Zemlja iz EU povlači potez bez presedana: "Razmatramo različite scenarije"

Litvanski parlament podržao je prijedlog zakona kojim bi se iz Ustava uklonila zabrana stacioniranja nuklearnog oružja na teritoriji države.

Prijedlog je u prvom čitanju dobio podršku 99 zastupnika, 13 ih je bilo protiv, dok je pet bilo suzdržano.

Upaljeni alarmiŠta se dešava, zračna uzbuna u evropskoj zemlji, aktivirani lovci NATO-a

Da bi ustavna promjena bila konačno usvojena, parlament mora provesti još dva glasanja u razmaku od najmanje tri mjeseca. Prvo je zakazano za 9. oktobar, a drugo za 12. januar. Za izmjenu Ustava potrebna je podrška najmanje 94 od ukupno 141 zastupnika.

Početkom juna Financial Times objavio je da SAD pregovara o razmještanju nuklearnog oružja u Poljskoj i baltičkim zemljama. Prema izvorima tog lista, riječ je o američkim bombarderima koji mogu nositi nuklearne projektile. Litvanske vlasti potvrdile su da vode takve pregovore i da razmatraju uvođenje odgovarajućih ustavnih promjena.

Iz Kremlja su u septembru poručili da će Litvanija biti meta ruskog nuklearnog oružja ako na svojoj teritoriji postavi takav arsenal. Američki avioni dvostruke namjene, koji mogu nositi i konvencionalno i nuklearno oružje, trenutno su stacionirani u šest država članica NATO-a: Belgiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj. Rusija je nakon početka rata protiv Ukrajine svoje nuklearno oružje razmjestila u Bjelorusiju.

Litvanija je pripremila planove za evakuaciju zbog ruskih prijetnji, ali se u slučaju napada neće predati, izjavio je litvanski premijer Mindaugas Sinkevičius, koji je rekao da se Litvanci osjećaju "pod stalnom prijetnjom" Rusije, čemu djelimično doprinose i upadi dronova u zračni prostor zemlje, piše BBC.

U razgovoru za BBC, Sinkevičius je naglasio da će njegova zemlja u slučaju napada "uzvratiti udarac i uključiti se u borbu". Potvrdio je da postoje planovi za "različite scenarije, a kao primjer je naveo organizovano premještanje starijih građana iz gradova kako bi se spriječile saobraćajne gužve.

Litvanija je članica NATO-a i ima kopnenu granicu s ruskom enklavom Kalinjingrad.

- Razmatramo različite scenarije, a o mnogima od njih se ne govori puno u javnosti, rekao je Sinkevičius.

- Suočeni smo s konkretnim prijetnjama. Ne događaju se svaki dan, ali ih osjećamo i to je naša stvarnost.

Premijer je poručio i da Ujedinjeno Kraljevstvo treba "promijeniti svoj pristup" odbrani te je dodao da je Litva "bliže granici i bliže prijetnji".

Izjave premijera dolaze sedmicu dana nakon što su borbeni avioni NATO-a oborili dron koji je ušao u litvanski zračni prostor. Porijeklo letjelice nije službeno potvrđeno, no litvanski ministar odbrane Robertas Kaunas izjavio je za Newshour da je došla iz smjera Bjelorusije, susjedne države i ključne ruske saveznice. Moskva nije komentarisala incident.

Britanski ministar odbrane Wes Streeting pohvalio je odgovor.

- Zahvaljujući brzom i profesionalnom odgovoru litvanskih i italijanskih snaga, NATO je još jednom pokazao spremnost da zaštiti naš zračni prostor. Ujedinjeni smo i danonoćno branimo svaki centimetar teritorije Saveza, poručio je Streeting.

Upadi vojnih dronova u zračni prostor evropskih zemalja učestali su od početka ruske invazije na Ukrajinu. U litvanskom glavnom gradu Vilniusu u maju je zbog opasnosti od drona oglašena zračna uzbuna, a stanovnici su pozvani u skloništa. Zračni i željeznički saobraćaj bili su nakratko obustavljeni.

Avioni NATO-a ove su godine više puta presreli i ukrajinske dronove koji su skrenuli s rute i ušli u zračni prostor susjednih baltičkih država, Estonije i Latvije. Ukrajina za te incidente odgovornim smatra rusko elektronsko ratovanje, tehnologiju kojom se namjerno ometaju i mijenjaju putanje ukrajinskih bespilotnih letjelica.

Litvanija, Estonija i Latvija pridružile su se NATO-u 2004. godine. Članstvo ih obavezuje na član 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji propisuje da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli Savez.