Čavara otkrio koga HDZ želi u vlasti: "Birači su nam izabrali partnere"

SDA, SNSD i HDZ BiH trebali bi biti temelj buduće vlasti na državnom nivou, smatra Marinko Čavara, član Predsjedništva HDZ-a BiH. Prema njegovim riječima, izborni rezultati već su pokazali kojim strankama građani daju najveću podršku, ali formiranju nove koalicije trebali bi prethoditi dogovori o konkretnim programskim ciljevima i reformskim zakonima.

Gostujući u emisiji Plenum Federalne televizije, Čavara je govorio o rezultatima Općih izbora, odnosima s potencijalnim koalicionim partnerima, izmjenama Izbornog zakona, ulozi međunarodne zajednice i očekivanjima od novog mandata. Ocijenio je da je HDZ BiH ostvario odličan izborni rezultat, iako je u pojedinim sredinama očekivao veću podršku.

Osvrnuo se i na izlaznost birača, tvrdeći da zvanični birački spiskovi ne prikazuju stvarni broj građana koji stalno žive u Bosni i Hercegovini.

- Moja je slobodna procjena da je izlaznost onih koji ovdje stalno borave preko 80 posto. To je odlična izlaznost, rekao je Čavara, naglašavajući da je riječ o njegovoj procjeni.

Smatra da su nove izborne tehnologije omogućile realniji prikaz rezultata, ali i pokazale potrebu za dodatnom edukacijom birača.

- Znamo da su mnogi glasali na brošuri, tamo gdje su imena, a glasački listić prazan ubacili u skener. Moramo dosta raditi na edukaciji, kazao je.

Ko će činiti novu državnu vlast?

Govoreći o budućoj parlamentarnoj većini, Čavara je poručio da HDZ BiH polazi od rezultata koje su političke stranke ostvarile na izborima.

- Na ovim izborima pobijedile su tri stranke koje dominantno pripadaju Hrvatima, Bošnjacima i Srbima. To su SDA, SNSD i HDZ. Te tri stranke trebaju biti okosnica vlasti na državnom nivou i mi to poštujemo, izjavio je.

Prema njegovom mišljenju, u izvršnoj vlasti trebale bi učestvovati političke opcije koje raspolažu potrebnom podrškom u domovima naroda kako bi se omogućilo usvajanje zakona i provođenje odluka.

- Stranke ili koalicije koje imaju većinu u Domu naroda trebaju sačinjavati izvršnu vlast radi protočnosti i mogućnosti donošenja svih odluka koje trebamo donijeti u narednom periodu, objasnio je.

Komentarišući sastanak predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i lidera SNSD-a Milorada Dodika u Banjoj Luci, odbacio je tumačenja da je tek nakon tog susreta SNSD određen kao budući koalicioni partner.

- Mi smo prije izbora rekli: ko pobijedi u okviru srpskog naroda, naši su partneri. Ko pobijedi u okviru bošnjačkog naroda, naši su partneri, kazao je Čavara.

Nije isključio ni mogućnost formiranja šire koalicije, smatrajući da bi takav dogovor mogao biti koristan za provođenje ustavnih i evropskih reformi.

- Zašto da ne? Mislim da nam treba široka koalicija, između ostalog i zbog potrebe da se mijenja Ustav, provedu odluke suda iz Strasbourga i rješava evropski put, rekao je.

Ipak, nisu sve političke stranke jednako prihvatljive za HDZ.

Čavara je naveo da Demokratska fronta nije poželjan partner, mada nije potpuno isključio razgovore o njenom eventualnom učešću u vlasti.

- DF nije poželjan partner iz mnogo razloga, poručio je.

Kada je riječ o SDP-u i ostalim strankama Trojke, smatra da mogućnost saradnje ne treba unaprijed odbacivati.

Prvo usvajanje zakona, pa podjela funkcija

Čavara smatra da dosadašnju praksu formiranja koalicija treba promijeniti i da bi političke stranke najprije trebale pokazati spremnost na zajednički rad.

Umjesto da dogovor započnu podjelom ministarskih i drugih funkcija, predlaže da potencijalni partneri prethodno usaglase i usvoje određene reformske zakone.

Zanimljivo mu je, kako je rekao, da sličan pristup zagovara i predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić.

- Čudi me da gospođa Sabina Ćudić i ja imamo zajedničku ideju, često smo bili na različitim stranama, ali mislim da je ova ideja dobra, izjavio je.

Pojasnio je da formalni koalicioni sporazum nema mnogo značaja ako se stranke nakon njegovog potpisivanja ne pridržavaju preuzetih obaveza.

- Ako ćemo nešto potpisati, pa onda reći da nećemo raditi, onda je bolje da se dogovorimo i prije potpisa napravimo neke korake. Šta znači potpis ako ćeš varati? Ne znači ništa. Idemo raditi, donositi reformske i evropske zakone, pa ćemo onda formalno potpisati da činimo izvršnu vlast, poručio je.

Naglasio je da je to njegov lični prijedlog, a ne stav koji su već usvojili nadležni organi HDZ-a BiH.

