Jedni je obožavaju, drugi izbjegavaju: Evo da li ljuta hrana zaista razara organizam

Prvi zalogaj ljute hrane često djeluje bezazleno, ali ubrzo se javljaju poznati simptomi – peckanje u ustima, znojenje, suzenje očiju i curenje nosa. 

Nemojte se igratiGrickate u krevetu? Kardiolog upozorava na navike koje mogu štetiti srcu

Dok je nekima taj osjećaj pravi kulinarski užitak, drugima predstavlja neugodno iskustvo. No, šta se zapravo događa u organizmu kada pojedemo nešto ljuto?

Za razliku od slatkog, slanog, kiselog ili gorkog, ljutina nije pravi okus. Ona je reakcija tijela na podražaj bola koju izazivaju određene biljne materije, poput kapsaicina iz chilija, piperina iz bibera i gingerola iz đumbira.

Te supstance aktiviraju receptore na jeziku i sluznici, a mozak taj signal tumači kao osjećaj topline ili pečenja, iako hrana nije stvarno vruća. Za biljke je ljutina svojevrsni mehanizam zaštite jer odvraća mnoge životinje od konzumacije.

Nakon unosa ljute hrane tijelo reagira širenjem krvnih žila, ubrzanjem cirkulacije i pojačanim znojenjem kako bi se pokušalo rashladiti. Ljuti začini mogu potaknuti probavu, a kod nekih ljudi privremeno olakšati začepljen nos jer poboljšavaju prokrvljenost sluznice.

Iako se često govori da je čili prirodni antibiotik, stručnjaci upozoravaju da ljuta hrana ne može zamijeniti lijekove. Određeni spojevi imaju antibakterijska svojstva u laboratorijskim uslovima, ali količine koje se unose kroz prehranu nisu dovoljne za liječenje infekcija.

Pretjerivanje s ljutim namirnicama može izazvati iritaciju želuca i sluznice, mučninu, povraćanje te probleme s krvnim pritiskom. Poseban oprez potreban je kod djece, kojoj vrlo ljuti proizvodi mogu predstavljati veći rizik.