Bosna i Hercegovina je jedina siva mrlja na plavo-crvenom Balkanu

Od 45 evropskih država prikazanih na novoj infografici „Who leads each European country" (Discover the Planet, stanje oktobar 2026.), čak 21 vodi premijer ili šef vlade iz desnog centra ili desnice. To je gotovo svaka druga država kontinenta. Ljevica i lijevi centar drže 11 zemalja, centar šest, dvije su u fazi formiranja vlade, dvije funkcionišu po modelu podjele vlasti, a u tri nema slobodnih izbora.

Mapa boji države prema stranci šefa vlade, ne prema predsjedniku ili parlamentarnoj većini. To je važna napomena: u Francuskoj, Srbiji ili Rumuniji stvarna moć je raspodijeljena drugačije nego što jedna boja sugerira. Ipak, kao snimak trenutka, mapa jasno pokazuje kuda se Evropa kreće.

Desni centar - Njemačka, Poljska, Austrija, Mađarska, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Grčka, Kipar, Irska, Portugal, Belgija, Luksemburg, Finska, Estonija, Latvija, Moldavija
Lijevo/lijevi centar - Velika Britanija, Španija, Norveška, Danska, Island, Litvanija, Slovačka, Bugarska, Malta, Albanija, Kosovo
Centar - Francuska, Holandija, Ukrajina, Srbija, Gruzija, Armenija
Desnica - Italija, Češka, Slovenija, Turska
Nema slobodnih izbora - Rusija, Bjelorusija, Azerbejdžan
Formiranje vlade - Švedska, Rumunija
Podjela vlasti - Bosna i Hercegovina, Švicarska

Mapa je, međutim, zastarjela već u dvije tačke. Rumunija je 20. oktobra dobila vladu, a Srbija je 25. oktobra izabrala novu skupštinsku većinu. Obje promjene, kao i izbori u BiH, mijenjaju sliku Balkana više nego bilo koja boja na karti.

Bosna i Hercegovina: Siva tačka koja se ne može obojiti

BiH je jedina država Balkana obojena sivom bojom „podjele vlasti". Jedini drugi takav slučaj u Evropi je Švicarska, ali sličnost tu prestaje. Švicarska podjela vlasti je dobrovoljni konsenzus četiri stranke stare 70 godina. Bosanskohercegovačka je ustavna obaveza iz Daytona, i svaku vladu čini pregovorom bez garantovanog ishoda.

Opći izbori 4. oktobra 2026. potvrdili su upravo to. Izlaznost je bila 44,31 posto od 3.338.946 upisanih birača, što znači da je više od 1,8 miliona građana ostalo kod kuće. Direktor IFIMES-a Zijad Bećirović za DW je ocijenio da izlaznost od tek nešto više od 40 posto pokazuje duboko nepovjerenje u politički sistem.

Predsjedništvo BiH – potvrđeni rezultati CIK-a

Bošnjački član - Denis Bećirović - SDP BiH (koalicija „Ujedinjeni za državu BiH") - 38,10 % (222.484)
Hrvatski član - Darijana Filipović - HDZ BiH - 47,28 % (120.701)
Srpski član - Željka Cvijanović - SNSD - 55,56% (319.705)

Najzanimljiviji je rezultat u bošnjačkoj trci. Semir Efendić (SBiH) osvojio je 25,61 posto, a politički analitičar Ibrahim Prohić smatra da bi bez njegove kandidature dio tih glasova otišao Izetbegoviću, koji bi vjerovatno pobijedio. Bećirović je tako dobio drugi mandat zahvaljujući rascjepu u bošnjačkom nacionalnom bloku.

U hrvatskoj trci okončan je period u kojem je DF Željka Komšića tri mandata osvajao hrvatsko mjesto u Predsjedništvu glasovima iz Federacije. Pobjeda Darijane Filipović za HDZ BiH zatvara dugogodišnji spor o „legitimnom predstavljanju". Hrvatski premijer Andrej Plenković odmah joj je čestitao uz poruku da Hrvati u BiH sada imaju legitimnu predstavnicu.

