Zbog Trumpovog dogovora sa Rusijom EU sprema potez koji mu se neće svidjeti

Novi spor između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država izbio je zbog različitih pristupa Rusiji i njenim energetskim prihodima. Dok američki predsjednik Donald Trump pokušava ublažavanjem ograničenja na ruski dizel sniziti cijene goriva, evropski lideri pripremaju dodatne sankcije Moskvi, smatrajući da bi popuštanje pritiska moglo oslabiti nastojanja da se okonča rat u Ukrajini.

Prema pisanju Politica, na samitu Evropskog vijeća u četvrtak očekuje se zahtjev za novim mjerama usmjerenim na ruski energetski sektor. Nacrt zajedničke izjave predviđa poziv na pooštravanje sankcija i dodatno ograničavanje prihoda koje Kremlj ostvaruje prodajom nafte. Takav pristup dolazi svega nekoliko dana nakon Trumpovog dogovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ublažavanju ograničenja na izvoz ruskog dizela. Evropske vlade istovremeno dovode u pitanje Trumpovu tvrdnju da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.

Bio meta žestokih kritikaTrump pravdao dogovor s Putinom, tvrdi da je donio odluku za američki narod

Tusk i Merz zahtijevaju snažniji pritisak na Moskvu

Poljski premijer Donald Tusk poručio je u ponedjeljak na sigurnosnoj konferenciji u Varšavi da Rusija ne pokazuje spremnost za zaustavljanje sukoba.

- Rusiju ne zanimaju deeskalacija, prekid vatre ni mir. Zato idem u Bruxelles zatražiti od partnera da ozbiljno razmotre jačanje sankcija protiv Rusije, izjavio je Tusk.

Sličnu poruku uputio je i njemački kancelar Friedrich Merz, koji je ukazao na nastavak ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uprkos najavama primirja.

- Rusija će iskreno pregovarati samo pod pritiskom. Nakon bezobzirnih napada Moskve na civilno snabdijevanje energijom u Ukrajini, moramo još više pooštriti sankcije, rekao je Merz.

Evropski zvaničnici smatraju da ograničavanje prihoda od prodaje energenata ostaje jedan od ključnih instrumenata pritiska na Rusiju.
U ponedjeljak su ministri vanjskih poslova Evropske unije odobrili dosad najveće proširenje sankcijske liste, na koju je uvršteno više od 1.600 pojedinaca i kompanija. Evropska komisija istovremeno priprema 23. paket sektorskih sankcija. Visoki ukrajinski zvaničnik, koji je zbog osjetljivosti pregovora želio ostati anoniman, kazao je da Kijev očekuje predstavljanje prijedloga vladama država članica do kraja godine. Pooštravanje mjera najavljuju i Velika Britanija i Norveška.

Norveški ministar odbrane Tore O. Sandvik naglasio je potrebu zatvaranja postojećih pravnih i drugih praznina koje omogućavaju zaobilaženje ograničenja.

- Važno je sankcionirati Rusiju kako ne bi mogla finansirati rat, poručio je Sandvik.

Trumpov dogovor s Putinom izazvao sumnje u Evropi

Američka administracija nastoji povećati količine dizela na svjetskom tržištu kako bi ublažila rast cijena goriva u SAD-u. Trumpov sporazum s Putinom predviđa isporuku dodatnih 4,8 miliona tona ruskog dizela tokom narednih mjeseci, što bi trebalo povećati dostupnost goriva i smanjiti pritisak na cijene. Međutim, evropski i ukrajinski zvaničnici smatraju da planirane količine neće imati značajniji učinak. Prema njihovim procjenama, riječ je o dizelu koji bi bio dovoljan za približno deset dana američke potrošnje.

- Činjenica je da će to dodatno gorivo imati minimalan utjecaj na cijene u SAD-u, izjavio je jedan visoki zvaničnik Evropske unije.

U Bruxellesu postoji i zabrinutost da bi sporazum omogućio Moskvi dodatne prihode za finansiranje rata. Više evropskih diplomata, koji su govorili nezvanično, smatra da Trumpova odluka ima veze s američkim unutrašnjopolitičkim okolnostima, posebno predstojećim izborima za Kongres.

