Pentagon poručio Europi, ne izazivajte Rusiju, može biti ugrožena sigurnost

Zvaničnici američkog Pentagona posljednjih sedmica zatražili su od nekoliko članica NATO-a da ublaže javne izjave o prijetnji koju predstavlja Rusija, smatrajući da pojedine poruke evropskih lidera i državnih zvaničnika mogu dodatno ugroziti sigurnost na kontinentu. Među državama kojima su upućeni takvi zahtjevi nalaze se Litvanija, Latvija i Estonija, potvrdila su za Reuters četiri izvora upoznata s ovim razgovorima, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

Američki zahtjevi dolaze u trenutku kada administracija predsjednika Donalda Trumpa ponovo pokušava pokrenuti pregovore o okončanju rata u Ukrajini, koji je ušao u petu godinu. Washington u okviru diplomatskih nastojanja razmatra i određene ustupke Moskvi, uključujući moguće ublažavanje sankcija, dok istovremeno vrši pritisak na Kijev da obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu. Jedan od američkih zvaničnika odbio je komentarisati navode, poručivši da su privatni razgovori među saveznicima upravo to, privatni razgovori.

Nije uključen u planiranjeTrump traži 1,5 biliona dolara za vojsku, Pentagon tajno priprema drugačiji plan

Posebnu pažnju američkih zvaničnika privukle su izjave pojedinih evropskih političara koji tvrde da je Rusija sve više pritisnuta i da pribjegava očajničkim potezima dok njena invazija na Ukrajinu usporava. Među američkim predstavnicima koji su prenosili poruke evropskim saveznicima bio je i Elbridge Colby, šef Pentagona za politička pitanja, koji učestvuje u preispitivanju američkog vojnog prisustva u Evropi. Prema riječima jednog izvora, Colby je tokom razgovora s baltičkim zvaničnikom poručio da treba izbjegavati provociranje Rusije, posebno javnim izjavama da je Moskva „stjerana u ćošak kao pacov“. Takvu formulaciju ranije je upotrijebio estonski premijer Kristen Michal govoreći o Vladimiru Putinu i ruskim sabotažnim aktivnostima u Evropi.

Američki stav otvorio je novu raspravu unutar NATO-a o tome kako javno govoriti o ruskoj prijetnji. Dok dio zapadnih zvaničnika smatra da naglašavanje opasnosti od Moskve može odgovarati ruskim interesima i širiti strah među evropskim stanovništvom, drugi upozoravaju da građani moraju biti svjesni sigurnosnih izazova kako bi razumjeli potrebu za većim izdvajanjima za odbranu. Zabrinutost dodatno povećavaju navodi zapadnih obavještajnih službi o pojačanim ruskim operacijama sabotaže širom Evrope. Njemačko tužilaštvo je, naprimjer, saopćilo da su uhapšena dvojica državljana Bjelorusije zbog sumnje da su planirali podmetanje požara na objektu ili kritičnoj infrastrukturi u okolini Nürnberga. Njemačka je ranije optužila Rusiju i za pokušaj napada dronom na aerodrom Leipzig/Halle, što je Moskva negirala.

Dodatnu neizvjesnost među evropskim saveznicima izaziva i preispitivanje američkog vojnog prisustva na kontinentu, koje bi moglo rezultirati značajnim smanjenjem broja američkih vojnika u Evropi. Washington insistira da evropske članice NATO-a moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu, dok se SAD sve više usmjeravaju na sigurnosne izazove na Bliskom istoku, u Latinskoj Americi i istočnoj Aziji. Istovremeno, razgovori američkih zvaničnika o mogućim ekonomskim aranžmanima s Rusijom izazivaju podijeljene reakcije u Evropi, gdje mnogi insistiraju na nastavku ekonomske izolacije Kremlja. Sve to ukazuje na sve izraženije razlike između Washingtona i evropskih saveznika u pristupu Rusiji i budućnosti evropske sigurnosti.