Parlamenti: Povratak SDA, pad Trojke

U Predstavničkom domu PSBiH (42 mandata) SDA ima devet mandata, SNSD šest, SDP pet, HDZ BiH četiri, SBiH tri, a DF, NiP, SDS i PSS po dva. U Predstavničkom domu Parlamenta FBiH (98 mandata) SDA je osvojila 31 mandat s 30,46 posto glasova, ispred SDP-a (16) i HDZ-a BiH (15).

U Republici Srpskoj SNSD je ostao dominantan. Savo Minić izabran je za predsjednika RS s 52,10 posto protiv 40,96 posto Branka Blanuše (SDS), a SNSD u Narodnoj skupštini RS ima 34 mandata.

Poraz Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) priznali su i njeni lideri. Sabina Ćudić preuzela je odgovornost, a Elmedin Konaković rekao je da je NiP platio najvišu cijenu.

Šta to znači za vlast

Porast etničkih stranaka znači da se BiH vraća poznatom obrascu, u kojem SDA, SNSD i HDZ BiH ponovo kontrolišu najveće blokove. Prohić predviđa da programske koalicije neće biti i da će se plijen dijeliti među manjim brojem aktera. Iskustvo ne ohrabruje: nakon izbora 2022. vlast je formirana tek u januaru 2023., a koalicija na državnom nivou praktično je prestala funkcionisati početkom 2025. godine.

Zato je siva boja BiH na mapi tačnija nego što se čini. Ona ne znači „centar" ni „kompromis", nego činjenicu da nijedna politička opcija ne može vladati sama, a da ih pravila tjeraju da vladaju zajedno.

Region: Najveći zemljotres stigao iz Beograda

Na mapi zapadnog Balkana dominira svijetloplava boja desnog centra: Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Slovenija je tamnoplava, Albanija i Kosovo crveni, Srbija ljubičasta. No najvažnija promjena u regionu dogodila se tek nekoliko dana nakon što je mapa objavljena.

Srbija: Kraj jedne ere

Na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra „Studentska lista – Studenti pobeđuju" osvojila je oko 52,9 posto glasova i, prema projekciji CeSID-a i Ipsosa, oko 140 od 250 mandata. Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" dobila je oko 39 posto i približno 103 mandata. SPS Ivice Dačića, koalicioni partner SNS-a od 2012., pao je ispod cenzusa s 2,2 posto, kao i lista Evropska Srbija.

Vučić je poraz priznao iste večeri. Mjesec ranije, 27. septembra, podnio je ostavku na mjesto predsjednika države kako bi kampanju vodio kao kandidat za premijera. Dužnost vršiteljice predsjednika preuzela je predsjednica Skupštine Ana Brnabić, a vanredni predsjednički izbori moraju se održati do kraja decembra.

Studentski pokret nastao je nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024., u kojem je poginulo 16 ljudi. Izlaznost od 64,89 posto već do 18 sati pokazuje mobilizaciju bez presedana u posljednjoj deceniji. Nova vlast, koja se tek formira, preuzima zemlju s otvorenim pitanjima Kosova, odnosa s Rusijom i usporenog EU puta. Za BiH to je najvažnija vijest godine iz susjedstva, jer Beograd je decenijama bio glavni oslonac politike Banje Luke.

Kosovo: Kurti po četvrti put

Kosovo je crveno jer premijer Albin Kurti (Samoopredjeljenje) pripada lijevom centru. Iza boje stoje gotovo dvije godine blokade. Nakon izbora u februaru 2025. vlada je izabrana tek u februaru 2026. Skupština je zatim u aprilu raspuštena jer nije izabrala predsjednika, a nakon vanrednih izbora 7. juna Kurti je u septembru izabran za premijera po četvrti put.

Crna Gora: Najbliže članstvu u EU

Vlada Milojka Spajića (desni centar) 12. oktobra zatvorila je još tri poglavlja. Crna Gora sada ima 21 od 33 privremeno zatvorena poglavlja i cilja da postane 28. članica EU 2028. godine. Nijedna druga kandidatkinja iz regiona nije ni blizu tog tempa.

Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Albanija

• Hrvatska je stabilno svijetloplava: Plenkovićev HDZ vlada od 2016., a Zagreb je prvi pozdravio izbor Darijane Filipović.

• Slovenija je nakon izbora 22. marta skrenula udesno. Janez Janša (SDS) postao je premijer po četvrti put, a 4. juna parlament je potvrdio prvu vladu u historiji zemlje sastavljenu isključivo od stranaka desno od centra. Nova vlada je odmah ukinula sankcije izraelskim zvaničnicima koje je uvela Golobova vlada.

• Sjeverna Makedonija ostaje u desnom centru s vladom Hristijana Mickoskog (VMRO-DPMNE).

• Albanija je crvena: Socijalistička partija Edija Rame vlada od 2013., a Tirana je ove godine zatvorila prva tri pregovaračka poglavlja s EU.

Zbirno, od sedam država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije i Albanije, četiri vode desni centar ili desnica, dvije lijevi centar, jednu centar u tranziciji, a BiH ostaje izvan svake ladice.

Istočni rub EU: Smjena simbola

Ako je 2026. godina u Evropi imala jedan simbolični trenutak, to je bio 9. maj u Budimpešti. Te večeri Péter Magyar položio je zakletvu kao premijer Mađarske i okončao 16 godina vladavine Viktora Orbána.

• Mađarska je na mapi svijetloplava, ali to krije veliku promjenu. Tisza je na izborima 12. aprila osvojila 53,2 posto glasova i dvotrećinsku, ustavotvornu većinu. Orbán je godinama blokirao odluke EU, posebno o Ukrajini. Magyar je među prioritete stavio deblokadu oko 17 milijardi eura evropskih sredstava zamrznutih zbog korupcije i stanja vladavine prava. Za Balkan to znači gubitak glavnog zagovornika Dodikove politike unutar EU.

• Rumunija je na mapi prugasta, ali je kriza završena 20. oktobra. Nakon pola godine bez vlade s punim ovlastima i četiri pokušaja predsjednika Nicușora Dana, parlament je s 280 glasova podržao nezavisnog diplomatu Lucu Niculescua. Njegova vlada, sastavljena uglavnom od PSD-a i tehnokrata, mora smanjiti deficit s očekivanih 6,2 posto BDP-a ove godine ispod tri posto do 2030.

• Bugarska je crvena jer je bivši predsjednik Rumen Radev, nakon osmih izbora u pet godina, osvojio većinu i 8. maja formirao jednostranačku vladu „Progresivne Bugarske" (124 glasa za, 70 protiv). Analitičari upozoravaju na njegove proruske stavove, ali ističu i zavisnost Sofije od evropskih fondova.

• Slovačka je također crvena, ali Robert Fico i njegov Smer su u praksi najbliži Orbánovom dosadašnjem kursu prema Moskvi. Primjer koji pokazuje da lijeva boja ne znači uvijek liberalnu politiku.

• Češka je tamnoplava: vlada Andreja Babiša oslanja se na desne populističke partnere.
Zaključak je paradoksalan. Desnica je na mapi sve jača, ali je najveći evropski desni populista, Orbán, izgubio vlast od kandidata desnog centra. Boja ne govori sve o pravcu.

Zapad, sjever i istok: Ko drži velike države

Broj država je jedno, a broj ljudi drugo. Ako se mapa „izvaga" stanovništvom, slika se mijenja. Prema grubim procjenama, države desnog centra imaju oko 195 miliona stanovnika, desnica oko 155 miliona (najviše zahvaljujući Turskoj i Italiji), ljevica oko 150 miliona, a centar oko 130 miliona. Desnica tako vlada u samo četiri države, ali nad gotovo svakim petim stanovnikom kontinenta, računajući i Rusiju i Tursku. Brojke su zaokružene procjene autora na osnovu približnog broja stanovnika.

Velika četvorka EU i Britanija

• Njemačka je svijetloplava: CDU/CSU vodi vladu, a desni centar drži i Poljsku i Austriju. Time je cijela srednja Evropa, od Baltika do Jadrana, u rukama konzervativaca.

• Italija je tamnoplava: vlada Giorgije Meloni jedna je od najstabilnijih u modernoj italijanskoj historiji i najjači primjer desnice na vlasti u EU.

