SAD sprema novi napad na Iran, u planu i upotreba "majke svih bombi"

Američki predsjednik Donald Trump mogao bi dobiti mogućnost da protiv Irana upotrijebi najmoćniju nenuklearnu bombu koju posjeduju Sjedinjene Američke Države. Pentagon je pripremio nove vojne scenarije koji uključuju napade na iranska nuklearna postrojenja i energetsku infrastrukturu, ali među američkim zvaničnicima postoje ozbiljne dileme o tome bi li takva operacija doprinijela završetku rata. Kako javlja CNN, pozivajući se na više američkih zvaničnika upoznatih s vojnim planiranjem, među razmatranim opcijama nalazi se i upotreba bombe GBU-43/B Massive Ordnance Air Blast (MOAB), poznate kao "majka svih bombi".

Riječ je o najvećem nenuklearnom oružju u američkom arsenalu, čija bi upotreba predstavljala značajnu eskalaciju sukoba. Međutim, izvori upoznati s raspravama unutar američke administracije dovode u pitanje njegovu sposobnost da uništi ključne iranske ciljeve ili promijeni tok rata.

Trump traži način da okonča rat

Nakon više od šest mjeseci američkog bombardovanja Irana, Washington i Teheran nisu blizu postizanja sporazuma. Istovremeno, Trump se suočava sa sve većim političkim pritiskom zbog nepopularnosti sukoba među američkim biračima. Republikanci strahuju da bi nastavak rata mogao negativno utjecati na njihove rezultate na predstojećim kongresnim izborima.

Trump i njegovi najbliži saradnici već mjesecima razmatraju scenarije koji bi omogućili predstavljanje završetka sukoba kao američkog uspjeha. Iako su pojedini članovi administracije ranije tvrdili da je rat praktično dobijen, Trump nije zvanično proglasio pobjedu. Umjesto toga, poručivao je da Sjedinjene Američke Države u Iranu još imaju nedovršenog posla.

Prema izvorima CNN-a, predsjednik je u privatnim razgovorima izrazio protivljenje prijedlozima pojedinih saveznika da jednostavno povuče američku vojsku, smatrajući da bi se takva odluka mogla protumačiti kao poraz. Posljednjih sedmica u Bijeloj kući održano je više sastanaka posvećenih narednim potezima prema Iranu.

Iako je Trump javno najavio da neće donositi nove odluke o vojnim operacijama prije izbora, neki njegovi savjetnici nisu sigurni da će ostati pri tom stavu.

Na meti energetska infrastruktura i nuklearna postrojenja

Prema jednom od izvora CNN-a, Trump je vojnim komandantima naredio izradu dodatnih planova napada koji obuhvataju veliki dio iranske energetske infrastrukture. Isti izvor tvrdi da bi operacija mogla biti izvedena prije povlačenja američkih snaga iz područja odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM). Takav razvoj događaja otvorio bi mogućnost da Washington izvede dodatne napade, nakon njih proglasi pobjedu i potom brzo povuče svoje snage.

Među potencijalnim metama nalazi se i nuklearno postrojenje Pickaxe Mountain, koje je posljednjih mjeseci više puta bilo predmet Trumpovih prijetnji. Američki i izraelski zvaničnici vjeruju da Iran na toj lokaciji čuva dijelove svog nuklearnog programa. Prema drugom izvoru, vojni planovi za napad na Pickaxe Mountain izričito uključuju mogućnost korištenja MOAB-a.

Trump je i nakon ranije odluke o pauziranju borbenih operacija nastavio insistirati na tome da je njegov osnovni cilj spriječiti Iran da ikada dođe do nuklearnog oružja.

Može li "majka svih bombi" uništiti iranska postrojenja?

Uprkos izuzetnoj razornoj moći, djelotvornost MOAB-a protiv duboko ukopanih objekata ostaje upitna. Bomba se navodi GPS sistemom i može izazvati razaranje na površini veličine približno devet gradskih blokova. Ipak, njena konstrukcija nije prvenstveno namijenjena probijanju duboko utvrđenih podzemnih postrojenja.

Za Pickaxe Mountain se vjeruje da se nalazi ispod debelih slojeva granita, što dodatno otežava mogućnost njegovog uništavanja zračnim napadima. Jedan američki zvaničnik objasnio je da vojska prilikom planiranja predsjedniku nudi čitav niz opcija, od ograničenih operacija do najekstremnijih scenarija. Za posebno značajne ciljeve, naročito one duboko ispod zemlje, razmatra se upotreba snažnijih bombi.

Međutim, jedan od izvora upoznatih s planiranjem smatra da MOAB ne bi mogao ostvariti očekivani rezultat.

- MOAB je oružje koje prvenstveno služi za psihološki učinak. Odlično je za čišćenje velikih površina, ali ne za mnogo više od toga, kazao je izvor, naglašavajući da bomba nije projektovana za probijanje utvrđenja.

Njena upotreba mogla bi izazvati ogromna razaranja na površini, ali bez garancije da će uništiti podzemne objekte. Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost civilnih žrtava, naročito ako bi se napadi izvodili na energetsku infrastrukturu u blizini naseljenih područja.

