Hrvatska dobila novi sistem zaštite djece na internetu, a šta je u BiH?

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD), prvi hrvatski pouzdani prijavitelj nezakonitog sadržaja na internetu, od kraja jula zaprimio je 231 prijavu te poslao 16 obavijesti internetskim platformama. TikTok je za samo dva dana riješio osam predmeta, uklonio dva računa i dvije objave.

CNZD-u, u sklopu kojeg djeluje i osječki Centar za sigurniji internet, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) 23. jula dodijelila je status pouzdanog prijavitelja, u skladu s evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA).

Time je Centar za nestalu i zlostavljanu djecu dobio važnu ulogu u prijavljivanju nezakonitog sadržaja koji ugrožava djecu. Platforme i društvene mreže koje posluju u EU dužne su prioritetno i bez odgađanja obrađivati obavijesti i prijave pouzdanih prijavitelja.

U Centru ističu da su od sticanja statusa pouzdanog prijavitelja do 21. septembra na adresu prijavljenu Evropskoj komisiji zaprimili najviše prijava protiv platforme Telegram, zbog čega su poslali pet obavijesti.

Putem kanala koje Centar za sigurniji internet koristi od ranije poslali su još 11 obavijesti – osam TikToku, dvije Discordu i jednu Meti za Instagram. Dodaju da su se namjenski kanali za pouzdane prijavitelje na tim platformama uspostavljali tokom septembra, ali Metin kanal još nije proradio.

Sadržaj koji direktno ugrožava djecu

Obavijesti upućene velikim internetskim platformama, ističu u CNZD-u, većinom se odnose na sadržaj koji direktno ugrožava djecu.

Na TikToku je riječ bila o profilima i objavama kojima se ismijavaju i ponižavaju prepoznatljiva djeca, zatim o objavi koja imenuje djevojčicu i iznosi tvrdnje seksualne prirode o njoj, kao i o dijeljenju fotografija djece bez njihovog pristanka.

Discordu i Meti prijavljeni su računi putem kojih se provodila seksualna ucjena, kao i server na kojem je seksualni sadržaj bio dostupan maloljetnicima.

Telegramu su prijavljeni kanali i računi koji nude materijal seksualnog zlostavljanja djece, račun koji prikazuje nasilje i prodaje pristup zatvorenom kanalu, ali i mreža kanala koja djeci pod izgovorom prevara za igre prodaje zlonamjerni softver.

„Rezultati se jako razlikuju od platforme do platforme. TikTok je svih osam predmeta zatvorio u roku od dva dana, šest od njih istog ili narednog dana. Uklonjena su dva računa i dvije objave, a u još jednom slučaju TikTok je utvrdio kršenje pravila. Od Discorda i Mete odgovor još nismo zaprimili“, naveli su iz Centra u odgovoru Hini.

Dodali su da od Telegrama nisu dobili čak ni potvrdu prijema, iako je prva obavijest poslana 3. septembra. Telegram također ne dodjeljuje broj prijave putem kojeg bi se postupanje moglo pratiti.

Osim toga, iz CNZD-a navode da su od kraja jula Ministarstvu unutrašnjih poslova dostavili 40 izvještaja i niz dopuna o prijavama koje su zaprimili.

Prema prijavama i izvještajima dostavljenim policiji, najzastupljenije je seksualno zlostavljanje djece, a odmah iza njega seksualna ucjena djece i mladih.

Seksualno zlostavljanje, ucjenjivanje i iskorištavanje

„Od 23. jula putem obrasca na csi.hr zaprimili smo 95 prijava, a u 58 od njih prijavitelji su sami odabrali kategoriju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. U 34 prijave navedena je poveznica na Telegram, a u 23 na TikTok. Od 40 izvještaja koja smo dostavili policiji, 13 se odnosi na materijal seksualnog zlostavljanja djece, a 11 na seksualnu ucjenu i iskorištavanje, u najmanje šest slučajeva maloljetnika“, ističu u Centru.

Osim toga, zaprimljene su prijave zbog ismijavanja i ponižavanja djece na TikToku, kao i objavljivanja ličnih podataka djece u Telegram grupama.

U Centru za nestalu i zlostavljanu djecu komentarisali su i EU KIDS Act, prijedlog uredbe EU čiji je cilj zaštita maloljetnika i uvođenje strožijih sigurnosnih pravila. Među prijedlozima je i zabrana pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina.

