Iran zaprijetio preventivnim ratom, Teheran strahuje od Trumpovog poteza

Iransko vodstvo sve otvorenije upozorava da bi nastavak američkog pritiska mogao dovesti do novog vojnog sukoba, pa čak i do preventivnog napada Teherana. 

Dok američki predsjednik Donald Trump pooštrava ekonomske mjere i blokadu iranskog izvoza nafte, pojedini visoki iranski zvaničnici strahuju da bi Washington mogao ponovo posegnuti za vojnom silom.

Takvu procjenu iznio je Mehdi Mohammadi, savjetnik glavnog iranskog pregovarača u razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Mohammada Baghera Ghalibafa. 

U objavi na Telegramu naveo je da su Amerikanci predložili rok od približno dvije sedmice, nakon kojeg bi Trump trebao odlučiti o mogućoj vojnoj akciji, piše Guardian.

Mohammadi, čije se izjave smatraju dobrim pokazateljem Ghalibafovih stavova, doveo je u pitanje Trumpove tvrdnje da je vojna opcija isključena. Tvrdi da Washington priprema ograničeni napad, dok Iran već razrađuje odgovor.

Upozorio je da bi nastavak američkih sankcija mogao prisiliti Teheran na sveobuhvatan preventivni rat kako bi se, kako je naveo, „povećala cijena sankcija za neprijatelja“.

Iran nezadovoljan američkim odgovorom

Mohammadi je američki odgovor na najnovije iranske prijedloge o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza nazvao „ne samo nezadovoljavajućim, nego i potpuno obmanjujućim“.

- Ne žele osloboditi zamrznuta sredstva. Ne žele ukinuti sankcije i ne žele zaustaviti rat u Libanu, poručio je.

Otkrio je i da je Iran odbio zahtjev američkog potpredsjednika JD-a Vancea za direktan sastanak s iranskim pregovaračima prije nego što Teheran odgovori na američke uslove za ukidanje blokade moreuza.

Trump se zasad odlučio za strategiju ekonomskog pritiska na Iran, uz pooštravanje blokade izvoza njegove nafte. Istovremeno se omogućava izvoz nafte iz drugih zaljevskih država kroz Hormuški moreuz.

Mohammadijeve procjene ukazuju na to da dio iranskog rukovodstva strahuje da bi takva strategija mogla destabilizirati zemlju. Ekonomski problemi mogli bi potaknuti nove proteste, moguće i u vrijeme godišnjice masovnih demonstracija koje su počele krajem decembra prošle godine.

Teheran bi zbog toga mogao zaključiti da sadašnje stanje, koje se opisuje kao „ni rat ni mir“, nije dugoročno održivo i da je potrebno djelovati preventivno.

Pritisak na Iran zasad ne potresa tržište nafte

Uprkos tvrdnjama Teherana da blokada Hormuškog moreuza daje rezultate, postoje pokazatelji da ekonomski pritisak zasad ne pogađa tržište nafte onoliko snažno koliko bi Iran želio.

Cijena sirove nafte Brent kreće se oko 93 dolara po barelu, dok se saudijska proizvodnja nafte gotovo vratila na prijeratni nivo od 9,3 miliona barela dnevno.

Iran je, nastojeći zatvoriti moguće rupe u blokadi, objavio da je prije tri dana bombardovao američko radarsko postrojenje na omanskom otoku Didamar.

Teheran odbija izvoz obogaćenog urana

U međuvremenu je Mohsen Rezaei, sekretar iranskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavio da je Rusiji poručio kako Iran ne namjerava iznijeti iz zemlje ni najmanji dio svojih zaliha visoko obogaćenog urana. Kao razlog naveo je mogućnost da bi taj materijal mogao biti potreban za planirane nuklearne podmornice.

Još jedan visoki zvaničnik, Mohammad Mokhber, savjetnik vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, upozorio je Evropu da bi svako učešće u američkoj blokadi predstavljalo „čin rata koji će ostati urezan u historijsko pamćenje nacije“.

Teheran sve otvorenije upozorava da bi, u slučaju nastavka sukoba, na meti mogle biti i američke baze u Evropi.

- Ako američki avioni polete iz udaljene vojne baze i dođu bombardovati Iran, napast ćemo i tu bazu. To objavljujemo sada kako sutra ne bi imali izgovor, poručio je Rezaei.

Američki državni sekretar Marco Rubio ove sedmice je nagovijestio da Washington smatra kako je ekonomsko gušenje Irana dovoljno te je iranske zahtjeve opisao kao nerealistične.

Ipak, Trump je pod pritiskom da riješi krizu prije nego što demokrate 3. januara preuzmu kontrolu nad Kongresom. Prema anketi Reutersa i Ipsosa, čak 71 posto Amerikanaca želi da Kongres usvoji zakon kojim bi se okončao rat u Iranu.

Poruka s nedavnih međuizbora bila je da je sukob izrazito nepopularan. Međutim, demokrate zasad nemaju strategiju kojom bi ga okončale i ponovo otvorile Hormuški moreuz. Zbog toga bi politička inicijativa mogla ostati u rukama Bijele kuće i sve tvrđeg iranskog rukovodstva.