Na Curinim njivama strahuju od kiša, u Donjoj Jablanici čekaju sanaciju

Prve jesenje kiše donijele su narandžasta upozorenja, a sa njima i strah od posljedica obilnih padavina. Proteklih dana takav alarm izdat je za pojedine dijelove Hercegovine, gdje je posebno bilo naglašeno da bi na istoku, jugoistoku i sjeveru Hercegovine lokalno moglo pasti od 80 do čak 120 litara po kvadratnom metru.

Tom prilikom iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda su upozoravali i na mogućnost plavljenja imovine i saobraćajnica, kao i na potencijalne poremećaje u snabdijevanju električnom energijom i vodom, te probleme u komunikacijama.

Ista klizišta, isti problemi

Kiše su ovaj put prošle a da nisu su ostavile traga u velikim štetama, ali nije prošao strah od vremenskih prilika koje donose jesen i zima. Tragedija koja je prije dvije godine zadesila Donju Jablanicu, Konjic, Fojnicu i Vareš kao živa rana je među ljudima širom zemlje, a najviše među onima koji svaki dan strepe od sličnog scenarija.

- Što se tiče sanacije klizišta na lokalitetu Curine njive, osim nasipa materijala koji je tamo odvučen, ništa više nije urađeno, požalio nam se Armin Đono, predsjednik Savjeta MZ Širokača, i naglasio kako ni potporni zid koji je planiran projektom Građevinskog fakulteta u Sarajevu i Općine Stari grad, Općine Istočni Stari Grad, Ministarstva komunalne privrede Kantona Sarajevo nije napravljen.

U međuvremenu je Civilna zaštita Kantona Sarajevo ukinula naredbu o prirodnoj nesreći na tom lokalitetu, te svima koji su iselili iz bezbjednosnih razloga poručila da se kućama vrate do 7. novembra.

- Mi, kao savjet Mjesne zajednice, zajedno sa građanima, nismo za tu takvu odluku, jer nam dolazi kišni period, pa zimski period, a niko ne zna kako će se tlo na Curinim njivama ponašati, poručio je Đono.

Iako pogođeni tragedijom, mir uoči novih kiša i padavina nemaju ni mještani Donje Jablanice. Ko je otišao, nije se vratio, a ostali u kontejnerima dočekuju još jednu seriju upozorenja na vremenske nepogode.

- Ma ništa nama nije urađeno što se sanacije tiče, kazao nam je Adil Begović iz Donje Jablanice i pojasnio da su u jednom selu, kako ga naziva “selom iz SDA”, uradili asfalt, potoke i sve betonirali, te da u zajedničkom dijelu koji je udarni ništa urađeno nije.

Ispričao nam je da mještani pojedinačno ne mogu ništa uraditi kako bi se se zaštitili od eventualnih bujica, kao ni oko problema koji im već neko vrijeme visi iznad glave.

- Kada je bila godišnjica tragedije, gledam na Komadinovo vrelo, gdje ide podzemni niski napon. Pazite, te cijevi iza su ogoljene, nisu ih zaštitili, nek’ s magistrale uleti auto, nek’ prekine taj napon, napraviće belaj i sebi i ostalima, primijetio je Begović i konstatovao da oni koji bi trebali voditi računa o sanacijama i uređenju zemljišta to niti rade, niti ih je briga za posljedice.

(Ne)briga je očigledna

Kontaktirali smo i civilne zaštite širom zemlje, ali smo u kratkom roku odgovor dobili samo od Pere Pavlovića, portparola Civilne zaštite HNK-a.

- Jedinice lokalne samouprave su napravile na ovim prostorima onoliko koliko su mogle, a koliko smo mi zapravo kao društvo, kao zajednica, kao županija, pa kao entiteta i država spremni na nepogode, o tome bismo mogli šire razgovarati, kazao je Pavlović.

On konstatuje da svoj dio posla moraju uraditi svi koji po zakonu moraju brinuti o tome da se odvodni kanali pročiste, da se ne zatrpavaju ili da se ne zapuše cijevi kojima se odvodi značajna količina vode.

Pavlović nam je pojasnio da su civilne zaštite spremne priskočiti u pomoć, ali da kada se govori o velikim padavinama nije jednostavno spriječiti prodor vode.

- Naša civilna zaštita i naše vatrogasne postrojbe i postrojbe Civilne zaštite mogu priskočiti u pomoć u mjeri u kojoj mogu, ali kada imamo visoku razinu vode u koritu Neretve, onda vam nikakva oprema ne može pomoći da se ne dogode plavljenja određenih područja, precizirao je Pavlović i dodao da još nismo na razini tih nasipa koji bi, kada imamo obilne padavine, zaustavili plavljenje u području Trebižata, Bune ili Bunice.

Meteorolog Nedim Sladić kaže da u narednih sedam dana ne bi trebalo biti narandžastih upozorenja koja bi unijela nemir stanovnicima rizičnih područja. O dugoročnoj prognozi teško je govoriti, kao i o planovima nadležnih da li će i kada sanirati ugrožena naselja i omogućiti ljudima bar taj osnovni, životni mir.