Izraelci glasaju, ali bi na ime novog premijera mogli čekati sedmicama

Birališta u Izraelu zatvaraju se u utorak navečer, ali mogle bi proći sedmice prije nego što Benjamin Netanyahu ili neko od njegovih protivnika bude proglašen narednim premijerom.

Možda će biti potrebni čak i novi izbori, tvrdi AP.

IZBORI U IZRAELUHistorijski odziv u Izraelu: Desnica u panici zbog masovnog izlaska Arapa

Razlog je to što Izraelci glasaju za stranke, a ne za kandidate. Ne očekuje se da će ijedna od nekoliko vodećih stranaka osvojiti ni približno 61 mandatu, koliko je potrebno za većinu u izraelskom parlamentu, Knessetu. Zbog toga će naredni premijer morati sastaviti koaliciju.

Ankete pokazuju tijesnu utrku između koalicija koje podržavaju Netanyahua i njegovog glavnog protivnika, penzionisanog generala Gadija Eisenkota. Na kraju bi obje mogle ostati bez većine od 61 mandata, što bi značilo održavanje novih izbora u narednim mjesecima, dok bi Netanyahuova vlada ostala na dužnosti u tehničkom mandatu.

AP otkriva kako izgleda taj proces.

Izraelske televizije objavljuju izlazne ankete

Ubrzo nakon zatvaranja birališta u 22 sata po lokalnom vremenu, tri glavne izraelske televizije objavit će izlazne ankete s procjenama broja mandata koje je osvojila svaka stranka.

Izlazne ankete obično daju dobar pokazatelj toga kako su građani glasali. Ipak, njihovi rezultati mogu se razlikovati i ne moraju se podudarati sa zvaničnim rezultatima, koji će biti objavljeni u narednim danima.

Stranački lideri pregovaraju

Ako, kao što se očekuje, nijedna koalicija ne ostvari jasnu pobjedu, u narednim sedmicama uslijedit će intenzivni pregovori i politička trgovina među stranačkim liderima u pokušaju da osiguraju 61 mandat.

Izraelski predsjednik Isaac Herzog, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, nakon izbora održat će konsultacije sa svim stranačkim liderima i povjeriti mandat kandidatu za kojeg procijeni da ima najveće izglede za formiranje koalicije. Ako taj kandidat ne uspije okupiti većinu u roku od najviše šest sedmica, priliku bi mogli dobiti drugi.

Ovaj proces daje nesrazmjerno veliki utjecaj manjim strankama, čiji mandati često mogu biti presudni za većinu. Lideri većih stranaka obično pokušavaju pridobiti njihovu podršku obećanjima o ministarskim mjestima, budžetskim sredstvima ili provođenju određenih politika.

O ishodu ovih izbora teoretski bi mogle odlučiti stranke koje predvode Arapi.

I Netanyahu i Eisenkot dosad su isključivali bilo kakvo partnerstvo s njima. Ipak, te stranke mogle bi omogućiti Eisenkotu da formira manjinsku vladu tako što bi ga podržale izvan koalicije ili se čak samo suzdržale prilikom glasanja u Knessetu o izboru nove vlade.

Blokada bi dovela do novih izbora

Ako nakon svih pregovora niko ne uspije osigurati većinu, u narednih nekoliko mjeseci bili bi održani novi izbori i proces bi se ponovio.

Netanyahuova vlada ostala bi u tehničkom mandatu, a javne službe nastavile bi funkcionisati. Međutim, vlada ne bi imala ovlasti za provođenje velikih promjena politike.

Čak ni novi izbori možda ne bi razriješili situaciju.

Posljednji parlamentarni izbori u Izraelu, održani u novembru 2022. godine, bili su peti u tri i po godine.