• Francuska je ljubičasta, ali centar Emmanuela Macrona vlada bez stabilne većine u Narodnoj skupštini. Predsjednički izbori u aprilu 2027. bit će najvažniji politički događaj na kontinentu idućih mjeseci.

• Španija i Velika Britanija su crvene i čine glavni oslonac ljevice na zapadu Evrope.

Skandinavija: Crveno, plavo i prugasto

Norveška, Danska i Island vode socijaldemokrate. Švedska je jedina zapadna država u fazi formiranja vlade. Na izborima 13. septembra lijevi blok je osvojio 176 mandata prema 173 za blok Ulfa Kristerssona, a Švedski demokrati su prvi put izgubili podršku. Ipak, Magdalena Andersson dva puta nije uspjela formirati vladu. Ljevica traži ministarska mjesta, a Partija centra odbija vladu u kojoj je ljevica. Ako propadne četvrti pokušaj, slijede vanredni izbori. Finska i baltičke države Estonija i Letonija su u desnom centru, Litvanija u lijevom.

Istok: Rat, autokratija i zamagljene boje

Rusija, Bjelorusija i Azerbejdžan obojeni su crno, kao države bez slobodnih izbora. Ukrajina je ljubičasta, s vladom stranke predsjednika Zelenskog i bez izbora od 2019. zbog ratnog stanja. Moldavija je svijetloplava i proevropska. Mapa Gruziju boji u centar, što je diskutabilno: Gruzijski san je nakon spornih izbora 2024. zamrznuo pristupanje EU i obračunava se s opozicijom. Turska je tamnoplava, s AKP Recepa Tayyipa Erdoğana na vlasti od 2002.

Holandija, Belgija, Švicarska

Holandija je ljubičasta: nakon izbora 2025. vladu predvodi liberalni D66. Belgija i Luksemburg su u desnom centru. Švicarska je, uz BiH, jedina siva država, s „magičnom formulom" po kojoj četiri najveće stranke dijele sedam mjesta u Saveznom vijeću.

Šta mapa govori Bosni i Hercegovini

Prva pouka je da Evropa nije jednobojna, ali je predvidljiva. Vlade se mijenjaju na izborima, poraženi priznaju poraz, a nova većina preuzima vlast u roku od nekoliko sedmica. Mađarska je promijenila vladu za manje od mjesec dana od izbora, Bugarska za tri sedmice. U BiH je nakon izbora 2022. trebalo više od tri mjeseca, a 2018. više od godinu.

Druga pouka je da se region pomjera brže od BiH. U samo jednoj godini promijenile su se vlasti u Budimpešti, Ljubljani, Sofiji i Bukureštu, a sada i u Beogradu. Crna Gora broji poglavlja do članstva. BiH je, nasuprot tome, na izborima 4. oktobra uglavnom potvrdila stari raspored snaga: SDA, SNSD i HDZ BiH ponovo su najjači, a građanske opcije su oslabljene.
Treća pouka tiče se okruženja. Pad Orbána i poraz Vučića znače da su dva najvažnija regionalna saveznika politike Milorada Dodika izgubila vlast u roku od šest mjeseci. Hoće li to promijeniti ponašanje Banje Luke ili samo pojačati oslanjanje na Moskvu i Washington, prvo će se vidjeti u pregovorima o novom Vijeću ministara.

Šta slijedi

• Konstituisanje parlamenata i pregovori o vlasti u BiH, na državnom nivou, u FBiH i u kantonima.
• Formiranje nove vlade u Srbiji i vanredni predsjednički izbori do kraja decembra.
• Četvrti pokušaj formiranja vlade u Švedskoj ili vanredni izbori.
• Prvi budžet Niculescuove vlade u Rumuniji i test njene stabilnosti do proljeća 2027.
• Završetak pregovaračkih poglavlja Crne Gore, planiran do kraja 2026.

Na sljedećoj verziji ove mape Srbija će vjerovatno promijeniti boju, a Rumunija izgubiti pruge. Bosna i Hercegovina će, gotovo sigurno, ostati siva.