Kijev odbio prijedlog Sjedinjenih Američkih Država za kraj rata u Ukrajini

Ukrajina je odbacila američki prijedlog da se prekroje administrativne granice Donjecke i Luganske oblasti, čime bi se Rusiji omogućilo da proglasi kontrolu nad cijelim Donbasom, a da ne zauzme gradove koji su i dalje pod ukrajinskom kontrolom i koje još nastoji osvojiti.

Prijedlog koji su iznijeli mirovni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa predviđao je promjenu granica dviju oblasti na istoku Ukrajine kako bi odražavale trenutnu podjelu teritorije duž linije fronta, objavio je The Telegraph, pozivajući se na ukrajinski izvor blizak pregovorima, prenosi Kyiv Post.

Kako dalje?Zelenski "ohladio" Amerikance uoči pregovora: Ne želimo neku kopiju NATO-a

Prema predloženom rješenju, Moskva bi mogla proglasiti da je ostvarila cilj zauzimanja cijelog Donbasa, iako bi ukrajinske snage zadržale kontrolu nad gradovima koje ruske trupe nisu uspjele osvojiti.

Preostala područja pod ukrajinskom kontrolom praktično bi se našla izvan prekrojenih administrativnih granica Donjecke i Luganske oblasti.

Plan je predstavljao pokušaj da se zaobiđe najveća prepreka mirovnom sporazumu: zahtjev Rusije da Ukrajina preda približno 5.180 kvadratnih kilometara teritorije u Donjeckoj i Luganskoj oblasti koju moskovske snage nisu uspjele osvojiti.

Međutim, Kijev je odbacio tu ideju, insistirajući da nikada neće priznati rusku okupaciju, ni de facto ni de jure.

- Ukrajinska delegacija nikada nije razgovarala ni o kakvim ustupcima u vezi s bilo kojom teritorijom koju Rusija okupira, rekao je ukrajinski izvor za The Telegraph.

Prvi krug trilateralnih pregovora održan je u utorak, uz posredovanje Trumpovog specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i njegovog zeta Jareda Kushnera.

Sastanak, koji je trajao četiri i po sata, bio je prvenstveno posvećen humanitarnim pitanjima i sigurnosnim garancijama.

Teritorija ostaje kamen spoticanja

Informacije o američkom prijedlogu pojavile su se usred oprečnih tvrdnji o mogućnosti teritorijalnih ustupaka. Uoči pregovora pojavili su se izvještaji da su i Kijev i Moskva u privatnim razgovorima pokazali određenu fleksibilnost u vezi s tim pitanjem, uprkos izrazito različitim javnim stavovima.

S obzirom na malo prostora za kompromis o teritoriji, američki pregovarači usmjerili su se na poslijeratne sigurnosne garancije kojima bi se spriječila nova ruska invazija ako bude postignut prekid vatre.

Otvarajući razgovore, Kushner je rekao da Washington vjeruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman težiti miru pod određenim uslovima.

Međutim, zahtjevi Moskve i dalje su suštinski suprotstavljeni stavu Kijeva.

Putin je više puta zahtijevao da se Ukrajina povuče iz Donbasa. U junu 2024. godine, kao uslov za prekid vatre, zatražio je i da Kijev prizna ruske pretenzije na Donjecku, Lugansku, Zaporošku i Hersonsku oblast, kao i na Krim.

Predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je svako povlačenje s teritorije pod ukrajinskom kontrolom.

Govoreći u Kopenhagenu u utorak, optužio je ruske predstavnike da obmanjuju Washington o situaciji na ratištu, tvrdeći da Moskva kontroliše veći dio Donbasa nego što je to zaista slučaj.

Prema riječima Zelenskog, ruski pregovarači tvrdili su da kontrolišu približno polovinu teritorije koju Ukrajina još drži u toj regiji.

Kijev je osporio te podatke videosnimcima i fotografijama. Zelenski je također rekao da Putin, po svemu sudeći, uvjerava Washington da ruske snage mogu zauzeti preostalu teritoriju pod ukrajinskom kontrolom u roku od nekoliko mjeseci.

Zelenski je insistirao da teritorijalna pitanja na kraju trebaju biti riješena direktno između lidera dviju zemalja, poručivši da je spreman sastati se s Putinom uz američko i evropsko posredovanje.

Zarobljenici i sigurnosne garancije na dnevnom redu

Zelenski je prvi dan pregovora opisao kao „konstruktivan i prilično sadržajan“, navodeći da su delegacije razgovarale o humanitarnim mjerama, oslobađanju zarobljenika i dugoročnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Moguća velika razmjena zarobljenika bila je među konkretnim pitanjima o kojima se razgovaralo. Zelenski je rekao da su strane razmatrale razmjenu po 1.000 ili 1.500 ratnih zarobljenika sa svake strane, pri čemu oslobađanje ukrajinskih zarobljenika ostaje prioritet.

Delegacije su razgovarale i o sadržaju sigurnosnih garancija za Ukrajinu te o tome kako osigurati njihovu dugoročnu djelotvornost.

Kijev želi pravno obavezujuće garancije koje bi odvratile Rusiju od nove invazije, umjesto političkih uvjeravanja od kojih bi neka buduća američka administracija mogla odustati.

Među opcijama o kojima se razgovara su bilateralne američke garancije i Koalicija voljnih pod evropskim vodstvom, uz podršku Washingtona. Ukrajina je također zadržala ambiciju da se pridruži NATO-u. Moskva je, u međuvremenu, zatražila vlastite sigurnosne garancije i više puta pozvala na ograničavanje vojnog prisustva NATO-a u istočnoj Evropi. Pitanje sigurnosnih garancija za Rusiju također je bilo tema razgovora u Abu Dhabiju.