"Konačno znam kada sam slobodna": Borba za neradnu nedjelju u FBiH

„Sada znam kada ću vidjeti svoju djecu“, „Konačno znam tačno kad sam slobodna“, „Nismo zadovoljne, mi smo prezadovoljne“, „Dok drugi idu na izlete, mi stojimo i izdajemo im robu“...

Ovo su samo neki od odgovora radnica na pitanje šta im je donijela neradna nedjelja, dvije godine nakon što je Parlament FBiH usvojio zakon kojim je uvedena. 

Inicijativa SDA

Uprkos pesimističnim najavama protivnika neradne nedjelje da će radnice, iako su trgovine zatvorene, ipak morati dolaziti na posao kako bi čistile i dopunjavale police, to se nije dogodilo.
- Ja sam sigurna da ne postoji nijedna radnica koja će reći da nije zadovoljna ovim rješenjem i da želi da se neradna nedjelja ukine, kazala je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
Mnoge radnice s kojima smo razgovarali dijele mišljenje predsjednice Sindikata. Ipak, nisu željele pred kamere, jer nemaju dozvolu poslodavaca da javno govore.

Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH, kojim je uvedena neradna nedjelja za trgovine, objavljen je u Službenim novinama FBiH 6. novembra 2024, a njegova primjena počela je 17. novembra iste godine.
- Mnoge od radnica s kojima sam imala priliku razgovarati ističu kako su njihova djeca odrasla bez njih jer mnoge od njih rade po 20 i više godina u trgovini i tek sada su kući nedjeljom. Ja mislim da je najbolji odgovor na ovo vaše pitanje slika roditelja s djecom koji šetaju po tržnom centru vikendom i provode vrijeme u igraonici, dok su u prodavnicama u tom centru stajale žene čija su djeca na izletu s nanama, a ne s njima. Ove dvije godine, otkako je zakon na snazi, to više nije slučaj, kaže Beširović.

Međutim, nakon više od 100 vikenda u kojima su radnice imale zagarantovanu slobodnu nedjelju, ovaj zakon i neradna nedjelja ponovo se dovode u pitanje.

Predstavnici Stranke demokratske akcije najavili su pokretanje inicijative za potpuno ukidanje zabrane rada nedjeljom. Kao glavne argumente navode tvrdnje da se potrošnja i prihodi prelijevaju u Republiku Srpsku i Brčko distrikt, gdje zabrana ne postoji, te da bi se ovo pitanje trebalo jedinstveno urediti na nivou cijele Bosne i Hercegovine.

Beširović ističe da je skandalozno što je pitanje neradne nedjelje postalo politička tema i bilo dio predizborne kampanje.
- Umjesto da se političke stranke nadmeću ko će garantovati bolja prava radnicima, one svjesno okreću leđa radnicima, pritom koristeći i 'svoje' sindikate koji, iako ne predstavljaju i nemaju pojma o stanju u trgovini, odjednom postaju najglasniji zagovarači oduzimanja prava jednom dijelu radnika. To je gotovo tragikomično, kaže Beširović.

Ona upozorava da bi ukidanje neradne nedjelje značilo povratak na staro stanje u bh. trgovini, u kojoj nema prava ni zakona, već važi samo jedno pravilo: "moja firma, moja pravila".
- Ne tako davno, ovaj sektor je nosio ružan epitet oblasti u kojoj vlada anarhija i gdje sve ono što je zakon na terenu postaje mrtvo slovo na papiru. Izgleda da jedan značajan dio javnosti i vlasnika kapitala upravo to priželjkuje, ističe Beširović.

Radnika je sve manje

Dodaje da je radnika u BiH, pa tako i u sektoru trgovine, sve manje te da bi trebalo donositi zakone koji bi radnicima olakšali rad, a ne dodatno pogoršali njihov položaj.
- Pravilo 'ima ko hoće' više ne važi. Radnika u trgovini nema. Ja sam već rekla više puta: čak i ako se ovo pravo ukine, neće sve trgovine otvoriti svoja vrata nedjeljom. Ima i onih koji već sada svojim radnicima omogućavaju, pored ove neradne nedjelje, još jedan slobodan dan. Radnici će birati takve kompanije, sigurno. Oni koji žele kvalitetne radnike potrudit će se da ih dobiju tako što će ih učiniti zadovoljnim, zaključuje Beširović.