Prijetnja od srčanog ili moždanog udara može se iskazati na licu

Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje uzrokuje ograničen protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija sporo i bez simptoma, prije nego što izazove ozbiljnu medicinsku hitnost. Zbog toga naučnici tragaju za ranim znacima ateroskleroze koji bi ljekarima mogli pomoći da je otkriju na vrijeme.

Nova studija, objavljena u časopisu Atherosclerosis, bavi se stanjem poznatim kao ksantelazma, kod kojeg se oko očiju pojavljuju žute mrlje. Te se mrlje javljaju kada se imunske ćelije zvane makrofagi napune holesterolom i drugim mastima. Stanje je često, ali ne uvijek, povezano i sa povišenim holesterolom u krvi.

Budući da masne naslage igraju ulogu i u aterosklerozi, istraživači sa Univerziteta Stanford pretpostavili su da bi između ova dva stanja mogla postojati veza. "Nekoliko studija podržava povezanost ksantelazme sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja, dok druge tvrde da to možda nije nezavisan faktor rizika kada se uzmu u obzir tradicionalni faktori rizika", navode u svom radu istraživačica oftalmologije na Stanfordu Negin Yavari i njene kolege.

Studija je analizirala zdravstvene podatke 17.925 osoba kojima je dijagnostikovana ksantelazma, kao i jednak broj uparenih kontrolnih ispitanika, osoba sa presbiopijom, stanjem koje dovodi do dalekovidosti, odabranih zato što je taj pregled uključivao oftalmološki pregled, čime se osiguralo da kontrolna grupa nema ksantelazmu.

Tokom prve godine praćenja, srčani udar doživjelo je jedan posto osoba sa ksantelazmom (178 pacijenata), u poređenju sa 0,35 posto (odnosno 63) u kontrolnoj grupi. Kada je riječ o moždanom udaru, odgovarajuće brojke iznosile su 0,95 posto naspram 0,3 posto, dok su za tranzitorni ishemijski atak, takozvani mini-moždani udar, iznosile 0,6 posto naspram 0,19 posto.

Riječ je o niskim procentima, ali je rizik u grupi sa ksantelazmom bio nekoliko puta veći. Razlika između dvije grupe se vremenom malo smanjila, ali je nakon pet i deset godina rizik i dalje bio znatno veći kod osoba sa ksantelazmom.

"Ksantelazma je povezana sa većom kratkoročnom i dugoročnom učestalošću ozbiljnih kardio-cerebrovaskularnih događaja, do deset godina unaprijed, što ističe njenu vrijednost kao kliničkog markera za procjenu kardiocerebrovaskularnog rizika i preventivno zbrinjavanje", navode istraživači.

Stope pojave ovih srčanih događaja bile su slične u grupi sa ksantelazmom, bez obzira na to da li su ispitanici imali abnormalno visoke nivoe masti u krvi, što ukazuje na to da to nije jedini faktor koji igra ulogu. Iako se blijede, ispupčene mrlje karakteristične za ksantelazmu same po sebi smatraju bezopasnim, nalazi predstavljaju dodatni dokaz da bi mogle ukazivati na nešto drugo, odnosno na buduće kardiovaskularne probleme.

Izgledat ćete mlađeSauna može pomoći tijelu da sporije stari, evo koliko često treba ići

"Naša studija ukazuje na to da se ksantelazma može posmatrati kao faktor rizika za buduće ozbiljne kardio-cerebrovaskularne događaje", navode istraživači. "Većinu pacijenata sa ksantelazmom pregledaju dermatolozi iz estetskih razloga, dok oni istovremeno mogu imati nedijagnostikovane ili nekontrolisane kardiovaskularne faktore rizika koji doprinose ovom povećanom riziku."

Ne postoji naznaka da same mrlje na kapcima uzrokuju srčane ili moždane udare, ali istraživači predlažu da bi u budućnosti osobe sa ksantelazmom mogle biti podvrgnute skriningu na rane znakove srčanih problema. Mrlje karakteristične za ksantelazmu ljekari lako mogu uočiti, pa bi, barem za ove pacijente, mogle predstavljati koristan znak upozorenja, kako bi se promjene načina života ili terapija mogle uvesti na vrijeme, prije nego što dođe do ozbiljnih kardio-cerebrovaskularnih događaja.

Buduća istraživanja mogla bi detaljnije ispitati razloge zbog kojih su osobe sa ksantelazmom izložene znatno većem riziku od srčanog i moždanog udara, te na kraju naučnicima pružiti bolje razumijevanje kako se ovi problemi razvijaju.

"Redovno praćenje i zbrinjavanje od strane ljekara primarne zdravstvene zaštite može pomoći u primjeni preventivnih mjera, poput promjene načina života, terapije lijekovima za snižavanje masnoća u krvi i kontrole povišenog krvnog pritiska", navode istraživači.

"Stoga, nalazi naše studije ističu značaj procjene pacijenata sa ksantelazmom u ranim fazama, kako bi se identifikovala i kontrolisala njihova osnovna sistemska stanja, što pomaže u prevenciji potencijalnih kardio-cerebrovaskularnih događaja."

Istraživanje je objavljeno u časopisu Atherosclerosis.