Šta će biti sa Skenderijom? Pokrenut plan koji bi mogao odrediti njenu sudbinu

Mjesto koje je od sedamdesetih godina prošlog vijeka bilo centar kulturnih i sportskih dešavanja, te okupljalo generacije onih koji su promovisali društveni život u Sarajevu i regiji, moglo bi vratiti stari-novi sjaj. Skenderija je posljednjih godina sve manje ono što bi trebala biti, a sve više centar rasprava o tome šta s njom uraditi.

Pionirski pristup

Raznih je tu opcija bilo – od ideja o rušenju, preko gradnje hotela, pa sve do prijedloga da se na toj lokaciji podigne nova zgrada Vlade Kantona Sarajevo. Jedino ispravno rješenje bilo bi da njena primarna namjena ostane u službi sporta i kulture, isticali su stručnjaci, koji na njenu vrijednost gledaju šire od puke atraktivnosti same lokacije.

Upravo na tragu tih zahtjeva javnosti i struke, u proteklih nekoliko mjeseci napravljeni su konkretni koraci ka trajnoj zaštiti i revitalizaciji ovog kompleksa. Vlada KS-a imenovala je stručno radno tijelo predvođeno renomiranim arhitektom i našim suradnikom Amirom Vukom Zecom sa zadatkom da izradi Plan upravljanja zaštitom Kulturno-sportskog centra Skenderija.

- Planiranje upravljanja zaštitom je jedan pristup koji je sračunat na to da u modernističko arhitektonsko naslijeđe zapravo pusti savremeni život, odnosno da ga na neki način reaktivira i razbudi, kazala nam je doc. dr. Merjema Zatrić Šahović sa studijskog programa Arhitektura (ARCH) na IUS-u.

Kao članica tima za zaštitu i revitalizaciju Skenderije, Šahović je pojasnila kako to u praksi znači da će tim raditi na tome da napravi detaljno mapiranje vrijednosti, koje treba da odgovori na pitanja koji su to tačno dijelovi Skenderije koji su nosioci njenih najvećih vrijednosti, od kvake na Domu mladih do Ledene dvorane, a koji su to dijelovi koji mogu ići u eventualnu transformaciju.

- Treba reći da u našoj praksi postoji već jedan slučaj primjene planiranja upravljanja zaštitom, koji provodi Kulturno naslijeđe bez granica, nevladina organizacija, na Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Dakle, to je jedan takav slučaj, i to je pravi, ustvari, pionirski pristup. Mi sada pokušavamo da zagovaramo da se ovakav pristup primijeni i na Skenderiju, napomenula je arhitektica i dodala kako je ovakav pristup korišten za zaštitu dijela poput Sidnejske opere i drugih sličnih ikona modernističke arhitekture u svijetu.

Radno tijelo kojem je Vlada KS-a povjerila ovaj izuzetno značajan projekat su istaknuti stručnjaci iz svijeta arhitekture, građevine i zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, što je samo po sebi pozitivan korak u rješavanju ovog trideset godina starog problema.

Klizanje i koncerti

- Naša uloga je da pokrenemo procedure koje će voditi pozitivnom usmjerenju šta je Skenderija u 21. stoljeću, ispričao nam je Adnan Pašić iz Asocijacije arhitekata BiH, pojašnjavajući da su razgovori tek počeli i da se nada intenzivnim sastancima u narednom periodu.

Podsjećamo, u radno tijelo imenovani su arhitekta Amir Vuk Zec, Samir Dolarević s Građevinskog fakulteta UNSA, Vedad Islambegović s Arhitektonskog fakulteta UNSA, Adnan Pašić iz Asocijacije arhitekata BiH, Jasna Kasapović iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, te eksterni saradnici Mejrema Zatrić-Šahović i Boris Trapara.

- Skenderija mora nastaviti svoj život. Očekujemo otvaranje klizališta u trećoj sedmici decembra, kao i realizaciju planiranih koncerata i predstava, poručio je Šenaj Avdić, v. d. direktor KJP Centar Skenderija.