Psihološki pritisak na Teheran

Upravo zbog ograničenja ove bombe, pojedini američki zvaničnici smatraju da bi Trump mogao posegnuti za njom prvenstveno kako bi izvršio dodatni pritisak na iransko rukovodstvo. Iranske vlasti zasad ne pokazuju spremnost da prihvate američke diplomatske zahtjeve.
Iako zvaničnici upozoravaju da upotreba MOAB-a vjerovatno ne bi natjerala Iran na kapitulaciju, takav potez mogao bi omogućiti Trumpu da promijeni trenutnu situaciju bez pokretanja sveobuhvatne vojne operacije.

- Predsjednik se, nažalost, doveo u poziciju u kojoj gotovo mora nešto poduzeti. Budući da nema oružje koje može prodrijeti toliko duboko, mora se osloniti na psihološki efekt, a za to je MOAB idealan, izjavio je jedan od izvora CNN-a.

Istovremeno, pojedini zvaničnici privatno postavljaju pitanje postoji li u Bijeloj kući jasna strategija koja bi nove vojne operacije pretvorila u trajno rješenje sukoba. Konačnu odluku o eventualnom nastavku napada može donijeti isključivo predsjednik.

Kopnena operacija bila bi daleko opasnija

Prema procjenama dijela administracije i vanjskih analitičara, odlučujuća vojna pobjeda nad Iranom mogla bi zahtijevati veliku kopnenu operaciju. Takva intervencija, međutim, nosila bi rizik od pogibije hiljada američkih vojnika.

Pentagon razmatra i takve mogućnosti, ali trenutno niko od članova administracije ne zagovara njihovu realizaciju. Trump je ranije dao do znanja da nije zainteresiran za slanje kopnenih snaga u Iran. Njegova namjera da rat završi što prije dodatno komplikuje situaciju, jer diplomatski sporazum još nije postignut, a eventualno povlačenje bez jasnog rezultata predsjednik ne želi predstaviti kao neuspjeh. Visoki članovi administracije i vojni planeri sedmicama pokušavaju pronaći izlaznu strategiju.

CNN je ranije izvijestio da se među mogućim rješenjima spominjalo i postizanje dogovora o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Jedan od izvora opisao je pojedine vojne opcije kao svojevrsni "vatromet", odnosno operacije koje bi Trumpu omogućile da proglasi završetak sukoba, čak i ako ne budu ostvareni prvobitni ratni ciljevi.

Američka vojska priprema se i za moguću odmazdu

Dok se u Washingtonu razmatraju novi napadi, američke snage već poduzimaju pripreme za mogući odgovor Irana. Naredna rotacija američkog vojnog osoblja na Bliskom istoku očekuje se u narednim sedmicama, a razmatra se mogućnost da dio vojnika koji napuste regiju ne bude zamijenjen novim snagama. Iz Bijele kuće nisu željeli iznositi pojedinosti o vojnim planovima.

- Predsjednik Trump razmatra sve mogućnosti kako bi osigurao da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja, izjavio je zvaničnik Bijele kuće za CNN.

Sličan odgovor stigao je iz Pentagona.

- Ministarstvo odbrane razrađuje širok raspon operativnih scenarija kako bi provelo upute predsjednika i ministra odbrane te osiguralo uspjeh misije u svim okolnostima, naveo je zvaničnik Pentagona.

Bomba koja je prvi put korištena za vrijeme Trumpovog mandata

MOAB je razvijen tokom rata u Iraku, a njegova osnovna karakteristika je eksplozija prije udara u tlo, čime nastaje izuzetno snažan udarni val. Tokom završnih testiranja 2003. godine američki vojni zvaničnici objašnjavali su da je oružje prvenstveno zamišljeno za psihološke operacije. Namjera je bila da snažna eksplozija izazove šok među iračkim vojnicima i potakne ih na predaju.

Prvobitno je bomba razvijena za napade na velike koncentracije vojnika, vojne opreme i nadzemne bunkere. Kasnije je njena predviđena primjena proširena i na pećine i tunele. Donald Trump postao je prvi američki predsjednik koji je odobrio njenu borbenu upotrebu. Tokom prvog predsjedničkog mandata, 2017. godine, MOAB je korišten protiv položaja ISIS-a u Afganistanu, odnosno mreže utvrđenih podzemnih tunela.

Prema tadašnjim informacijama afganistanskih zvaničnika, u napadu je ubijeno 36 pripadnika ISIS-a, uništena su tri tunela i veća količina naoružanja, dok civilnih žrtava nije bilo. Napad je izazvao rasprave o opravdanosti korištenja tako snažnog oružja za navedeni cilj.

Ujedno je predstavljao značajnu promjenu u Trumpovom pristupu vanjskoj politici, s obzirom na to da je tokom predizborne kampanje zastupao izolacionističku politiku pod sloganom "Amerika na prvom mjestu". Mogućnost ponovne upotrebe MOAB-a, ovog puta protiv Irana, otvara slična pitanja o vojnoj opravdanosti, stvarnim efektima i potencijalnim posljedicama operacije.

Za sada nema potvrde da je odluka o napadu donesena, a vojni planovi ostaju jedna od mogućnosti koje se razmatraju u Trumpovoj administraciji.