Zbog čega vas sve mogu vratiti s granice? Nije dovoljno imati samo važeći pasoš

Prema podacima Evropske komisije, tokom 2024. godine državljanima Bosne i Hercegovine odbijen je ulazak u države Evropske unije u 5.070 slučajeva, što je za 26 posto više nego godinu ranije.

Iako građani BiH s biometrijskim pasošima mogu putovati u schengenski prostor bez vize radi kratkotrajnog boravka, granična policija ima pravo provjeriti ispunjavaju li sve propisane uslove.

Postoji više situacija u kojima putnici mogu ostati bez mogućnosti ulaska u Hrvatsku i druge države Schengena.

1. Pasošu uskoro ističe rok važenja

Jedna od čestih zabluda jeste da je dovoljno da pasoš važi na dan prelaska granice.

Prema schengenskim pravilima, pasoš u pravilu mora važiti najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma napuštanja schengenskog prostora. Osim toga, mora biti izdat u posljednjih deset godina.

To znači da putnik koji planira ostati u Hrvatskoj sedam dana može biti vraćen s granice ako mu pasoš ističe ubrzo nakon planiranog povratka, odnosno ne ispunjava propisani rok važenja.

2. Iskoristili ste dozvoljenih 90 dana boravka

Građani BiH koji putuju bez vize mogu u schengenskom prostoru boraviti najviše 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.

Važno je znati da se ovaj period ne računa jednostavno kao tri mjeseca u Schengenu, pa tri mjeseca izvan njega.

Granična policija provjerava koliko je dana putnik proveo u schengenskom prostoru tokom prethodnih 180 dana. Ako je već iskoristio dozvoljenih 90 dana, novi ulazak može mu biti odbijen.

Za osobe koje imaju odgovarajuće boravišne dozvole ili dugoročne vize primjenjuju se posebna pravila.

3. Ne možete objasniti gdje idete i kod koga odsjedate

Granični policajci mogu vas pitati gdje putujete, koliko planirate ostati, kod koga ćete boraviti i zbog čega dolazite.

Ako kažete da idete kod prijatelja ili rodbine, mogu zatražiti adresu, kontakt domaćina ili drugi dokaz koji potvrđuje svrhu putovanja.

Slično je i s turističkim putovanjima, kada policija može tražiti potvrdu rezervacije smještaja, povratnu kartu ili plan putovanja.

Sama činjenica da nemate hotelsku rezervaciju ne znači automatski da ćete biti vraćeni. Međutim, ako ne možete vjerodostojno objasniti svrhu i uslove boravka, ulazak vam može biti odbijen.

4. Nemate dovoljno novca za planirani boravak

Jedan od razloga za odbijanje ulaska može biti i nedostatak finansijskih sredstava.

Primjera radi, Hrvatska kao referentni iznos propisuje 70 eura po danu planiranog boravka.

Ako putnik ima odgovarajuće ovjereno garantno pismo, dokaz o plaćenom turističkom aranžmanu ili sličnu potvrdu, taj iznos može biti smanjen na 30 eura dnevno.

U određenim slučajevima, kada garant preuzima sve troškove boravka i odlaska iz Hrvatske, putnik može biti oslobođen obaveze dokazivanja navedenog iznosa.

To ne znači da sav novac morate imati u gotovini. Finansijska sredstva moguće je dokazivati i drugim prihvatljivim načinima.

 

5. Policija posumnja da idete raditi bez dozvole

Bezvizni režim ne daje automatsko pravo na zaposlenje u državama Schengena.

Ako putnik navede da dolazi turistički, a granična policija posumnja da zapravo namjerava raditi bez odgovarajuće dozvole, može uslijediti dodatna kontrola.

Primjera radi, radna odjeća ili alat u automobilu sami po sebi nisu dokaz ilegalnog rada. Međutim, ako putnik uz to ne može objasniti gdje odsjedа, koliko ostaje ili zbog čega putuje, policija može posumnjati u vjerodostojnost njegovih odgovora.

Ako ne uspije dokazati stvarnu svrhu i uslove boravka, može mu biti odbijen ulazak.

6. Imate zabranu ulaska u Schengen

Osobe kojima je ranije izrečena zabrana ulaska mogu biti odbijene na granici čak i ako imaju uredne putne dokumente i dovoljno novca.

Granična policija provjerava podatke u Schengenskom informacijskom sistemu (SIS), koji sadrži i upozorenja povezana s odlukama o odbijanju ulaska.

Provjere se mogu obavljati i kroz nacionalne sigurnosne baze podataka.

7. Postoji problem s pasošem ili drugim dokumentima

Putnik može biti vraćen ako koristi falsifikovan, izmijenjen ili tuđi pasoš, odnosno nevažeću putnu ispravu.

Problem može nastati i ako je pasoš ranije prijavljen kao izgubljen ili ukraden, a njegov vlasnik ga naknadno pronađe i pokuša koristiti bez prethodnog regulisanja njegovog statusa.

Granična policija provjerava vjerodostojnost dokumenata i identitet osobe koja ih koristi.

 

8. Odbijete obaveznu biometrijsku kontrolu

Dodatne provjere uvedene su i kroz evropski sistem ulaska i izlaska EES (Entry/Exit System), koji je u punoj primjeni od 10. aprila 2026. godine.

Sistem elektronski evidentira ulaske i izlaske putnika na koje se primjenjuje, uključujući odgovarajuće biometrijske podatke poput fotografije lica i otisaka prstiju.

Ako putnik odbije obaveznu proceduru prikupljanja biometrijskih podataka, to može biti razlog za odbijanje ulaska.

9. Procijene da predstavljate sigurnosnu prijetnju

Ulazak može biti odbijen i ako nadležni organi utvrde da osoba predstavlja prijetnju javnom poretku, unutrašnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima neke od država članica.

Takva odluka mora imati odgovarajuću pravnu osnovu i ne može se donositi proizvoljno.

Šta ako vas ipak vrate s granice?

Ako granična policija odluči da vam uskrati ulazak, imate pravo dobiti obrazloženu odluku u kojoj je naveden konkretan razlog odbijanja.

Putnik ima i pravo na žalbu u skladu s propisima države koja je donijela odluku. Međutim, podnošenje žalbe ne znači da mu se automatski dopušta ulazak dok traje postupak.

Zbog toga je prije putovanja važno provjeriti rok važenja pasoša, broj dana provedenih u Schengenu, dokumentaciju kojom možete potvrditi svrhu boravka i raspoloživa finansijska sredstva.

Najvažnije je znati da bezvizni režim omogućava putovanje bez prethodnog pribavljanja vize, ali ne garantuje automatski prelazak granice.