Birači su postali skeptični prema Trumpovoj politici u posljednje dvije godine

Tim povodom razgovarali smo s Damirom Kapidžićem, redovnim profesorom na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Kapidžić je političku atmosferu u Sjedinjenim Američkim Državama opisao kao polariziranu, ističući da se birači nalaze pred izborom između onoga u šta vjeruju kao pojedinci i racionalnog odabira.

Na pitanje koliko je Trump tokom predizborne kampanje pokušao izbore predstaviti kao lični obračun s demokratama i koliko je takav pristup rizičan za druge republikanske kandidate, Kapidžić je odgovorio da je Trumpov specifičan način političke komunikacije prisutan u svakoj njegovoj predizbornoj kampanji.

- Donald Trump u predizbornim kampanjama nastupa tako što identificira jednog protivnika i onda ide protiv te posebne osobe, pojasnio je Kapidžić.

Naglasio je da takav Trumpov pristup u aktuelnoj kampanji predstavlja problem jer ovoga puta ne biraju njega lično. Također, problem je i to što su birači tokom dvije godine mandata aktuelnog američkog predsjednika postali skeptični prema politici koju je vodio, zbog čega neće moći računati na određeni broj glasova građana koji tradicionalno podržavaju republikance.

Kapidžić kaže da republikanski kandidati, uglavnom, pokušavaju ignorisati teške i nezgodne odluke koje je administracija donijela, poput rata s Iranom. Naš sagovornik ističe i da su se pojedine Trumpove odluke odrazile na lokalnom nivou.

- Određene odluke Donalda Trumpa zabrinule su glasače kada je riječ o ekonomskoj sigurnosti i rastu cijena, a suština je da nijedan republikanski kandidat ne može učiniti ništa po tom pitanju. Samim time ne mogu braniti Trumpa i eventualno, ako ga spomenu u tom kontekstu, to bi moglo imati samo negativne posljedice.

Rast troškova života

Govoreći o tome koliko će ekonomska situacija, odnosno rast troškova života, cijene goriva, stanovanja i zdravstvene zaštite utjecati na ishod izbora, Kapidžić smatra da bi sva ova pitanja mogla biti presudna, izuzev zdravstvene zaštite, jer je riječ o problemu koji u SAD-u traje mnogo duže od Trumpovog mandata.

- Ekonomska pitanja neće utjecati na izbore tako što će ljudi odlučivati između demokrata i republikanaca, nego će mobilizirati i onaj dio glasača koji ne izlazi na izbore. Ljudi koji su do sada živjeli dobro odjednom više ne žive tako i za to glavnog krivca vide u administraciji, te će samim time glasati protiv nje, naglasio je Kapidžić.

On kaže da američke glasače generalno ne zanimaju previše pitanja vanjske politike, uključujući odnos SAD-a prema Ukrajini i Izraelu. Smatra da rat s Iranom neće direktno utjecati na njihov izbor, ali bi posljedice te odluke mogle biti presudne zbog rasta cijena goriva i nestašice drugih materijala.

- Uglavnom, važnije su posljedice tih odluka nego samo pitanje da li je to trebalo napraviti ili ne, rekao je Kapidžić.

Predizborna strategija demokrata

 Jesu li demokrati uspjeli iskoristiti nezadovoljstvo birača republikanskim odlukama i ponuditi alternativu Trumpovoj politici, Kapidžić je rekao da je to teško procijeniti jer se većina odluka koje su republikanci donijeli tokom ovog mandata neće moći mijenjati. Jedino na šta ovi izbori mogu utjecati jeste sprečavanje samovolje i uspostavljanje veće kontrole nad administracijom.

- Ono što su demokrati dobro uočili i čime se služe u kampanji jeste borba protiv korupcije Donalda Trumpa i njegove administracije, koja je itekako postala vidljiva, rekao je Kapidžić.

Također smatra da bi činjenica da neki građani jedva preživljavaju, dok administracija troši milione na nejasne stvari, mogla izazvati dodatno nezadovoljstvo među stanovnicima SAD-a.

Govoreći o tome bi li eventualni gubitak većine u Kongresu mogao smanjiti moć Donalda Trumpa, Kapidžić je pojasnio da predsjednik SAD-a ima ogromne ovlasti, ali da bi demokrati, u slučaju preuzimanja kontrole nad oba doma Kongresa, mogli postaviti ograničenja u budžetu i zakonodavstvu.

- Radi se o dvije stvari. Prva je sprečavanje kontrole nad institucijama i agencijama koje su nadležne za kontrolu američkog života, poput zdravstvenih institucija i onih koje se bave zaštitom okoliša. Druga stvar je sprečavanje Trumpovog imenovanja sudija za Vrhovni sud, što se nije desilo u protekle dvije godine, ali bi moglo u naredne dvije godine, rekao je Kapidžić.

Naveo je i da bi im kontrola oba doma Kongresa omogućila pokretanje procedura protiv samog Trumpa, odnosno ispitivanje eventualnog sukoba interesa i pokretanje takozvanog procesa opoziva (impeachment), kakav je već pokrenut tokom njegovog prvog mandata. Riječ je o postupku koji se u američkom sistemu može pokrenuti protiv izabranih zvaničnika zbog teških povreda dužnosti, uključujući zloupotrebu položaja.

Odnos s Putinom

Profesora Kapidžića pitali smo i da li specifičan odnos Donalda Trumpa i Vladimira Putina vodi svijet ka novim sukobima ili trajnom miru. Kapidžić smatra da je na to pitanje veoma teško precizno odgovoriti, jer su obojica lidera prvenstveno fokusirana na vlastite interese, ali i, u određenoj mjeri, na interese svojih država.

- U tom aspektu se Trump i Putin razumiju. Autokrate se jako dobro razumiju, ali to ne znači da ne može doći do sukoba SAD-a i Rusije. Njih dvojica imaju poštovanje jedan prema drugom. Međutim, ovo ne znači da će se to pretvoriti u neko veće rješavanje konflikata u svijetu. Štaviše, ranije smo vidjeli da kada dvojica autokrata, odnosno Trump, koji je na putu da to postane, i Putin, koji to jeste, mogu gurnuti svijet u lošijem, a ne boljem smjeru izazivanjem različitih konflikata, sve dok se njihovi interesi ne počnu međusobno sukobljavati. Iz historije uzmite primjer Staljina i Hitlera, koji su dobro sarađivali sve do trenutka kada su se njihovi interesi prestali podudarati, zaključio je Kapidžić.