Kuga u Rusiji izazvala zabrinutost: Koliki je rizik za Evropu?

Smrt zaposlenice instituta za borbu protiv kuge u Irkutsku, nakon incidenta u laboratoriji, ponovo je u fokus stavila jednu od najpoznatijih zaraznih bolesti i pitanje može li se ona proširiti izvan Rusije.

Prema navodima regionalnih medija, zaposlenica instituta umrla je nakon što se u laboratoriji razbila epruveta. Mediji su se pozvali na neimenovane izvore bliske sigurnosnim službama u toj regiji.

Ruske vlasti, međutim, tvrde da zasad nema dokaza da je njena bolest bila povezana s nekim od patogena s kojima je radila, prenosi Euronews.

Dodatnu zabrinutost izazvali su nepotvrđeni medijski navodi da je žena možda preminula od plućne kuge. Riječ je o rjeđem, ali veoma teškom obliku bolesti koji se, za razliku od drugih oblika kuge, može prenositi između ljudi.

Stručnjaci ne očekuju širenje

Ruski mediji naveli su da je oko 200 osoba koje su bile u kontaktu s preminulom zaposlenicom stavljeno pod pojačan zdravstveni nadzor. Nekoliko bolnica u regiji navodno je zatvoreno i stavljeno u karantenu.

Ipak, stručnjaci procjenjuju da je vjerovatnoća širenja bolesti mala.

"Budući da se zaraza dogodila u laboratoriju, koji je vjerojatno dobro dezinficiran, a ljudi su brzo stavljeni u karantenu, vrlo je malo vjerojatno da će se dalje širiti. Dakle, iako je bolest zarazna, malo je vjerojatno da će imati priliku širiti se", rekla je za Science Media Centre Alice Hughes, profesorica nauke o očuvanju prirode sa Univerziteta u Melbourneu.

Zdravstvene institucije ipak pažljivo prate situaciju.

Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) saopćio je Euronewsu da "pomno prati situaciju" i da je u kontaktu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).

"Upoznati smo sa slučajem upale pluća nepoznatog podrijetla u istočnoj Rusiji za koji se sumnja da je riječ o kugi. Ta sumnja još nije potvrđena", naveo je glasnogovornik ECDC-a u pisanoj izjavi.

Iz ECDC-a su dodali da, na osnovu trenutno dostupnih i ograničenih informacija, nema izvještaja o sekundarnim slučajevima niti o kontinuiranom prenosu bolesti s čovjeka na čovjeka.

Dodatno je navedeno da je putnički saobraćaj između Irkutska i zemalja Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora ograničen, "osobito trenutačno zbog ruskog rata protiv Ukrajine".

Kuga nije nestala

Iako u Evropi više od pola stoljeća nije zabilježena kuga, bolest i dalje postoji u pojedinim dijelovima svijeta. Slučajevi među ljudima bilježe se posebno u Africi, uključujući Demokratsku Republiku Kongo i Madagaskar.

Stručnjaci zbog toga upozoravaju da kugu ne treba posmatrati isključivo kao bolest iz prošlosti.

"Kuga nije povijesna bolest", rekla je Zania Stamataki, izvanredna profesorica virusne imunologije na Univerzitetu u Birminghamu, za Science Media Centre.

Ona je navela da je bolest i dalje endemski prisutna među populacijama glodara širom Afrike, Azije i obje Amerike, dok se slučajevi zaraze kod ljudi pojavljuju svake godine, uključujući i epidemije plućne kuge.

Profesor mikrobne patogeneze na London School of Hygiene & Tropical Medicine Brendan Wren smatra da trenutno nema mnogo razloga za zabrinutost.

"Ne bi trebalo biti previše razloga za zabrinutost jer je prijenos bakterije Yersinia pestis među ljudima općenito slab", rekao je Wren.

Kako nastaje plućna kuga?

Plućna kuga je oblik kuge kod kojeg bakterijska infekcija zahvata pluća. Smatra se najtežim oblikom bolesti i jedinim oblikom kuge koji se može prenositi direktno s čovjeka na čovjeka.

Ako se ne liječi, smrtnost može iznositi između 30 i 100 posto.

WHO upozorava da je plućna kuga posebno zarazna i da može izazvati ozbiljne epidemije putem respiratornih čestica koje se prenose između ljudi. Ipak, prognoza može biti dobra ako se bolest na vrijeme prepozna i počne liječiti.

Period inkubacije može trajati svega 24 sata, nakon čega zaražena osoba može širiti bakteriju putem respiratornih čestica.

Do plućne kuge može doći kada se bakterija proširi na pluća osobe koja ima neliječenu bubonsku ili septikemijsku kugu. Infekcija je moguća i udisanjem zaraznih kapljica koje kašljanjem izbacuje zaražena osoba ili životinja.

Simptomi se najčešće javljaju između jednog i tri dana nakon zaraze. Među njima su ozbiljne poteškoće s disanjem, nedostatak zraka i kašalj, često praćen krvavim ili vodenastim iskašljajem.

Liječenje antibioticima

Plućna kuga može vrlo brzo dovesti do smrtnog ishoda ukoliko se ne liječi. Zbog toga su rano postavljanje dijagnoze i što brži početak terapije ključni za preživljavanje i sprečavanje komplikacija.

Bolest se može uspješno liječiti antibioticima koji se koriste protiv enterobakterija, pod uslovom da se terapija započne dovoljno rano.

"Kuga je ozbiljna zarazna bolest. Međutim, može se dijagnosticirati i liječiti antibioticima koji su lako dostupni u Europi", saopćio je glasnogovornik ECDC-a.

U slučaju potvrđene plućne kuge pacijenta je potrebno izolovati, dok se osobe koje su bile u kontaktu s njim moraju identifikovati i liječiti, navodi ECDC.

Cjepivo se ne preporučuje svima

WHO ne preporučuje rutinsko vakcinisanje protiv kuge za opću populaciju. Vakcinacija se preporučuje samo određenim grupama koje su izložene povećanom riziku, među kojima su laboratorijsko osoblje koje kontinuirano radi s uzročnikom bolesti i pojedini zdravstveni radnici.

S obzirom na to da je kuga među ljudima rijetka u najvećem dijelu svijeta, javnozdravstvene institucije ne smatraju potrebnim masovno vakcinisanje stanovništva.

Trenutno dostupne informacije o slučaju iz Irkutska, prema procjeni ECDC-a, ne ukazuju na sekundarne slučajeve niti kontinuirani prijenos među ljudima, zbog čega nema pokazatelja da ovaj slučaj predstavlja širi epidemiološki rizik za Evropu.