Odron joj uništio automobil, ali odštetu nije dobila jer je sud odbio

Vozačica iz Posušja ostala je bez odštete za automobil koji je teško oštećen nakon što je na regionalnu cestu u Zapadnohercegovačkom kantonu pao kamen.

Prvostepeni sud joj je ranije dosudio naknadu štete, ali je Kantonalni sud u Širokom Brijegu preinačio tu odluku i odbio njenu tužbu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine sada je odbio njenu apelaciju.

Iz odluke Ustavnog suda, broj AP-2712/21, donesene 24. septembra 2026. godine, proizlazi da se nesreća dogodila oko 19.30 sati, po noći, kiši i magli. Vozačica je automobilom udarila u kamen koji je na cestu pao nakon odrona. 

Na tom dijelu ceste bio je postavljen znak upozorenja na odrone.

Ona je tužila Javnu ustanovu Ceste Zapadnohercegovačkog kantona i kompaniju Ceste d.d. Mostar, koja je bila angažirana na održavanju regionalnih cesta.

Općinski sud u Širokom Brijegu prihvatio je njen zahtjev. Ocijenio je da je kamen pao na cestu upravo u trenutku kada je nailazila te da nesreću nije mogla izbjeći ni uz potreban oprez. Sud je smatrao i da su odgovorni za cestu trebali dodatno osigurati kritično mjesto, naprimjer zaštitnom mrežom.

Ophodnja prošla prije nesreće

Kantonalni sud u Širokom Brijegu zauzeo je drugačiji stav. Uzeo je u obzir da je ophodarska služba između 18 i 19 sati obišla tu dionicu i da je cesta tada bila čista, piše Hercegovina info.

Prema utvrđenim okolnostima, odron se dogodio istovremeno s nailaskom vozačice. Drugostepeni sud zaključio je da nije dokazan propust u održavanju ceste koji bi se mogao povezati s nastalom štetom.

Vozačica je u apelaciji navela da obaveze službi za održavanje cesta ne završavaju uklanjanjem kamenja s kolovoza. Tvrdila je da su bile dužne održavati i kosine uz cestu te, prema potrebi, postaviti zaštitne mreže.

Istakla je i da je vozila u okviru dozvoljene brzine te da iznenadni odron nije mogla predvidjeti.

Ustavni sud nije pronašao osnov za ukidanje presude Kantonalnog suda. U odluci je navedeno da tokom postupka nisu predočeni konkretni dokazi o ranijim učestalim odronima na toj dionici, poznatoj nestabilnosti kosine ili drugom propustu u održavanju.

Također, nije urađeno odgovarajuće vještačenje kojim bi se utvrdilo stanje ceste i terena iznad nje.

Kada cestari mogu odgovarati?

Ustavni sud je naglasio da upravitelj ceste i firma zadužena za održavanje ne odgovaraju automatski za svaku štetu nastalu zbog odrona.

Odgovornost može postojati ako su znali ili morali znati za konkretnu i predvidivu opasnost, a nisu poduzeli odgovarajuće mjere. To može uključivati izostanak redovnih ophodnji, zanemarivanje ranijih odrona ili propuštanje mogućih mjera zaštite.

U ovom slučaju utvrđeno je da je ophodnja obavljena prije nesreće, dok dokazi o drugim propustima u održavanju nisu izvedeni.

Zbog toga je Ustavni sud zaključio da odbijanjem zahtjeva za naknadu štete nisu povrijeđena ustavna prava vozačice.

Odluka se odnosi na okolnosti i dokaze u konkretnom predmetu. Sam znak upozorenja na odrone ne znači da su službe za održavanje cesta automatski oslobođene odgovornosti.