Sarajevo ponovo teško diše, pulmolog Homoraš upozorava na posljedice smoga

O tome kako zagađenje djeluje na respiratorni sistem, koje su kategorije stanovništva najugroženije i šta građani mogu učiniti kako bi se zaštitili rekao je za Oslobodjenje.ba s dr. Homoraš, specijalista pulmologije s Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

- Zagađeni zrak u Sarajevu, naročito tokom zimske sezone, predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju pluća naših građana. Udišemo opasne čestice i plinove koji prodiru duboko u disajne puteve, što kod zdravih ljudi izaziva nadražaj grla, kašalj, otežano disanje i stezanje u prsima, dok kod hroničnih bolesnika, posebno onih sa astmom i hroničnim bronhitisom, dovodi do naglog pogoršanja stanja.

Ono što posebno brine struku jeste dugotrajna izloženost ovim polutantima. Ona ne samo da ubrzava gubitak plućne funkcije, nego direktno pogoduje razvoju hronične opstruktivne bolesti pluća, odnosno HOBP-a, te značajno povećava rizik od nastanka karcinoma pluća, navodi Homoraš.

Kako smog oštećuje pluća?

Posebno zabrinjavaju sitne čestice iz zagađenog zraka koje mogu dospjeti u najdublje dijelove pluća. Homoraš objašnjava šta se događa nakon što te čestice uđu u organizam i na koji način mogu narušiti normalno funkcionisanje respiratornog sistema.

– Posebno su opasne sitne čestice iz smoga, poznate kao PM2.5 partikule, koje prodiru duboko u najmanje dijelove pluća i plućne alveole, odakle mogu ući i direktno u krvotok.

Kada te čestice dospiju u organizam, pluća ih prepoznaju kao strano tijelo i pokreću burnu odbrambenu reakciju. To izaziva upalu, oticanje disajnih puteva i stvaranje viška sekreta, što se u praksi manifestuje upornim kašljem i osjećajem pritiska u grudima.

Osim toga, aeropolutanti u kontaktu s vodom u disajnom sistemu stvaraju štetne slobodne radikale koji oštećuju osjetljive ćelije plućnog tkiva i ozbiljno otežavaju normalnu razmjenu kisika, čime se u potpunosti narušava normalno funkcionisanje našeg respiratornog sistema, objašnjava pulmolog.

Djeca, stariji i hronični bolesnici pod većim rizikom

Posljedice zagađenja ne pogađaju sve građane na isti način. Posebno su osjetljive grupe čiji je organizam podložniji štetnom djelovanju zagađujućih materija, ali Homoraš upozorava da ni zdravi ljudi nisu pošteđeni rizika.

- Najugroženije kategorije stanovništva u našem kantonu su starije osobe, hronični bolesnici, trudnice i djeca.

Kod djece su pluća i imuni sistem još u fazi razvoja, brže dišu i unose više zraka po kilogramu tjelesne mase nego odrasli, a često provode i više vremena igrajući se vani. Hronični bolesnici, naročito pacijenti s astmom, bronhitisom, HOBP-om ili srčanim oboljenjima, izuzetno su osjetljivi; kod njih i minimalan porast zagađenja može izazvati naglo pogoršanje stanja koje nerijetko završava hospitalizacijom. Starije osobe trpe posljedice zbog prirodno slabijih kompenzatornih mehanizama u plućima i srcu, dok aerozagađenje kod trudnica može remetiti cirkulaciju i dotok kisika, što nosi ozbiljne rizike i za majku i za plod. Također, ne smijemo zaboraviti ni ljude koji rade na otvorenom – radnike, dostavljače i rekreativce,  ističe Homoraš.

Opasnost se, međutim, ne završava kod osoba koje već imaju dijagnosticirane bolesti. Prema riječima našeg sagovornika, posljedice mogu osjetiti i zdravi ljudi, naročito ako su duže izloženi zagađenom zraku.

- Međutim, važno je naglasiti da zagađenje ne štedi ni potpuno zdrave ljude. Kod njih se već pri kratkotrajnoj izloženosti mogu javiti iritacija grla, suhi kašalj, peckanje u očima i kraći dah tokom fizičke aktivnosti, dok dugotrajno izlaganje smogu s vremenom može umanjiti ukupan kapacitet pluća, izazvati hroničnu upalu i povećati rizik od razvoja respiratornih i kardiovaskularnih bolesti koje ti ljudi ranije nisu imali, upozorava Homoraš.

Simptomi koje ne treba zanemarivati

Kašalj, otežano disanje i stezanje u grudima mogu biti znakovi da zagađeni zrak utiče na zdravlje. Posebno je važno obratiti pažnju na intenzitet i učestalost simptoma, kao i na pojavu krvi u iskašljaju, zbog čega je potrebno bez odlaganja potražiti ljekarsku pomoć.