Američki predsjednik suočava se s pritiskom zbog poskupljenja goriva nakon početka rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana.
Tokom predsjedničke kampanje 2024. obećavao je da će cijena benzina pasti ispod dva dolara po galonu, dok američki građani sada plaćaju približno dvostruko više. Visoke cijene goriva predstavljaju politički problem za republikance uoči novembarskih izbora, na kojima bi mogli izgubiti kontrolu nad Kongresom.

- Ovdje se radi o izborima. Rekao je da će sniziti cijene, a onda je odlučio ući u rat s Iranom, ocijenio je jedan evropski zvaničnik.

Spor oko energetskog primirja u Ukrajini

Dodatna neslaganja izazvala je Trumpova objava da su Rusija i Ukrajina pristale obustaviti napade na međusobnu energetsku infrastrukturu. Evropski zvaničnici sumnjaju u spremnost Moskve da poštuje takav dogovor, posebno jer su ruski napadi na ukrajinsku energetsku mrežu nastavljeni i nakon njegove objave.

Ukrajinska strana tvrdi da s Kijevom nisu obavljene konsultacije o navodnom primirju. Uprkos tim okolnostima, većina evropskih predstavnika zasad izbjegava otvoreno kritizirati američkog predsjednika.

Jedan diplomata smatra da bi EU i Ukrajina trebale nastaviti dosadašnju politiku i pratiti poteze Washingtona tokom narednih sedmica, kada bi dugoročni planovi američke administracije prema Kijevu mogli postati jasniji. Ne isključuje ni mogućnost novog Trumpovog zaokreta ukoliko Putin ne ispuni obećanje o isporuci dodatnih količina dizela.

Bruxelles traži da Washington provodi vlastite sankcije

Neslaganja su ponovo otvorila pitanje primjene američkih zakona koji predviđaju strože mjere protiv Rusije. Poljski premijer Tusk pozvao je Evropu i SAD na zajedničko djelovanje, dok je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas zatražila od Washingtona da uskladi svoj pristup s evropskim saveznicima.

Kallas je podsjetila na zakon o sankcijama Rusiji koji je zagovarao pokojni republikanski senator Lindsey Graham. Trump je zakon potpisao prošlog mjeseca, ali njegove odredbe još nisu u potpunosti provedene.

Zakon američkoj administraciji daje dodatne mogućnosti za ograničavanje ruske trgovine energentima i sankcioniranje onih koji podržavaju ratne aktivnosti Moskve. Evropski zvaničnici očekuju da Washington počne koristiti te mehanizme umjesto da ublažava postojeća ograničenja. Za strožiju primjenu sankcija zalažu se i pojedini republikanci.

- Mislim da moramo početi provoditi zakon o sankcijama Rusiji, izjavio je republikanski kongresmen Dan Crenshaw tokom konferencije u Varšavi.

Može li Evropa ostati bez američkog oružja za Ukrajinu?

Spor oko Rusije otvorio je i pitanje evropske zavisnosti od američke vojne podrške. Prema pojedinim izvještajima, američki zvaničnici upozoravali su da bi Washington mogao ograničiti pristup američkom naoružanju ukoliko Ukrajina ne obustavi napade na ruske naftne rafinerije.

Ipak, jedan zvaničnik NATO-a kazao je da trenutno nema pokazatelja da SAD provode takve prijetnje. Prema njegovim riječima, obustava prodaje oružja predstavljala bi štetu i za američku odbrambenu industriju.

- PURL je dobar posao za Amerikance, rekao je zvaničnik.

Riječ je o NATO-ovoj inicijativi putem koje evropske zemlje finansiraju nabavku američkog naoružanja namijenjenog Ukrajini. Evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius nije direktno komentirao navode o mogućim američkim ograničenjima, ali je naglasio potrebu da evropske države preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Njegova poruka dolazi u trenutku kada Washington smanjuje vojno prisustvo na evropskom kontinentu.

Očekuje se da će samit Evropskog vijeća u četvrtak pokazati u kojoj mjeri članice EU mogu usaglasiti dodatne mjere protiv Rusije i kako će odgovoriti na promjenu američke politike prema ruskom energetskom sektoru. Dok Bruxelles nastoji povećati ekonomski pritisak na Moskvu, Washington pokušava ublažiti probleme na tržištu goriva omogućavanjem dodatnog izvoza ruskog dizela.