Hrvatska ne blokira evropski put Crne Gore, ali bez rješenja sporova nema EU

Hrvatska ne smatra da blokira evropski put Crne Gore, ali od Podgorice očekuje konkretan napredak u rješavanju otvorenih pitanja između dvije države, poručio je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.

U razgovoru za Hrvatsku radioteleviziju Grlić Radman je kazao da Crna Gora ne može zanemarivati Hrvatsku kao susjednu državu i članicu Evropske unije ukoliko želi uspješno završiti proces pristupanja Uniji.

Prema njegovim riječima, Zagreb od Podgorice očekuje napredak ne samo kada je riječ o bilateralnim sporovima nego i u oblastima koje se odnose na vladavinu prava i evropske standarde.

Među pitanjima koja Hrvatska smatra otvorenim izdvojio je povrat imovine koja je oduzeta Hrvatima u Crnoj Gori, obeštećenje bivših logoraša, utvrđivanje sudbine osoba nestalih tokom rata u Hrvatskoj te naziv gradskog bazena u Kotoru.

Grlić Radman podsjetio je da je Hrvatska do sada dala saglasnost za zatvaranje 18 pregovaračkih poglavlja u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom.

Istakao je, međutim, da samo ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja nije dovoljno.

"Crna Gora mora pokazati napredak i u dobrosusjedskim odnosima, a to je jedno od osnovnih načela Evropske unije", kazao je hrvatski ministar.

Zagreb insistira i na vojnoj imovini

Poseban dio otvorenih pitanja odnosi se na vojnu imovinu bivše Jugoslavije.

Grlić Radman naveo je da je pitanje sukcesije uređeno Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. godine, koji je na snagu stupio 2004. godine.

Kao jedan od najpoznatijih primjera spomenuo je školski brod "Jadran", ali je naglasio da taj brod nije jedina imovina obuhvaćena procesom sukcesije.

Predstavnici Hrvatske i Crne Gore posljednji put su o pitanju sukcesije vojne imovine razgovarali 2018. godine. Prema najavi hrvatskog ministra, dvije države će za dva dana održati sastanak zajedničke komisije koja će se baviti brodom "Jadran", ali i širim pitanjem sukcesije vojne imovine.

Sporno i ime bazena u Kotoru

Među temama koje Zagreb želi riješiti nalazi se i naziv gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime Zorana Gopčevića.

Grlić Radman kazao je da Hrvatska smatra da i ovo pitanje treba biti riješeno, podsjećajući na Gopčevićevu ulogu u logoru Morinj.

Prema njegovim navodima, Gopčević je bio čuvar u tom logoru, gdje su hrvatski zarobljenici tokom rata bili izloženi maltretiranju i mučenju.

Hrvatski ministar kazao je da je o otvorenim pitanjima između Zagreba i Podgorice razgovarao i s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen te evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.

"Mi nismo adresa, tu smo apsolutno i čekamo da se nešto isporuči Hrvatskoj", rekao je Grlić Radman.

Istakao je da je Hrvatska ranije podržala obnovu nezavisnosti Crne Gore, njeno članstvo u NATO-u, ali i pružala stručnu pomoć Podgorici tokom procesa evropskih integracija.

"Nas niko nije zavadio, već odavno smo u fazi odličnih odnosa, ali se neke stvari moraju riješiti prema Hrvatskoj", poručio je Grlić Radman.