Francusku očekuju masovni protesti, na ulice bi moglo izaći do 700.000 ljudi

Francusku danas, u četvrtak, 5. novembra, očekuje novi veliki talas protesta i štrajkova koji bi mogli okupiti stotine hiljada građana širom zemlje. Sindikati, studentske organizacije i predstavnici različitih društvenih grupa pozvali su na masovnu mobilizaciju zbog nezadovoljstva životnim standardom, stagnacije plata, pogoršanja uslova rada i stanja u javnim službama.

Prema procjenama francuskih sigurnosnih službi, na demonstracijama bi moglo učestvovati između 500.000 i 700.000 ljudi, dok se u Parizu očekuje do 80.000 demonstranata.

Današnja mobilizacija predstavlja novi veliki izazov za predsjednika Emmanuela Macrona i njegovu vladu, koji se već sedmicama suočavaju s rastućim nezadovoljstvom građana i protestima koji su u oktobru prerasli u ozbiljne nerede.

Francuske vlasti najavile su angažovanje oko 70.000 policajaca i pripadnika žandarmerije širom zemlje. Ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez poručio je da neće biti tolerisano narušavanje javnog reda i mira.

Vladina glasnogovornica Maud Bregeon izjavila je da su sigurnosne službe u stanju visoke pripravnosti i da vlasti žele spriječiti ponavljanje nasilja kakvo je zabilježeno 17. oktobra.

Najveći protest očekuje se u Parizu

U glavnom gradu najavljen je jedan od najvećih skupova, koji bi trebao početi u 14 sati i trajati do približno 19 sati.

Prvobitno planirana ruta od Trga Bastilje (Place de la Bastille) do Trga Konkord (Place de la Concorde) zabranjena je odlukom pariške policijske prefekture, koja je kao razlog navela sigurnosne rizike i mogućnost narušavanja javnog reda.

Umjesto toga, odobrena je alternativna ruta između Trga Republike (Place de la République) i Trga Nacije (Place de la Nation), uz trasu koja prolazi Bulevarom Voltaire.

Odluka policije izazvala je nezadovoljstvo dijela sindikata, koji smatraju da se ograničavanjem ruta zadire u pravo građana na slobodno okupljanje i demonstracije. Pojedine sindikalne organizacije najavile su i pravne korake kako bi osporile zabranu prvobitne rute.

Zbog protesta su najavljena i zatvaranja pojedinih stanica metroa, dok će saobraćaj u dijelovima grada biti ograničen.

Problemi se očekuju i u drugim francuskim gradovima, uključujući Lyon i Marseille, gdje su također najavljeni protestni skupovi i obustave rada.

Štrajkovi u obrazovanju, zdravstvu i željezničkom saobraćaju

Današnja mobilizacija neće se svesti samo na demonstracije na ulicama. U štrajk su pozvali sindikati koji predstavljaju zaposlene u obrazovanju, zdravstvu, željezničkom saobraćaju, poštanskim i telekomunikacijskim službama, kao i državnoj administraciji.

Prema procjenama francuskog Ministarstva obrazovanja, štrajku bi se moglo pridružiti oko 17,5 posto nastavnika u javnim osnovnim školama.

Posebno se očekuju poremećaji u željezničkom saobraćaju. Prema najavama francuskog željezničkog operatera SNCF, trebalo bi saobraćati devet od deset brzih vozova TGV, dok će regionalne linije i međugradski vozovi biti znatno više pogođeni.

U pariškom javnom prevozu očekuje se uglavnom redovan rad metroa, autobusa i tramvaja, ali će biti poremećaja na pojedinim linijama prigradske željeznice RER i Transilien.

Sindikati traže povećanje minimalne i ostalih plata, bolje penzije, zaštitu javnih službi, dodatna ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, kao i pravedniju raspodjelu društvenog bogatstva.

U protestima učestvuju i sindikati energetskog sektora, uključujući zaposlene u državnoj energetskoj kompaniji EDF, zbog čega postoji mogućnost dodatnih poremećaja u proizvodnji električne energije.

Šta je dovelo do novog talasa nezadovoljstva?

Aktuelni protesti rezultat su višesedmičnog nezadovoljstva koje je počelo okupljanjem srednjoškolaca, a potom se proširilo na radnike, sindikate i druge društvene grupe.

Studentski pokret prvobitno je pokrenut zbog loših uslova u obrazovnim ustanovama, nedostatka zaposlenih i zabrinutosti mladih za budućnost i mogućnosti zapošljavanja.

Međutim, nezadovoljstvo se ubrzo proširilo na šira društvena i ekonomska pitanja. Građani sve glasnije upozoravaju na rast troškova života, nedovoljne plate, nesigurnost zaposlenja i pogoršanje kvaliteta javnih usluga.

Posebno ozbiljna eskalacija dogodila se 17. oktobra, kada su demonstracije prerasle u nerede, sukobe s policijom, pljačke prodavnica i uništavanje javne imovine. Sigurnosne službe tada su se našle pod pritiskom zbog propusta u procjeni obima nasilja.

Nakon toga održani su novi protesti 24. i 31. oktobra, a pojedini skupovi obilježeni su sukobima demonstranata i policije.

Policija je koristila suzavac i vodene topove za rastjerivanje okupljenih, dok su zabilježene i ozbiljne povrede među mladim demonstrantima. Istovremeno, postupanje policijskih snaga izazvalo je kritike zbog navodne prekomjerne upotrebe sile, a pokrenute su i interne istrage.

Macron pred novim političkim izazovom

Današnji protesti dolaze u posebno osjetljivom političkom trenutku za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, s obzirom na to da se zemlja nalazi oko pet mjeseci pred predsjedničke izbore.

Macron je u srijedu sazvao sastanak posvećen odbrani i sigurnosti, na kojem se razgovaralo o pripremama za današnje demonstracije i mogućnosti ponavljanja nasilja iz oktobra.

Francuska vlada pokušava smiriti situaciju i spriječiti dalje širenje nezadovoljstva, ali sindikati upozoravaju da jednodnevni štrajk neće biti dovoljan ukoliko ne dođe do konkretnih promjena u politici plata, javnih usluga i životnog standarda.

Dodatnu neizvjesnost donosi i najava predstavnika pokreta Žutih prsluka (Gilets jaunes), koji su pozvali na nastavak mobilizacije i nove proteste 6. i 7. novembra.

Zbog toga bi današnja okupljanja mogla predstavljati važan pokazatelj da li se francuska vlada uspijeva izboriti s višesedmičnom krizom ili će se protestni pokret nastaviti širiti i narednih dana.