- Pacijenti sa hroničnim plućnim bolestima, poput astme i HOBP-a, ali i zdrave osobe izložene visokom zagađenju, nikako ne bi smjeli ignorisati ključne simptome upozorenja. Otežano disanje, učestali i iscrpljujući napadi kašlja, te iskašljavanje gustog žutog ili zelenog sekreta – a posebno pojava krvi u iskašljaju, znakovi su za uzbunu.

Nikako ne treba zanemarivati ni pritisak, bol ili stezanje u grudima koji ukazuju na pojačan napor srca i pluća, kao ni zviždanje, hripanje, neobičan umor, vrtoglavice ili slabost. Sve su to ozbiljni signali respiratornog sistema koji nam poručuju da je vrijeme da se bez odlaganja javimo ljekaru, kazao je Homoraš.

Kako se zaštititi od smoga?

Dok se čekaju dugoročna rješenja za smanjenje zagađenja, građani mogu poduzeti određene mjere kako bi umanjili izloženost štetnim česticama. Među preporukama su praćenje kvaliteta zraka, ograničavanje fizičke aktivnosti na otvorenom tokom dana s visokim zagađenjem te korištenje odgovarajućih maski i pročišćivača zraka.

- Građani se mogu i moraju štititi, a jedna od najefikasnijih mjera jeste nošenje FFP2 i N95 maski koje mogu zadržati najveći procenat opasnih sitnih čestica iz zagađenog zraka. Pored toga, neophodno je da redovno pratimo indeks kvalitete zraka putem pouzdanih aplikacija i lokalnih mjernih stanica, te da izbjegavamo izlaske u satima kada je koncentracija polutanata najviša.

Također, izuzetno je važno da ograničimo fizičku aktivnost na otvorenom tokom kritičnih dana, a da vikende, ukoliko smo u mogućnosti, provodimo na našim planinama iznad sloja inverzije. Na taj način možemo značajno umanjiti negativne efekte aerozagađenja, koje je, nažalost, već godinama ogroman javnozdravstveni problem u Kantonu Sarajevo svake zime,  savjetuje Homoraš.

Za zaštitu u zatvorenom prostoru, dodaje, mogu pomoći i pročišćivači zraka s certificiranim HEPA filterima, koji smanjuju koncentraciju sitnih čestica u prostorijama u kojima boravimo.

- Također, ono što može izuzetno pomoći u zaštiti od aerozagađenja u zatvorenom prostoru jesu pročišćivači zraka sa certificiranim HEPA filterima. Oni mogu zadržati gotovo sto posto sitnih PM2.5 i PM10 čestica, te na taj način učinkovito filtrirati zrak u prostorijama u kojima boravimo i dati našim plućima prijeko potreban predah od vanjskog smoga, istakao je pulmolog.

Bez sistemskih mjera nema trajnog rješenja

Iako pojedinačne mjere mogu smanjiti izloženost zagađenju, problem se ne može riješiti isključivo odgovornošću građana. Homoraš smatra da su za dugoročnu zaštitu zdravlja potrebne sistemske promjene, prije svega prelazak na čišće energente, širenje mreže toplifikacije i podrška domaćinstvima koja žele promijeniti način grijanja.

- Aerozagađenje u Sarajevu svake zime nije samo estetski ili ekološki problem, već ozbiljna javnozdravstvena kriza koja direktno ugrožava pluća i kardiovaskularni sistem naših građana. Dok se mi štitimo lično – maskama, pročišćivačima i odlaskom na planine, ključno rješenje ipak mora doći sa strateškog nivoa.

Pod hitno moramo napustiti ugalj i druge nečistoće, te preći na ekološki prihvatljivo grijanje kroz masovno proširenje mreže toplifikacije i snažne subvencije za domaćinstva koja žele preći na čišće energente.

Zagađenje ne poznaje administrativne granice i krajnje je vrijeme da sistematski i hrabro pređemo sa kratkoročnih mjera na dugoročnu strategiju spašavanja zdravlja u Sarajevu, poručio je Homoraš.

Pulmolog upozorava da bi izostanak takvih promjena mogao dodatno opteretiti zdravstveni sistem i povećati broj oboljelih od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.

- Ukoliko to ne uradimo, imaćemo sve više respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja u Kantonu Sarajevo, ogroman pritisak i troškove za zdravstveni sektor, te na stotine i hiljade oboljelih građana. Upravo zato naš krajnji i neizbježan cilj mora biti trajno rješenje aerozagađenja.

Cijena nečinjenja je ogromna, kako kroz sve veći broj oboljelih pacijenata i teške posljedice po zdravlje građana, tako i kroz ogroman finansijski pritisak na zdravstveni sistem koji se svake zime bori s valovima respiratornih i kardiovaskularnih komplikacija, zaključio je dr. Armin Homoraš, specijalista pulmologije s Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“ Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.