Zlato doživjelo veliki preokret, cijena pala na najniži nivo u 13 mjeseci

Cijena zlata pala je ispod 3.900 dolara po unci, dostigavši najniži nivo u posljednjih 13 mjeseci. 

Nakon rekordnog rasta početkom godine i novog uzleta tokom ljeta, plemeniti metal već drugi mjesec zaredom bilježi gubitke, dok se ulagači suočavaju s naglom promjenom tržišnih okolnosti.

Prema podacima objavljenim u petak, 30. oktobra, oko 17.50 sati po srednjoevropskom vremenu, unca zlata koštala je približno 3.880 dolara. To predstavlja dnevni pad od 3,5 posto. U posljednjih mjesec dana vrijednost zlata smanjena je za 7,14 posto, dok je u odnosu na isti period prošle godine niža za 10,19 posto.

Početak 2026. godine obilježio je snažan rast cijena plemenitih metala. Geopolitičke napetosti, neizvjesnost u vezi s ekonomskom politikom Sjedinjenih Američkih Država i strah od novih sukoba podsticali su ulagače da kapital usmjeravaju prema zlatu, koje se tradicionalno smatra sigurnijim utočištem u periodima krize.

Zlato i srebro u januaru su dostigli rekordne vrijednosti. Cijena zlata prvo je premašila 4.600 dolara po unci, dok je srebro prešlo granicu od 90 dolara. Krajem januara zlato je dostiglo historijski maksimum od 5.405 dolara po unci.

Međutim, uslijedila je nagla rasprodaja. Već narednog dana cijena zlata izgubila je oko sedam posto vrijednosti. Nakon toga tržište je prolazilo kroz periode oporavka i novih padova.

Nakon slabijih proljetnih mjeseci, zlato je tokom ljeta ponovo postalo privlačno ulagačima. Posebno se izdvojio august, kada je njegova cijena porasla za 13,3 posto, što predstavlja treći najveći mjesečni rast u posljednjih 25 godina.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, unca je krajem augusta vrijedila 4.563 dolara. Rast su podstakli veća ulaganja u fondove povezane sa zlatom, slabljenje američkog dolara i očekivanja da će cijena nastaviti rasti.

Na londonskom tržištu zlato je tokom augusta dostiglo i 4.663,70 dolara po unci. Ipak, već u septembru uslijedio je novi zaokret.

Jedan od ključnih razloga trenutnog pada jesu promijenjena očekivanja u vezi s kamatnim stopama u SAD-u. Dok su ulagači ranije računali na njihovo smanjenje, sve više ekonomskih pokazatelja ukazuje na mogućnost novog povećanja.

Više kamatne stope obično umanjuju privlačnost zlata jer ovaj plemeniti metal ne donosi kamatu niti redovan prihod. Kada štednja i obveznice nude mogućnost većeg prinosa, dio ulagača odlučuje povući novac iz zlata i usmjeriti ga prema drugim oblicima ulaganja.

Reuters navodi da su novi podaci o inflaciji u SAD-u, zajedno s visokim cijenama nafte, povećali izglede da bi američke Federalne rezerve do kraja godine mogle ponovo podići kamatne stope.

Pritisak na tržište vidljiv je još od septembra. Svjetsko vijeće za zlato objavilo je da je cijena tokom tog mjeseca pala za 8,5 posto, prvenstveno zbog rasta prinosa na američke državne obveznice i jačanja dolara.

Dodatni utjecaj imalo je smanjenje pozicija pojedinih ulagača na tržištu terminskih ugovora. Ipak, uprkos padu cijene, fondovi koji ulažu u fizičko zlato tokom septembra nastavili su bilježiti značajne prilive novca.

Dodatnu neizvjesnost na finansijskim tržištima stvaraju cijene energenata. Dok zlato pojeftinjuje, nafta Brent u petak je poskupjela za 2,7 posto, dostigavši 113,7 dolara po barelu. Ranije ove sedmice njena cijena premašila je 117 dolara, što je najviši nivo od jula.

Istovremeno se evropskim prirodnim plinom trgovalo po cijeni od 103,5 eura po megavatsatu, približavajući se najvišim vrijednostima zabilježenim od kraja 2022. godine.

Skuplji energenti povećavaju troškove proizvodnje, transporta i grijanja, što može dodatno potaknuti inflaciju. U takvim okolnostima centralne banke imaju manje prostora za smanjenje kamatnih stopa, što predstavlja dodatnu prepreku oporavku cijene zlata.

Pad cijena nije zaobišao ni srebro. Njegova vrijednost u petak je smanjena za šest posto, na 49 dolara po unci. U poređenju s istim periodom prošle godine srebro je izgubilo čak 31,1 posto vrijednosti.

Za razliku od zlata, srebro ima i široku industrijsku primjenu, zbog čega je posebno osjetljivo na promjene u ekonomskim kretanjima. Strah od usporavanja privrednog rasta može smanjiti industrijsku potražnju i dodatno opteretiti njegovu cijenu.

Uprkos posljednjem padu, daljnje kretanje cijene zlata ostaje neizvjesno. Na tržište će i dalje utjecati odluke o kamatnim stopama, vrijednost američkog dolara, inflacija i geopolitičke prilike.

Centralne banke i investicijski fondovi nastavljaju kupovati zlato, dok ga dio ulagača i dalje posmatra kao zaštitu od dugoročne ekonomske i političke nestabilnosti.

Ipak, razmjeri dosadašnjeg pada pokazuju koliko se tržišna situacija promijenila. Od historijskog rekorda od 5.405 dolara po unci krajem januara do sadašnjih približno 3.880 dolara, zlato je izgubilo oko 28 posto vrijednosti. U odnosu na najvišu cijenu zabilježenu tokom ljeta, pad iznosi gotovo 17 posto.

Nakon mjeseci u kojima je izgledalo da cijena zlata može nastaviti samo uzlaznom putanjom, posljednji događaji podsjetili su ulagače da ni plemeniti metali nisu imuni na tržišne potrese i rizike.