U ovoj državi živi čak 181.200 ljudi rođenih u BiH, nalazimo se na drugom mjestu

Bosna i Hercegovina zauzima drugo mjesto među zemljama rođenja doseljenika koji žive u Austriji, odmah iza Njemačke. Početkom 2026. godine u ovoj evropskoj državi živjelo je 181.200 osoba rođenih u BiH, što je više nego onih koji su rođeni u Turskoj, pokazuju najnoviji podaci Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF).

Prema podacima Statistik Austria i Austrijskog zavoda za zapošljavanje (AMS), u Austriji trenutno živi 275.500 osoba rođenih u Njemačkoj, dok je broj onih koji su rođeni u Turskoj 166.600.

Broj stanovnika Austrije rođenih u Bosni i Hercegovini povećan je za 1.400 u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima koje je ranije objavio austrijski javni servis ORF, tokom prošle godine bilo ih je 179.800.

Važno je napomenuti da statistika obuhvata sve osobe rođene u BiH koje danas žive u Austriji, bez obzira na njihovo trenutno državljanstvo. To znači da su u ukupan broj uključeni i oni koji su u međuvremenu stekli austrijsko državljanstvo.

Gotovo četvrtina stanovnika Austrije rođena u inostranstvu

Ukupno 2,1 milion stanovnika Austrije rođeno je izvan te zemlje, što predstavlja 22,9 posto ukupnog stanovništva. U poređenju s podacima od prije deset godina, njihov udio povećan je za 4,6 procentnih poena.

Najveći broj doseljenika živi u Beču, gdje je čak 41,3 posto stanovnika, odnosno 841.900 ljudi, rođeno izvan Austrije. Slijede pokrajine Vorarlberg s 23,7 posto i Salzburg s 22,2 posto, dok je najmanji udio zabilježen u Burgenlandu, gdje iznosi 13,9 posto.

Kako navodi ORF, osobe rođene u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini i Turskoj među najbrojnijim su doseljeničkim grupama u gotovo svim austrijskim pokrajinama.

Doseljenici su posebno zastupljeni u većim gradovima. Osim Beča, visok udio stanovnika rođenih u inostranstvu bilježe Wels sa 36,9 posto te Salzburg i Innsbruck, u kojima taj udio iznosi po 36,2 posto.

U pojedinim bečkim okruzima, poput Rudolfsheim-Fünfhausa i Brigittenaua, osobe rođene izvan Austrije već čine većinu stanovništva.

Razlike u zaposlenosti i obrazovanju

Podaci pokazuju i razlike na tržištu rada. Stopa zaposlenosti stranih državljana u Austriji prošle godine iznosila je 68,3 posto, dok je među austrijskim državljanima bila 76,2 posto.

Slične razlike zabilježene su i kada je riječ o nezaposlenosti. Među stranim državljanima stopa je iznosila 11 posto, gotovo dvostruko više nego kod austrijskih državljana, gdje je bila 6,1 posto. Najveća nezaposlenost među strancima zabilježena je u Beču i iznosila je 17,1 posto.

Zanimljivi su i podaci o natalitetu. Žene rođene u državama nastalim raspadom Jugoslavije u prosjeku imaju 1,92 djece, dok je prosjek među ženama rođenim u Austriji 1,19.

Najveći prosječan broj djece imaju žene rođene u Afganistanu, Siriji i Iraku, i to 3,37.

Promjene su vidljive i u obrazovnom sistemu. Tokom školske 2024/2025. godine, 26 posto učenika u austrijskim školama imalo je maternji jezik koji nije njemački. U Beču je taj udio bio znatno veći i iznosio je 48,9 posto.