„EU KIDS Act ocjenjujem kao važan prijedlog kojim se snažnije otvara pitanje odgovornosti digitalnih platformi za sigurnost djece. Koliko će taj akt biti učinkovit ovisit će o provedbi, dobna granica može imati smisla ako je provjera dobi pouzdana, proporcionalna i štiti privatnost korisnika“, rekao je za Hinu voditelj i jedan od osnivača CNZD-a Tomislav Ramljak.

Naglasio je da samo ograničavanje pristupa pojedinoj platformi ne uklanja nezakonit sadržaj niti zaustavlja osobu koja pokušava zlostavljati dijete.

Zaštita djece traži jasnu odgovornost države i platformi

Ramljak je pozdravio i najavu izrade Zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, ističući da zaštita djece zahtijeva jasnu odgovornost države, platformi i svih službi koje rade s djecom.

„Prema predstavljenoj najavi, zakon bi trebao biti usklađen s evropskim okvirom, a naglasak je na provjeri dobi, prevenciji, edukaciji i podršci djeci i roditeljima“, kazao je Ramljak.

Dodao je da će konačnu ocjenu biti moguće dati tek kada bude dostupan konkretan tekst zakona i kada se vidi kako će se njegove odredbe provoditi. Potvrdio je i da je Centar član radne grupe za izradu zakona.

„Naš će doprinos biti usmjeren na to da predložena rješenja odgovore na stvarne probleme s kojima se djeca i roditelji susreću, kvalitetu zakona u konačnici će pokazati može li dijete zbog njega dobiti bržu, dostupniju i djelotvorniju zaštitu“, zaključio je, prenosi Hina.

A ko štiti djecu u BiH?

Iskustvo Hrvatske posebno je zanimljivo kada se pogleda situacija u Bosni i Hercegovini. I u BiH postoji mehanizam za prijavljivanje nezakonitog i štetnog sadržaja usmjerenog protiv djece. Centar za sigurni internet, kojim upravlja MFS-EMMAUS, omogućava anonimne prijave putem platforme Sigurno dijete, a prijavljeni sadržaj se, prema navodima Centra, prosljeđuje nadležnim institucijama i agencijama za provođenje zakona.

Centar ima i SOS liniju za podršku djeci, mladima i roditeljima. Besplatna telefonska linija 0800 22323 dostupna je utorkom i četvrtkom od 10 do 12 i od 16 do 18 sati, dok je podrška putem elektronske pošte dostupna 24 sata dnevno.

Prema podacima MFS-EMMAUS-a, tokom 2024. godine putem platforme Sigurno dijete zaprimljeno je 248 prijava, dok je na besplatnu telefonsku liniju stiglo dodatnih 207 poziva. Centar je iste godine educirao više od 2.200 djece o sigurnosti u digitalnom okruženju, dok je u edukativnim programima učestvovalo više od 1.000 roditelja i više od 1.000 članova nastavnog osoblja.

Postoje i mehanizmi saradnje s policijskim institucijama. Centar za sigurni internet i Federalna uprava policije ranije su potpisali protokol kojim su uređene procedure prijema, analize i dostavljanja prijava slučajeva seksualnog zlostavljanja djece putem interneta policiji na dalje postupanje. Sličan protokol potpisan je i s Policijom Brčko distrikta.

Međutim, upravo ovdje se otvara važno pitanje za Bosnu i Hercegovinu: koliko je postojeći sistem brz, efikasan i obavezujući kada se na društvenim mrežama pojavi sadržaj koji ugrožava dijete?

Hrvatska je, kao članica Evropske unije, dobila dodatni regulatorni mehanizam kroz DSA i status pouzdanog prijavitelja, koji platformama nameće obavezu prioritetnog postupanja po takvim prijavama. Bosna i Hercegovina nema isti regulatorni okvir jer nije članica EU.

Zato, nakon podataka o 231 prijavi u Hrvatskoj i konkretnih reakcija pojedinih platformi, pitanje nije samo koliko djece koristi TikTok, Instagram, Telegram, Discord ili druge mreže.

Ko u Bosni i Hercegovini štiti djecu kada se takav sadržaj pojavi na internetu – i koliko brzo sistem može reagovati?