Dijabetičari ne moraju živjeti na strogim dijetama: Važno je šta birate

Briga o razini šećera u krvi ne počinje tek kada se pojavi problem. Svakodnevne prehrambene navike mogu imati važnu ulogu u tome kako organizam obrađuje ugljikohidrate, koliko dugo ostajemo siti i kako se osjećamo nakon obroka.

Za osobe s dijabetesom ili smanjenom tolerancijom glukoze prehrana je važan dio brige o zdravlju, ali to ne znači da s jelovnika treba izbaciti sve što volimo. Mnogo je važnije birati namirnice bogate vlaknima, kvalitetne izvore proteina i ugljikohidrate koji će duže držati sitost.

Povrće neka bude dio svakog dana

Povrće je jedan od najjednostavnijih načina da obogatite obrok. Može biti svježe, kuhano, pečeno ili dinstano, a uz vitamine i minerale sadrži i prehrambena vlakna koja doprinose osjećaju sitosti.

Voće također ne treba potpuno izbaciti zbog prirodnih šećera. Važnije je paziti na količinu i birati cijelo voće umjesto sokova i zaslađenih napitaka.

Posebno mjesto u prehrani imaju namirnice bogate vlaknima. Grah, leća i slanutak, zobene pahuljice, cjelovite žitarice, povrće, voće, orašasti plodovi i sjemenke mogu pomoći da obrok duže zasiti.

Vlakna usporavaju probavu i apsorpciju dijela ugljikohidrata, zbog čega porast glukoze nakon obroka može biti postupniji. Zato zob za doručak, mahunarke uz ručak ili povrće kao prilog mogu biti jednostavne, ali korisne promjene u svakodnevnoj prehrani.

Ugljikohidrate ne morate izbaciti

Jedna od čestih zabluda je da osobe koje imaju problema s regulacijom šećera moraju potpuno izbaciti ugljikohidrate. Nije riječ o tome da ih treba izbjegavati, već o tome koje izvore biramo i u kojim količinama.

Cjelovite žitarice, zob, mahunarke i povrće mogu biti dio uravnoteženog jelovnika. S druge strane, slatkiše, kolače, kekse i zaslađena pića bolje je ostaviti za povremeno uživanje.

Posebno treba paziti na zaslađena pića jer mogu sadržavati mnogo šećera, a gotovo uopće ne stvaraju osjećaj sitosti. Voda bi zato trebala biti osnovno piće tokom dana, dok su nezaslađeni čaj i kafa također opcije.

Dobar izbor podrazumijeva i manje jako prerađene hrane. Suhomesnati proizvodi, grickalice, gotova jela i druga hrana s puno soli, šećera i zasićenih masti ne moraju potpuno nestati s jelovnika, ali ne bi trebali biti njegov temelj.

Šta sa slatkišima

Umjesto toga, češće birajte povrće, mahunarke, ribu, jaja, nemasne mliječne proizvode, cjelovite žitarice, orašaste plodove i sjemenke.

Važno je obratiti pažnju i na količinu soli. Značajan dio soli se krije u prerađenoj i gotovoj hrani. Čitanje deklaracija i korištenje začinskog bilja, limuna, bijelog luka i drugih začina može pomoći da se unos soli postepeno smanji.

Kada je riječ o slatkišima, nije problem u jednom komadu kolača, već u tome koliko često postaju dio svakodnevne prehrane. Hrana bogata dodanim šećerima može brzo podići razinu glukoze, pa je najbolje da takve namirnice ostanu povremeni izbor.

Ipak, promjene u prehrani ne znače da treba samostalno mijenjati terapiju. Osobe koje koriste lijekove ili inzulin trebaju se pridržavati preporuka ljekara i redovno kontrolirati zdravstveno stanje.

Najbolji jelovnik nije onaj koji obećava čuda preko noći, već onaj kojeg se možete pridržavati dugoročno. Više povrća i vlakana, manje dodanog šećera i prerađene hrane te umjerene porcije mogu biti dobar početak.