Od Picassa do bh. filmskih klasika, Zagreb čuva priče na plakatima

Filmski plakati nisu samo najava za odlazak u kino. Oni su i umjetnička djela koja čuvaju tragove vremena, filmskih autora i kulturnih epoha.

 Upravo takav pogled na bosanskohercegovačku kinematografiju nudi izložba otvorena u Zagrebu, na kojoj publika može upoznati dio bogate filmske baštine Bosne i Hercegovine.

Idealna prilika da ga gledateOvaj filmski klasik iz 1989. godine proglašen je najboljim jesenjim filmom

Izložbu plakata bh. filmova 22. oktobra otvorili su Kinoteka Bosne i Hercegovine i Ambasada Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, u Kulturno-informativnom centru Ambasade BiH u Zagrebu. Postavka obuhvata plakate nastale u periodu od 1951. do 2012. godine, svjedočeći o razvoju domaćeg filma i umjetnosti koja ga prati.

Među autorima plakata nalaze se imena koja su ostavila trag u različitim oblastima umjetnosti i dizajna. Posebno se izdvaja Pablo Picasso, uz brojne domaće i regionalne umjetnike, među kojima su Ismet Mujezinović, Franjo Likar, Miloš Ćirić, Andrija Maurović, Ismar Mujezinović, Branko Bačanović, Alija Hafizović, Čedomir Kostović, Željko Senečić, Ivan Štraus i Dragan S. Stefanović.

Svaki plakat nosi dio priče o filmu koji predstavlja, ali i o vremenu u kojem je nastao. Zbog toga ova djela imaju dvostruku vrijednost: približavaju publici filmska ostvarenja, a istovremeno čuvaju vizuelne tragove kulturne i umjetničke historije Bosne i Hercegovine.

Izloženi radovi samo su dio bogatog fonda Kinoteke BiH, ustanove koja od 1963. godine prikuplja, štiti, arhivira i predstavlja filmsku građu i filmsku umjetnost.

Na otvaranju su se obratili ministar savjetnik za kulturu Ambasade BiH u Zagrebu Dražen Gagulić i koordinator projekata Kinoteke BiH Mirza Pašić.

Program je upotpunjen projekcijom kratkog dokumentarnog filma „U zavjetrini vremena“, koji je bh. reditelj Vlatko Filipović snimio 1965. godine. Film je nagrađen na Međunarodnom festivalu kratkometražnog filma u Oberhausenu i Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog filma u Beogradu.

Njegova digitalizacija realizovana je u saradnji s Udruženjem evropskih kinoteka (ACE), u okviru projekta „Sezona klasičnih filmova“, čime je omogućeno da ovo značajno ostvarenje bh. dokumentaristike ponovo bude dostupno publici.

Izložba je dio nastojanja Kinoteke BiH da sačuva i predstavi domaću filmsku baštinu i izvan granica zemlje. Saradnja s Ambasadom BiH u Hrvatskoj ujedno otvara prostor za nove kulturne susrete i jačanje veza između dvije zemlje.

Postavka u Zagrebu bit će otvorena za posjetioce do 2. novembra 2026. godine