Dodikov povratak na čelo Vlade RS-a ima pravne prepreke i moguće izlaze

Miloradu Dodiku put do povratka na čelo Vlade Republike Srpske mogla bi otvoriti odluka o pomilovanju, ali pravni propisi predviđaju i mehanizme kojima bi takva odluka mogla biti osporena.

Mogućnost da Milorad Dodik ponovo preuzme jednu od najvažnijih funkcija u Republici Srpskoj posljednjih dana ponovo je u fokusu javnosti. Iako se njegov eventualni povratak na mjesto premijera RS-a na prvi pogled može činiti pravno upitnim, pravnik Milan Blagojević ukazuje na mogućnost da se za takav rasplet pronađe pravni put.

Mogućnost pomilovanja

Blagojević je u svojoj kolumni analizirao pravne pretpostavke za Dodikov eventualni povratak na čelo entitetske vlade, s posebnim osvrtom na mogućnost pomilovanja i procedure odlučivanja u Predsjedništvu BiH. Kolumnu prenosimo u cijelosti.

„Ovih dana aktuelizovano je pitanje da li Milorad Dodik može biti premijer RS-a. Tu mogućnost ne treba isključivati, jer do toga, pravno gledano, može doći ukoliko se ispune uslovi na koje ukazuje ovaj tekst.

Najvažniji od tih uslova je da Dodiku prestanu pravne posljedice u vidu zabrane obavljanja funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini, koje su u odnosu na njega nastupile i traju na osnovu osuđujuće krivične presude Suda BiH.

Te posljedice mogu prestati ako bi Dodik bio pomilovan u tom pravcu, a odluku o tome donosi Predsjedništvo BiH. Konsenzus novoizabranih članova Predsjedništva o tome jedna je od mogućih opcija, u kojem slučaju bi takva odluka o pomilovanju omogućila Dodiku da postane premijer.

Međutim, ako u Predsjedništvu BiH ne bude konsenzusa, treba imati u vidu i ono što proizlazi iz važećih pravnih propisa.

U vezi s tim najprije treba reći da je važećim Zakonom BiH o pomilovanju, usvojenim 2005. godine, Parlamentarna skupština BiH propisala da je Predsjedništvo BiH nadležno da, između ostalog, daje pomilovanja za krivične sankcije, uključujući i njihove pravne posljedice, koje je izrekao Sud BiH. To se odnosi i na krivičnu presudu izrečenu Miloradu Dodiku.

Time je Parlamentarna skupština BiH prenijela tu dužnost na Predsjedništvo BiH, što je ustavna mogućnost propisana članom 5. stav 3. tačka i) Ustava BiH. Tom odredbom propisano je da Predsjedništvo ima i dodatne dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština BiH.

Poslovnik Predsjedništva BiH u članu 43. propisuje da u vršenju dodatnih dužnosti koje mu prenese Parlament BiH Predsjedništvo odlučuje konsenzusom. Time Poslovnik ne dozvoljava preglasavanje prilikom odlučivanja o pomilovanju, jer je riječ o dodatnoj dužnosti koju je Parlament BiH prenio Predsjedništvu Zakonom o pomilovanju.

Dakle, prema Poslovniku Predsjedništva BiH, odluka o pomilovanju osuđenog lica ne može biti donesena preglasavanjem.

Međutim, ako bi kojim slučajem, zbog interesa Milorada Dodika, ipak došlo do preglasavanja, tako što bi srpski i hrvatski član Predsjedništva BiH glasali za pomilovanje, a bošnjački član protiv, u tom slučaju bošnjački član Predsjedništva imao bi na raspolaganju dvije mogućnosti.

Jedna je da takvu odluku druga dva člana podvrgne kontroli Ustavnog suda BiH, zahtjevom za rješavanje ustavnog spora, zbog toga što bi takva odluka bila suprotna Poslovniku Predsjedništva BiH, čiji član 43. propisuje da se takve odluke donose konsenzusom, a ne preglasavanjem.

Druga mogućnost

Time bi takva odluka istovremeno bila suprotna i principu vladavine prava, propisanom članom 1. Ustava BiH, što bi značilo da je suprotna i Ustavu BiH.

Druga mogućnost je da preglasani bošnjački član u tom slučaju izjavi veto, jer Ustav BiH propisuje da protiv svake odluke Predsjedništva BiH onaj ko je preglasan može izjaviti veto.

Ustav BiH izjavljivanje veta ne ograničava na odluke Predsjedništva BiH iz oblasti vanjske politike, već daje pravo na veto protiv svake odluke, bez obzira na materiju koja je njen predmet.

U slučaju Dodika, očekivati je da bi mogao biti preglasan bošnjački član Predsjedništva BiH, nakon čega bi njegov veto bio upućen bošnjačkim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Ako ti delegati, njih najmanje dvije trećine, potvrde veto, odluka druga dva člana Predsjedništva BiH o pomilovanju ne bi imala pravno dejstvo.“

Blagojevićeva analiza ukazuje na to da bi eventualni Dodikov povratak na čelo Vlade RS-a, prema njegovom tumačenju, zavisio od pravnog statusa nakon presude, odluke o pomilovanju i načina na koji bi Predsjedništvo BiH postupilo u tom procesu. Njegove navode o mogućim pravnim koracima treba posmatrati kao pravno mišljenje autora kolumne.