Obavezno glasanje i pravo glasa od 16. godine među prijedlozima Arnautovića

Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović ocijenio je da su nove izborne tehnologije položile ispit na ovogodišnjim općim izborima, ali smatra da bi u narednom periodu trebalo razmotriti dodatne izmjene izbornog sistema.

Među prijedlozima koje je iznio u razgovoru za Fenu su uvođenje kamera na biračkim mjestima, obavezno glasanje, pravo glasa od 16. godine, drugačiji sastav biračkih odbora i promjene izbornog praga.

Arnautović je naglasio da su to njegovi lični stavovi, a ne zvanični stav Centralne izborne komisije BiH.

– Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač – naveo je Arnautović.

Biračke odbore čine javni službenici

Smatra da bi birački odbori trebali biti sastavljeni isključivo od državnih službenika i namještenika, odnosno zaposlenih u javnim ustanovama čije se naknade isplaćuju iz budžeta na različitim nivoima vlasti.

To bi, prema njegovom prijedlogu, uključivalo zaposlene od odgajatelja u vrtićima i vatrogasaca do državnih službenika u organima uprave i agencijama.

Arnautović smatra da bi donosioci odluka trebali razmotriti i mogućnost održavanja lokalnih i općih izbora u istoj godini. Predložio je da se lokalni izbori održavaju u aprilu, a opći, kao i do sada, prve nedjelje u oktobru.

Jednom od najvažnijih reformi smatra uvođenje aktivnog i pasivnog biračkog prava za mlade od 16 godina. Time bi se BiH, kako je naveo, približila zemljama poput Njemačke i Austrije, koja je 2007. godine postala prva članica Evropske unije koja je uvela takvu mogućnost.

Među prijedlozima je i da članove općinskih i gradskih izbornih komisija imenuje CIK BiH, a da se njihove naknade isplaćuju iz budžeta ove institucije.

Viši izborni prag za koalicije

Arnautović smatra da bi trebalo razmotriti i promjene koje bi doprinijele okrupnjivanju političkog spektra u Bosni i Hercegovini. Kao jednu od mogućnosti naveo je prelazak s formule Sainte-Laguë na formulu Victora d'Hondta za preračunavanje glasova u mandate, kao i uvođenje trostepenog izbornog praga.

Prema njegovom prijedlogu, izborni prag za samostalnu političku stranku mogao bi iznositi četiri ili pet posto, za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koalicije od tri ili više stranaka sedam posto.

– Time bi se doprinijelo jednom poštenijem izbornom sistemu, koji će prepoznati razliku između onoga kada nezavisni kandidat sam nastupa i kada je nasuprot njega koalicija od pet, 10 ili 12 političkih stranaka. Nije fer da jedan i drugi politički subjekt ima isti izborni prag – smatra Arnautović.

Posebnu pažnju, prema njegovim riječima, potrebno je posvetiti izbornim jedinicama, njihovom pojednostavljivanju i okrupnjivanju, ali i sprečavanju političkih manipulacija prilikom određivanja njihovih granica.

Upozorio je na pojave poznate kao gerrymandering i malapportionment. Prva označava manipulativno iscrtavanje izbornih jedinica radi političke koristi, dok se druga odnosi na nerazmjer između broja birača i broja mandata koje određena izborna jedinica dobija.

Takve pojave, ističe Arnautović, narušavaju načelo jednake vrijednosti glasa i mogu dovesti do toga da birači u različitim dijelovima zemlje nemaju jednaku mogućnost utjecaja na sastav predstavničkih tijela.

Velike razlike među izbornim jedinicama u RS-u

Kao posebno izražen primjer naveo je izborne jedinice 1b, 2b i 3b u Republici Srpskoj, koje daju ukupno devet direktnih mandata u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

U svakoj od tih višečlanih izbornih jedinica biraju se po tri poslanika, ali se broj registrovanih birača znatno razlikuje.

Prema podacima koje je iznio, u izbornoj jedinici 1b, koja obuhvata banjalučku regiju, na dan 4. oktobra 2026. godine bilo je upisano 570.725 birača. U izbornoj jedinici 3b, koja obuhvata trebinjsku regiju, bilo ih je 296.496.

Razlika iznosi 274.229 birača, što, prema Arnautovićevoj ocjeni, otvara pitanje nejednake vrijednosti glasova potrebnih za osvajanje jednog mandata.

Naveo je da je „težina“ jednog mandata u izbornoj jedinici 1b iznosila 190.241 birača, dok je u izbornoj jedinici 3b taj broj bio 91.409.

Arnautović smatra da se bez poštivanja jednakog prava glasa ne može govoriti o potpuno fer i poštenim izborima.

Centralni birački spisak ne odražava stvarno stanje

Govoreći o Centralnom biračkom spisku, Arnautović je ocijenio da je potrebno realnije sagledati broj birača u Bosni i Hercegovini.

– Sadašnji Centralni birački spisak ne odgovara stvarnom i realnom stanju na terenu. On je prenapuhan, pogotovo sa onim osobama koje imaju CIPS lični dokument, ličnu kartu, a ne žive u Bosni i Hercegovini – kazao je.

Kao moguća rješenja naveo je dva pristupa: uvođenje obaveznog glasanja ili povratak na aktivnu registraciju birača, barem tokom jednog izbornog ciklusa, uz obavezno izdavanje posebne biračke ID kartice svakom registrovanom biraču.

Prema njegovom mišljenju, takve promjene mogle bi doprinijeti pouzdanijem biračkom spisku i unapređenju izbornog procesa u Bosni i Hercegovini.