Evropa traži čovjeka koji će izaći pred Putina - Dva imena su u prvom planu

Među evropskim vladama sve je izraženija svijest da bi se uskoro mogle naći u situaciji da moraju imenovati osobu koja će se suočiti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u direktnim pregovorima o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. 

Glavno pitanje je ko će preuzeti taj izuzetno zahtjevan i rizičan zadatak.

Pitanje je postalo aktuelnije ove sedmice, nakon što je specijalni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff otputovao u Rusiju kako bi Putinu ponudio trilateralni sastanak s Donaldom Trumpom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, u pokušaju postizanja prekida vatre.

- Predsjednik Putin ne priznaje Evropsku uniju kao autoritet, izjavio je u utorak češki predsjednik Petr Pavel u intervjuu za Axel Springer Global Reporters’ Network. 

- Ne želi razgovarati s Ursulom von der Leyen, ne razgovara s Kajom Kallas. Prestao je razgovarati i s drugim evropskim liderima, uključujući Emmanuela Macrona, rekao je Pavel, prenosi Politico, koji je također dio Axel Springer Global Reporters’ Network.

Pavel smatra da bi EU trebao „odrediti jednu osobu ili grupu ljudi koji bi govorili u ime Evrope. To ne moraju nužno biti predstavnici EU ili NATO-a, već jednostavno lideri kojima bi ostali dali mandat za pregovore“.

Spominju se von der Leyen i Kallas

Trump je posljednjih dana izazvao nezadovoljstvo Ukrajine i njenih evropskih saveznika vodeći razgovore s Putinom bez njihovog učešća. Istovremeno, ostavlja sve snažniji utisak da je spreman stati na rusku stranu u ratu koji traje gotovo pet godina.

To je ponovo pokrenulo raspravu u Briselu i šire o potrebi da Evropa uspostavi vlastitu direktnu komunikaciju s Kremljom, kako bi zaštitila interese regije i ojačala sposobnost Kijeva da se odupre nepravednom sporazumu.

„Koliko god nam to teško padalo, mislim da bi bilo dobro imati neki oblik komunikacijskog kanala s Putinom“, rekao je David Lidington, istaknuti saradnik londonskog sigurnosnog istraživačkog centra Royal United Services Institute (RUSI).

„Nisam optimističan da bi se time kratkoročno moglo mnogo postići, ali imati kanal koji se može iskoristiti kada se za to ukaže prilika nije loša stvar“, kazao je Lidington.

Međutim, diplomate i zvaničnici ne slažu se oko toga ko bi bio najbolja osoba za predstavljanje Evrope. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen direktno je pregovarala s Trumpom o trgovinskim pitanjima, dok je predsjednik Evropskog vijeća António Costa preko svog kabineta već uspostavio komunikaciju s Kremljom.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas također je moguća kandidatkinja za zastupanje evropskih interesa u cjelini.

Ipak, prema riječima jednog diplomate iz države članice Evropske unije, koji je želio ostati anoniman, politički krugovi u Briselu moraju prihvatiti da pregovori s Putinom i Trumpom neće biti vođeni u skladu s protokolima EU.

- Ne možemo se pojaviti s dvije ili tri osobe koje sve govore u ime EU, rekao je diplomata.

- O tome ko će na kraju predstavljati EU odlučivat će se na osnovu toga ko može najviše doprinijeti, a ne na osnovu ličnih borbi za moć ili narcisoidnih sklonosti, dodao je.

Je li Stubb pravi izbor?

Jedno ime izvan struktura EU koje privlači sve više pažnje jeste finski predsjednik Alexander Stubb. U njegovu korist idu dva ključna faktora: vjerovatno ima najbolji odnos s Trumpom među liderima država članica EU, a Finska ima dugogodišnje iskustvo u odnosima s Rusijom.

Dvije zemlje dijele granicu dugu 1.300 kilometara, a u prošlosti su i ratovale.

- Stubb je zanimljiv zbog finskog poznavanja Rusije i tradicionalnog dijaloga s njom. Oni bolje od bilo koga na našoj strani znaju šta je potrebno da bi se u takvoj situaciji osjećali sigurno, rekao je diplomata, prenosi Jutarnji list.

Drugi diplomata iz EU istakao je da je Stubb „jedina osoba koja je dosad istupila“ i pokazala političko liderstvo na visokom nivou. Prema njegovom mišljenju, finski predsjednik mogao bi djelovati kao evropski izaslanik na budućem mirovnom samitu.

Stubb je u utorak u Norveškoj učestvovao na sastanku sa Zelenskim i Steveom Witkoffom, uoči posjete američkog izaslanika Rusiji i susreta s Putinom.

Sastanku u Oslu prisustvovao je i Bjoern Seibert, najbliži saradnik Ursule von der Leyen, koji učestvuje na sastancima savjetnika za nacionalnu sigurnost u okviru takozvane Koalicije voljnih, inicijative za podršku Ukrajini.

Treći evropski diplomata smatra da je ključno da Evropska unija kao institucija bude zastupljena u pregovorima, umjesto da se predstavljanje prepusti uskoj grupi moćnih država poput Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.

To znači da bi i Seibert i Pedro Lourtie, najbliži saradnik Antónija Coste, trebali imati mjesto za stolom tokom pripremnih razgovora, rekao je diplomata. Također je neophodno da države članice EU budu pravovremeno i adekvatno informisane o napretku pregovora.

Pozivi Costi da razgovara s Putinom

Prema riječima četvrtog diplomate EU, evropski lideri pitali su Costu na prošlosedmičnom samitu u Briselu da li je možda došlo vrijeme da razgovara s Putinom.

- Costa je rekao: 'Ne, trenutno neće razgovarati s Putinom', kazao je diplomata.

- Ali Costa bi trebao početi razgovarati s Putinom ako želimo imati ulogu u pregovorima. Time što ne razgovaramo s njim idemo naruku svojim protivnicima, dodao je, prenosi Politico.

Četvrti diplomata smatra da bi Costa bio bolji izbor od von der Leyen ili Kallas, jer se obje smatraju previše bliskim ukrajinskoj strani da bi mogle efikasno predstavljati EU u pregovorima na nivou državnih i vladinih lidera.

Kallas je posebno otvoreno kritikovala Trumpa, dok Costa, prema mišljenju diplomate, ostavlja utisak nepristrasnijeg posrednika.

Evropska komisija insistira na tome da je EU već zastupljen u mirovnim razgovorima, navodeći da je Seibert u utorak učestvovao na sastanku u Oslu.

- Glavni cilj sastanka u Oslu bio je ispitati postoje li uslovi za mogući prelazak na trilateralne ili čak multilateralne pregovore, uz učešće Ukrajine i Rusije za istim stolom, izjavila je u srijedu novinarima glasnogovornica Evropske komisije Paula Pinho.

Dodala je da su razgovori bili usmjereni na teritorijalna pitanja, sigurnost i poslijeratni prosperitet Ukrajine.

- Veoma je važno da budemo za pregovaračkim stolom, da možemo iznijeti svoje stavove i učestvovati u ostvarivanju zajedničkog cilja – okončanju ovog užasnog rata, zaključila je Pinho.