Washington mijenja ton prema Iranu, ublažavaju jedan od ključnih zahtjeva

Umjesto dosadašnjeg zahtjeva da Iran potpuno prekine obogaćivanje uranija, američki potpredsjednik JD Vance sada govori o „značajnom“ smanjenju tih kapaciteta. Njegova izjava ostavlja mogućnost da bi Washington u sporazumu o okončanju rata prihvatio ograničeno obogaćivanje, ali zasad nije jasno predstavlja li to stvarni ustupak ili samo drugačiju formulaciju američkog stava.

Rat ulazi u osmi mjesec, a razgovori o mogućim pregovorima ponovo su prisutni u izjavama američkih i iranskih zvaničnika. Ipak, zahtjevi dviju strana i dalje se znatno razlikuju, posebno zato što Teheran, uz nuklearno pitanje, traži rješavanje sankcija, blokade i sukoba širom regije.

TAJNE PREGOVORA BIJELE KUĆE JD Vance postavio ultimatum Iranu i priznao da ne zna ko vlada u Teheranu

Vance traži promjene u nuklearnom programu

U razgovoru za Reuters Vance je poručio da Iran promjenom programa obogaćivanja treba pokazati da ne namjerava proizvesti nuklearno oružje.

„Ako ne želite nuklearno oružje, zašto vam je potrebno gorivo obogaćeno na 60 posto?“, upitao je.

„Ako želite pokazati da ste posvećeni tome da ne napravite nuklearno oružje, nemojte proizvoditi visoko obogaćeno gorivo. To je veoma osnovno pitanje“.

Iran je uranij obogaćivao do 60 posto, dok se približno 90 posto smatra nivoom dovoljnim za proizvodnju nuklearnog oružja. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u procjeni iz maja 2025. navela je da nema vjerodostojnih pokazatelja o iranskom provođenju strukturiranog programa razvoja nuklearnog oružja.

Moguće prihvatanje ograničenog obogaćivanja predstavljalo bi odstupanje od ranijeg američkog insistiranja na potpunom odustajanju od tog procesa. Takav dogovor imao bi određene sličnosti s nuklearnim sporazumom JCPOA iz 2015. godine. Iran je tada pristao na ograničenja nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija, a Donald Trump povukao je SAD iz sporazuma 2018. godine.

Vance je rekao i da Washington razgovara s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom i ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem, uz napomenu da „nije potpuno jasno kako njihova zemlja donosi odluke“.

Američki državni sekretar Marco Rubio u međuvremenu je u Atini ponovio tvrđu poruku.

„Iran ne može imati nuklearno oružje. Jednostavno. Tačka. Kraj priče“, izjavio je novinarima.

Teheran dovodi u pitanje smisao razgovora

Pezeshkian je u ponedjeljak pregovore s Washingtonom opisao kao „besmislene“. Optužio je SAD da razgovara s Iranom dok istovremeno nastoji oslabiti ili srušiti njegovu vlast.

„Naš problem sa Sjedinjenim Državama je što svaki put kada sjednemo za pregovarački sto, odmah nam bude nametnut rat“, rekao je iranski predsjednik.

Prema njegovim riječima, Iran je nakon pregovora napadnut tri puta.

„To pokazuje da oni ne žele dijalog. Naprotiv, njihov cilj je rušenje Islamske Republike Iran“, poručio je.

Araghchi je ostavio više prostora za dogovor. Stranim ambasadorima u Teheranu 4. oktobra rekao je da sukob mogu završiti „samo pregovori zasnovani na pravdi i pravičnosti“.

Šta je sadržavao prijedlog koji je Trump odbacio

Iran je krajem septembra, tokom Generalne skupštine UN-a u New Yorku, iznio prijedlog za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i nastavak pregovora. Trump je taj prijedlog odbacio.

Predloženo je zaustavljanje borbi na svim frontovima, uključujući izraelsku ofanzivu u Libanu. Washington bi zauzvrat ukinuo pomorsku blokadu i naftne sankcije te oslobodio zamrznutu iransku imovinu.

Nakon sedam dana Hormuški moreuz bio bi ponovo otvoren, a potom bi počeli pregovori o nuklearnom programu.

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Lancaster Simon Mabon ocijenio je za Al Jazeeru da moguće ublažavanje američkog nuklearnog zahtjeva ne rješava sve prepreke. Za Teheran nuklearno pitanje trenutno nije jedino, niti nužno najveće.

„To su blokada, ukidanje sankcija, odmrzavanje imovine i okončanje sukoba širom regiona“, rekao je Mabon.

Nafta prolazi moreuzom, ali napadi traju

Sigurnost Hormuškog moreuza ostaje jedno od otvorenih pitanja. Rubio je u srijedu ustvrdio da je Iran nad njim „izgubio potpunu kontrolu“ i da se količina nafte koja prolazi tim putem vratila približno na nivo prije zatvaranja.

Ipak, u utorak je nepoznatim projektilom pogođen tanker pod zastavom Paname dok je prolazio kroz moreuz. Povrijeđeno je 12 članova posade.

Podaci kompanije Kpler pokazuju da je septembarski izvoz nafte iz zaljevskih država, ne računajući Iran, premašio 81 posto predratnog nivoa. Širi izvoz sirove nafte s Bliskog istoka tokom 14 dana u septembru bio je čak veći nego prije rata.

Takav oporavak izvoza mogao bi umanjiti pritisak na Washington da ubrza dogovor, dok nastavak napada pokazuje da sigurnost ovog važnog svjetskog energetskog koridora još nije potpuno uspostavljena.

U američkim izjavama zasad je najvidljivija promjena upravo Vanceovo insistiranje na smanjenju, umjesto potpunom ukidanju iranskih kapaciteta za obogaćivanje uranija. Hoće li ta razlika otvoriti prostor za pregovore, ostaje neizvjesno.