Puljić: Pritisci na Bijelu kuću mogli bi natjerati Dodika na radikalne poteze

Novinar i dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić govorio je o optužbama za korupciju unutar administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, sukobima među njegovim saradnicima i njihovim vezama s političkim akterima na Balkanu.

Puljić je istakao da se Trump tokom drugog predsjedničkog mandata suočava s nizom ozbiljnih optužbi koje se odnose na korupciju i etička pitanja. Među primjerima naveo je prihvatanje skupocjenih poklona iz inostranstva, trgovanje dionicama i prihode povezane s kriptovalutama. Prema njegovim riječima, posebnu pažnju izazivaju navodi o prihvatanju aviona vrijednog 400 miliona dolara iz Katara, kao i vrijednih poklona iz Švicarske i Belgije, što se, kako tvrdi, vremenski poklopilo sa smanjenjem američkih carina na uvoz iz tih zemalja.

Dopisnik FederalnePuljić raskrinkao Dodika i lobiste: BiH može dići optužnicu u Kanadi i SAD-u

Puljić je, govoreći o finansijskim aktivnostima Trumpa i njegove porodice, naveo da je predsjednik u prva tri mjeseca mandata trgovao dionicama vrijednim 220 miliona dolara. Istovremeno, prihodi njegove porodice povezani s kriptovalutama, prema njegovim tvrdnjama, premašili su 2,2 milijarde dolara.

On je ove navode povezao i s djelovanjem američkih lobista angažovanih za političke interese Milorada Dodika i Aleksandra Vučića.

- Kad su Amerikanci napokon uvidjeli da američki lobisti rade za najveće egosofire na Balkanu, Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, počelo se kopati po informacijama, odjednom je to postala vijest na nacionalnoj razini, kazao je Puljić.

Dodao je da su se pojavile i optužbe za finansijske malverzacije povezane s organizacijom Srbi za Trumpa, koja djeluje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Sukobi u administraciji

Kako navodi Puljić, Trump je navodno zatražio od pravnog savjetnika Bijele kuće da ispita ozbiljne optužbe iznesene protiv šefice njegovog kabineta Susie Wiles, za koju Puljić tvrdi da je zajedno s kćerkom Katie lobirala za Dodika.

Puljić je ocijenio da bi se neslaganja mogla dodatno produbiti jer javnost, posredstvom medija, sve više saznaje o odnosima unutar administracije.

Osvrnuo se i na sukob zamjenika američkog državnog sekretara Christophera Landaua i Paola Zampollija, Trumpovog prijatelja i posebnog izaslanika za kulturne i sportske djelatnosti. Kako je naveo, njihov sukob eskalirao je nakon Zampollijeve posjete Balkanu u februaru ove godine.

- Događa se zapravo ono što se moralo dogoditi. Trumpovo korupirano okruženje počelo je pucati po šavovima, ocijenio je Puljić.

Dodik pod pritiskom

Puljić smatra da bi otvaranje ovih pitanja pred američkom javnošću moglo imati značajne političke posljedice, posebno ukoliko nakon izbora dođe do pokretanja novih istraga.

- Sad se klupko počelo odmotavati za američku publiku i glasače koji nisu ništa znali o tome, baš pred kongresne izbore trećeg novembra, kazao je.

Govoreći o mogućim posljedicama za Milorada Dodika, Puljić je iznio procjenu da bi politički pritisci mogli dovesti do radikalnijih poteza tokom naredne godine.

- Pri tome, mislim, na izmjene zakona i možda pokušaj secesije, rekao je Puljić.

Sigurnost Zapadnog Balkana

U nastavku razgovora osvrnuo se na novi dvostranački zakonodavni prijedlog koji su predstavili američki kongresmeni Torres i Wilson, a kojim se traži detaljna procjena vojne, sigurnosne i obavještajne saradnje zemalja Zapadnog Balkana s Rusijom i Kinom.

Prema njegovom objašnjenju, prijedlog predviđa da američki ministar odbrane Pete Hegseth, u saradnji sa State Departmentom, u roku od 180 dana od donošenja zakona dostavi Kongresu sveobuhvatan izvještaj o sigurnosnim odnosima u regiji, uključujući saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO savezom od 2012. godine.

Izvještaj bi, kako je naveo, trebao sadržavati i popis naoružanja, tehnologije i vojne opreme vrijedne milion dolara ili više, koje su balkanske zemlje nabavile od Rusije ili Kine. Puljić je u tom kontekstu posebno izdvojio Srbiju.

Posebna pažnja, prema njegovim riječima, posvećena je ruskom humanitarnom centru u Nišu i mogućoj povezanosti njegovih aktivnosti s ruskim obavještajnim službama.

- Godinama je izražavana zabrinutost da bi taj centar mogao služiti ne samo humanitarnim stvarama, a svi znamo da je to samo maska, već i ruskim obavještajnim aktivnostima, kazao je Puljić.

Na kraju je naglasio da pitanje ruskog i kineskog utjecaja na Zapadnom Balkanu nadilazi regionalne okvire i neposredno se tiče evropske sigurnosti.

- Sigurnost Kosova, Bosne i Hercegovine, stabilnost Zapadnog Balkana, ključni su za evropsku sigurnost i činjenica da članovi Američkog Kongresa pozivaju na izričitu procjenu tih veza trebalo bi zapravo poslužiti kao poziv na uzbunu za cijelu Europu, zaključio je Puljić.