Ko je i kako raspolagao državnom imovinom: Vareš pred pravnom neizvjesnošću

Predstavnici kantonalne i lokalne vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu i dalje čekaju da zvanično dobiju odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prema kojoj više akata koje su donijele institucije FBiH, ZDK i Općina Vareš, a koji se odnose na raspolaganje državnim šumskim zemljištem na području Vareša, nije u skladu sa Ustavom BiH i važećim zakonskim propisima.

Odluke institucija

Odluka je donesena, podsjećamo, na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, održanoj 24. i 25. septembra. Postupak je pokrenut na zahtjev 27 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a odnosi se na akte povezane s lokalitetima Rupice - Borovice i Duboštica - Tribija. U predmetu U-2/26 osporeni su, između ostalog, ugovor o koncesiji iz 2013. i šest njegovih aneksa, kao i ugovor o služnosti, te akti koje su donosili organi Općine Vareš, FBiH i ZDK-a.

Ustavni sud BiH je zaključio da osporeni akti nisu u skladu s Ustavom BiH, jer su nenadležni organi javne vlasti raspolagali državnom imovinom suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH iako pitanje državne imovine nije riješeno na državnom nivou.

Sud je naložio federalnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Općini Vareš, Vladi ZDK-a, Ministarstvu za poljoprivredu ZDK-a i Ministarstvu za privredu ZDK-a da u roku od šest mjeseci od dostavljanja odluke preispitaju sporne akte u svjetlu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Sud je, također, naglasio da je u ovim postupcima moralo biti uključeno Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine.

Nezir Pivić, premijer ZDK-a, kaže za Oslobođenje da još nisu dobili odluku Ustavnog suda.

- Kada je dobijemo, vidjet ćemo o čemu se radi i uradit ćemo ono što je naša obaveza, rekao nam je Pivić.

I u Općini Vareš još nisu dobili odluku Ustavnog suda BiH, izjavio je za naš list načelnik Malik Rizvanović.

- Kada dobijemo odluku, moramo da je iščitamo i, dok vidimo na šta se odnosi, onda možemo razgovarati. Svakako, presude Ustavnog suda nisu za komentarisanje, one su da se provode i poštuju, ističe Rizvanović.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti navedene su i firme koje su dobile koncesije - Adriatic Metals, koju je prošle godine preuzela kanadska korporacija DPM, koja ima kontrolu nad rudnikom cinka i srebra u Varešu, ali i Seven Plus/Vareški minerali, koji vrše geološka istraživanja rude hroma i pratećih minerala na području Duboštica - Tribija.

- Kad dobijemo odluku, sa svojim pravnim timom ću vidjeti o čemu je riječ. Svakako da situacija nije nimalo bezazlena. Nije jednostavna, jer taj rudnik u Varešu znači život, naglašava Rizvanović.

Iz kompanije DPM Metali BiH je za Oslobođenje rečeno da se odlukom Suda ne raskida niti suspenduje ugovor o koncesiji, niti bilo koji od njegovih aneksa.

- Operacije DPM-a u Varešu nastavljaju se odvijati neometano. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ostavio je rok od šest mjeseci nadležnim organima, zajedno s Pravobranilaštvom BiH, da preispitaju osporene akte i poduzmu potrebne korake kako bi se njihova sadržina uskladila s propisima, te stave van snage oni akti za koje se utvrdi da nisu u skladu sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. DPM namjerava konstruktivno sarađivati s Pravobranilaštvom BiH i nadležnim organima tokom ovog procesa. Bilo bi preuranjeno komentarisati moguće posljedice prije nego što nadležni organi završe proces preispitivanja i utvrde koje je konkretne korake potrebno poduzeti, rečeno nam je.

Zoran Živković, direktor kompanije Vareški Minerali, u pisanom odgovoru za Oslobođenje navodi da se odluka Ustavnog suda BiH odnosi na kompaniju DPM i precizno definiše da se u narednih šest mjeseci provjere i preispitaju ugovori koji regulišu pitanje koncesije i prateće aktivnosti u vezi s tim ugovorom.

- Znači, precizno se mora konstatovati da odluka Ustavnog suda u ovom trenutku ne stavlja van snage niti jedan akt, pa ni ugovore o koncesiji. Ugovori o koncesiji predviđaju i dinamiku istražnih i drugih radova, te shodno tome obustavljanje daljih radova značilo bi nepoštovanje važećih ugovora. Napominjem da odluka Ustavnog suda BiH, ukoliko postane obavezujuća i pravosnažna, postala bi važeća ne samo za rudnike već za svu infrastrukturu građenu na državnom zemljištu, znači putevi, železnica, mostovi, kamenolomi, zgrade i sve ostalo. Ukoliko bi neka buduća konačna odluka suda dovela do obustave radova u Varešu, to bi izazvalo nesagledive posledice za investitore, kompanije koje rade, uključujući DPM i Vareške minerale, i verovatno bi za posledicu imale i međunarodnu arbitražu sa velikim odštetnim zahtevima, upozorava Živković.

Takva odluka bi, precizira Živković, kao posljedicu imala i nepovratno gubljenje povjerenja bilo kojeg investitora iz zemlje i svijeta za ulaganje u BiH.

- Kompanija Vareški minerali je apsolutno sve svoje aktivnosti radila u duhu važećih zakona BiH i po najvišim svetskim standardima u domenu svog rada, napominje Živković.

Kako kompanija planira riješiti pitanje koncesije ako se u postupku koji treba biti završen u narednih šest mjeseci utvrdi da određeni akti moraju biti poništeni, pitali smo našeg sagovornika.

- Firma Vareški minerali bi, ukoliko nema drugog rešenja, svoja prava potražila sudskim putem, prvo u BiH, a ako ne uspe da ostvari svoja prava u lokalu, potražila bi arbitražu međunarodnog suda. Do sada su utrošena velika sredstva na osnovu važećih ugovora i ukoliko bi došlo do poništenja akata koji regulišu naše pravo, jedini put je legalni sudski mehanizam, kako u BiH tako i međunarodni, zaključuje Živković.

SIPA i UIOBiH

Hajrija Čobo, aktivistica neformalne grupe građana Park prirode Trstionica i Boriva, smatra da su koncesioni ugovori i dozvole za prenamjenu državnog zemljišta u Varešu pravno nevažeći i upozorava da rok od šest mjeseci ne znači da kompanije mogu nastaviti radove. Čobo je u saopštenju za javnost pozvala SIPA i Upravu za indirektno oporezivanje BiH da, kako se navodi, zaustave izvoz ukradene državne imovine iz Vareša, gdje dnevna šteta od nelegalnog iskopavanja iznosi oko 1,5 miliona dolara.