Izborni zakon ostaje jedno od ključnih pitanja

Iako zagovara dogovor o zajedničkom programu, Čavara je jasno poručio da HDZ neće odustati od zahtjeva za izmjenama Izbornog zakona BiH.

- Hrvatski narod ne može više dopustiti da neko drugi bira njegove predstavnike, izjavio je.

Nije izričito potvrdio da će izmjene Izbornog zakona biti neophodan preduslov za ulazak HDZ-a u novu vlast, ali je naglasio šta smatra ključnim političkim pitanjem za svoju stranku.

- Pravo hrvatskog naroda i pravo da biramo legitimne predstavnike, a ostalo sve možemo dogovarati, kazao je.

Govorio je i o mogućnosti uvođenja različitih modela izbora u dva entiteta, navodeći da HDZ nema ništa protiv asimetričnih rješenja.

- Nama nije problem asimetrija, rekao je, podsjećajući da je njegova stranka ranije predlagala više modela, među kojima su elektorski i posredni izbor.

Od budućih članova Predsjedništva BiH očekuje da odluke donose konsenzusom, bez preglasavanja.

- Mi priželjkujemo tri nula. Tri nula za BiH, što znači da se stalno konsenzusom donose odluke, da nikad ne donesemo odluku na štetu bilo koga, izjavio je.

Istovremeno je kritikovao ranijeg člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, tvrdeći da je svoju političku karijeru gradio na mržnji prema Hrvatima.

O visokom predstavniku, Dodiku i stranim sudijama

Dio razgovora bio je posvećen zahtjevima SNSD-a za poništavanje odluka visokih predstavnika koje nisu usvojene u parlamentarnoj proceduri.

Čavara je pritom iznio kritike na račun međunarodne zajednice i načina na koji visoki predstavnik koristi svoja ovlaštenja.

- Ja sam više puta u javnim istupima rekao da je visoki predstavnik destabilizirao Bosnu i Hercegovinu, ugrožavao demokratiju i institucije. Zakon u državi može donijeti samo Parlamentarna skupština BiH. Ne može visoki predstavnik reći: ko mene ne poštuje, ja ću ga zatvoriti toliko i toliko godina. To je apsolutno neprihvatljivo, izjavio je.

Slične primjedbe iznio je i na prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Na pitanja o ranijim odlukama vlasti Republike Srpske, uključujući zakone kojima su osporavane državne nadležnosti, kao i Dodikove zahtjeve za promjene u radu pravosudnih institucija BiH, odgovorio je da su sporne odluke u međuvremenu povučene.

- O tome su rekli sami oni koji su ih donijeli. Povukli su ih, kazao je.

Osvrnuo se i na američke sankcije, postavljajući pitanje zbog čega se njegovo ime još nalazi na američkoj listi sankcionisanih osoba, dok su brojnim drugim pojedincima i pravnim subjektima sankcije ukinute.

- Kako razumjeti da nakon svega toga 50 pravnih i fizičkih osoba bude skinuto s crne liste, a ostanem ja, moja kolegica Dijana Kajmaković i gospođa Gordana Tadić?, upitao je.

Čavara smatra da je došlo do promjena u međunarodnoj politici prema Bosni i Hercegovini te da domaći političari moraju uzeti u obzir nove okolnosti.

Čavara: Treći entitet nije rješenje

Govoreći o Dodikovim izjavama o mogućoj drugačijoj teritorijalnoj organizaciji države, Čavara je odbacio tvrdnje da HDZ insistira na formiranju trećeg entiteta.

Prema njegovim riječima, osnovni zahtjev HDZ-a odnosi se na ravnopravnost konstitutivnih naroda.

- Treći entitet spominju određeni u smislu da ako nema nijednog drugog rješenja u ovoj državi i ako ćemo ostati podređeni, onda, ako nam je to jedini izlaz, treći entitet. Ali treći entitet nije rješenje. Nama je rješenje ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH, naglasio je.

Potvrdio je da evropske integracije ostaju među najvažnijim ciljevima HDZ-a, uz insistiranje na poštivanju ustavnog uređenja zemlje.

- Evropski put ne po svaku cijenu, ali evropski put kao prioritet, put bez alternative. Moramo poštovati Ustav, Dejtonski mirovni sporazum i ravnopravnost konstitutivnih naroda, poručio je.

Dodao je da HDZ podržava i pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u, iako među političkim predstavnicima iz Republike Srpske postoje protivljenja takvom opredjeljenju.

Kada bi mogla biti formirana nova vlast?

Čavara ne očekuje da će nova državna vlast biti brzo uspostavljena. Razloge vidi u složenosti izbornog sistema Bosne i Hercegovine, kao i procedurama i rokovima potrebnim za konstituisanje zakonodavnih institucija.

Procjenjuje da bi pregovori mogli trajati do kraja godine, a smatra da bi taj period trebalo iskoristiti za usaglašavanje programskih ciljeva nove većine.

- To će potrajati, najvjerovatnije do Nove godine, a dotad će trajati pregovori. Mislim da će biti dovoljno razuma da prvo dogovorimo programska načela, da vidimo šta možemo napraviti, a onda idemo formirati vlast i, kako kažu, dijeliti fotelje, zaključio je Čavara.