Niko ih ne želi, a drže ključ vlasti: Arapi presudni za pad Netanyahua?

Dok rezultati izbora u Izraelu još pristižu, trenutno se čini da je izraelski dugogodišnji premijer Benjamin Netanyahu prošao bolje nego što se predviđalo, pri čemu je njegov Likud izronio kao pojedinačno najjača stranka, prenosi BBC.

Njegov postojeći blok sa ultranacionalističkim i ultraortodoksnim jevrejskim strankama, prema svemu sudeći, nalazi se tik ispod većine od 61 mandata u parlamentu koji broji 120 mjesta. 
Dramatična blokada široko je prognozirana dok su Izraelci u velikom broju izlazili na birališta. Izlaznost je dostigla više od 77%.

Brojanje glasova još trajeIzbori u Izraelu donijeli neizvjesnost, ni Netanyahu ni Eisenkot nemaju većinu

U razlomljenom političkom sistemu Izraela, svi znaci ukazuju na to da bi se Netanyahuov glavni rival, bivši načelnik generalštaba Gadi Eisenkot, teško izborio za parlamentarnu većinu bez stranaka koje predvodi arapska manjina u Izraelu. Prema djelimičnim rezultatima, oni su izjednačili ili čak nadmašili svoj raniji rekordni broj mandata.

Tokom predizborne kampanje, većina jevrejskih opozicionih stranaka obavezala se da neće sarađivati s listama u kojima dominiraju Arapi, pozivajući se na nedostatak zajedničkih vrijednosti.

Međutim, izraelske stranke predvođene Arapima mogle bi se pojaviti kao presudni jezičak na vagi ako bi drugi bili spremni udružiti snage s njima. Na ovim izborima, izraelski Arapi, koji se često izjašnjavaju kao palestinski građani Izraela i čine petinu stanovništva, izašli su na glasanje u dosad nezabilježenom broju.

Tijesna utrka i prebrojavanje vojnih glasova

Mnogi su ove izbore vidjeli ako presudne za poraz najdesničarskije vlade u historiji Izraela, optužujući je za podsticanje rasizma i mržnje.
Velika zadrška u svim trenutnim analizama jeste visok broj još neprebrojanih glasačkih listića u odsustvu, koji većinom predstavljaju glasove izraelskih vojnika, što znači da jasniju sliku o konačnim rezultatima ne očekujemo još dan ili dva.
Tokom noći, i Netanyahu i Eisenkot obratili su se svojim pristalicama, obećavajući da će formirati narednu vladu.
„Desničarski blok ima jasnu, odlučujuću većinu među cionističkom javnošću, među jevrejskom javnošću i svima onima koji podržavaju jevrejsku državu. To je ono što je postalo jasno. Odlučujuća većina“, rekao je premijer okupljenim pristalicama tokom slavlja, iako se suzdržao od zvaničnog proglašenja pobjede.

„Javnost je izabrala promjene“, poručio je Eisenkot svojoj stranci Yashar nakon objave izlaznih anketa, od kojih je većina u početku bila naklonjenija opoziciji. 

U izraelskom društvu postoje duboke podjele koje su dodatno naglašene ovim i prethodnim izborima. 
Premijer i njegovi trenutni koalicioni partneri u protekle četiri godine usmjerili su zemlju ka tvrdoj vjerskoj i nacionalističkoj putanji. Došlo je do masovnih protesta zbog njihovog plana za reformu pravosuđa prije dosad nezabilježenih napada predvođenih Hamasom 7. oktobra 2023. godine, koji su pokrenuli niz ratova: u Gazi, Libanu i Iranu.

Mnogi Izraelci žele vidjeti svoju zemlju čvršće usidrenu u liberalnim i sekularnim vrijednostima.
Zanimljivo je da protekle četiri burne godine nisu značajnije promijenile obrasce glasanja.
„U anketa vidimo da je relativna težina dvije glavne strane: pro-Netanyahu i anti-Netanyahu otprilike jednaka“, rekla mi je profesorica Tamar Hermann, stručnjakinja za ispitivanje javnog mnijenja iz Izraelskog instituta za demokratiju, neposredno prije izbora. „Ljudi su očekivali da će nakon 7. oktobra Netanyahu potonuti ili čak pasti, ali to se nije dogodilo.“

Političke trgovine i uloga arapskih stranaka

Već tokom noći, glavne izraelske stranke započele su intenzivna politička nadvlačenja kako bi pokušale formirati novu koalicionu vladu.
„Svaka strana će pokušati privući preletače ili vidjeti može li napraviti manjinsku vladu i isprobati sve te različite političke čarolije“, opisao mi je taj proces dugogodišnji izraelski novinar i autor Yaakov Katz. „Ali to možda neće uspjeti i mogle bi proći sedmice ili mjeseci da vidimo je li neko stvarno sposoban formirati vladu.“
Lideri većih stranaka obično pokušavaju pridobiti manje obećanjima o ministarskim pozicijama, budžetima ili specifičnim politikama.
Sada je ključno vidjeti jesu li oni u glavnom opozicionom „bloku za promjene“ spremni prekršiti tabu traženjem političkog dogovora s arapskim strankama.

U međuvremenu, Netanyahu i njegovi saveznici već su započeli žestoku kampanju delegitimizacije arapskih stranaka, prikazujući svoje sugrađane kao unutrašnju prijetnju.
 

Koji su naredni koraci?

Nakon što konačni rezultati naredne sedmice budu predati pretežno ceremonijalnom predsjedniku Izraela Isaacu Herzogu, on će se konsultovati sa svim liderima izabranih stranaka i zatražiti od kandidata koji ima najviše šansi za sastavljanje koalicije da to i učini.
Ako taj kandidat ne uspije okupiti većinu u roku od maksimalno šest sedmica, tada bi se moglo dopustiti drugima da pokušaju.
Ako nakon sveg cjenkanja niko ne bude u stanju formirati vladajuću koaliciju, u narednim mjesecima bit će održani novi izbori, a čitav proces će se ponoviti.
U međuvremenu, Netanyahuova vlada ostaje na dužnosti u tehničkom mandatu, ali bez ovlaštenja za donošenje velikih političkih odluka.