoameričkih zemalja, poput Brazila i Perua.

Nedim Sladić

"Brazil, posebno njegov sjeverni i sjeveroistočni dio, suočava se sa sušom i deficitom padavina, dok dijelovi Sjedinjenih Američkih Država, naročito njihov južni dio, postaju vlažniji."

Jesen topla, zima poziva na oprez

- Kada posmatramo kretanje sistema preko Atlantika, možemo dobiti nešto širu sliku, ali ona zavisi isključivo od lokalnih faktora, ističe. 

Dakle, El Niño, ne utječe direktno na vremenske prilike u Bosni i Hercegovini. Glavni pokretač vremenskih prilika u ovom slučaju jeste Atlantik.

- Ono što se obično dešava tokom godina u kojima je prisutan El Niño, iako je korelacija veoma niska i nema uzročno-posljedične veze, jeste da prvi dio jeseni bude veoma topao. Nakon toga obično slijedi veoma topao prvi dio zime, odnosno decembar i januar, pojasnio je Sladić.

U skladu s tim, kako se približavamo drugom dijelu zime, obično raste vjerovatnoća pojave hladnijih prodora te nešto hladnijeg i svježijeg vremena.

- Ove jeseni trebamo biti svjesni da veći dio Evrope očekuje vlažnija i toplija jesen nego što je uobičajeno. Kada je riječ o zimi, njen prvi dio mogao bi podbaciti, dok bi drugi dio mogao pokušati nadoknaditi ono što je tokom prvog dijela izostalo, zaključio je poznati bh. meteorolog.